Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Oblahii Kɛ Oblayei—Nyɛhaa Anaa Nyɛshweremɔ Lɛ Faŋŋ

Oblahii Kɛ Oblayei—Nyɛhaa Anaa Nyɛshweremɔ Lɛ Faŋŋ

Oblahii Kɛ Oblayei—Nyɛhaa Anaa Nyɛshweremɔ Lɛ Faŋŋ

“Bɔɔ nii nɛɛ ahe mɔdɛŋ, okɛ ohe awo mli kwraa, koni mɛi fɛɛ ana oshweremɔ faŋŋ.”—1 TIM. 4:15.

1. Mɛni Nyɔŋmɔ taoɔ ni oblahii kɛ oblayei aná?

“O BLANYO, ha omii ashɛ ohe yɛ oblahiiaŋ, ni oná tsuijurɔ yɛ oblahiiaŋ gbii lɛ amli.” (Jaj. 11:9) Blema Israel Maŋtsɛ Salomo nilelɔ lɛ ji mɔ ni ŋma wiemɔ nɛɛ. Ekã shi faŋŋ akɛ Yehowa Nyɔŋmɔ ni ji Mɔ ni ha aŋma sane nɛɛ miisumɔ ni nyɛ, ni nyɛji oblahii kɛ oblayei lɛ nyɛná miishɛɛ amrɔ nɛɛ kɛ beni nyɛtsɔmɔ onukpai fɛɛ. Shi kɛlɛ, bei pii lɛ oblahii kɛ oblayei kpɛɔ yiŋ ni ejaaa ni no haŋ ekolɛ amɛná miishɛɛ wɔsɛɛ. Anɔkwafo Hiob po ye ‘eblahiaŋ tɔmɔi lɛ’ ahe ŋkɔmɔ. (Hiob 13:26) Kɛ́ Kristofonyo oblanyo loo oblayoo ye kɛjɛ afii 13 kɛyaa lɛ, bei pii lɛ ehe bahiaa ní ekpɛ eyiŋ yɛ saji ni yɔɔ hiɛdɔɔ lɛ ahe. Kɛ́ ekpɛ yiŋ ni ejaaa lɛ ebaanyɛ eha ená naagbai ni baahao lɛ waa ewala gbii abɔ fɛɛ.—Jaj. 11:10.

2. Mɛɛ Biblia mli ŋaawoo kɛ́ oblahii kɛ oblayei kɛtsu nii lɛ ehaŋ amɛkpɛ yiŋ ni ejaaa?

2 Ehe miihia ni oblahii kɛ oblayei akpɛ yiŋ ni ja. Susumɔ ŋaa ni bɔfo Paulo wo Korintobii lɛ he okwɛ. Eŋma akɛ: “Nyɛkafea nyɛhe gbekɛbii yɛ jwɛŋmɔ gbɛfaŋ . . . Shi jwɛŋmɔ gbɛfaŋ lɛ, nyɛfea nyɛhe mɛi ni edara.” (1 Kor. 14:20) Kɛ́ oblahii kɛ oblayei bo ŋaawoo nɛɛ toi, ni amɛsusu nii ahe tamɔ mɛi ni edara lɛ, ehaŋ amɛkpɛ yiŋ ni ejaaa.

3. Mɛni obaanyɛ ofee koni oda yɛ mumɔŋ?

3 Kɛ́ oji oblanyo loo oblayoo lɛ, ná ole akɛ ebaabi ni obɔ mɔdɛŋ waa dani obaada yɛ mumɔŋ. Paulo kɛɛ Timoteo akɛ: ‘Kaaha mɔ ko miigbe ohe guɔ yɛ oblanyo ni oji lɛ hewɔ, shi moŋ okɛ ohe ato okadi oha mɛi ni heɔ yeɔ lɛ, yɛ wiemɔ mli, yɛ jeŋba mli, yɛ suɔmɔ mli, yɛ hemɔkɛyeli mli, yɛ hetsemɔ mli. Hĩi wolo kanemɔ kɛ ŋaawoo kɛ nitsɔɔmɔ he. Bɔɔ nii nɛɛ ahe mɔdɛŋ, okɛ ohe awo mli kwraa, koni mɛi fɛɛ ana oshweremɔ faŋŋ.’ (1 Tim. 4:12-15) Esa akɛ Kristofoi oblahii kɛ oblayei aya amɛhiɛ yɛ mumɔŋ ni amɛha mɛi ana amɛshweremɔ lɛ faŋŋ.

Mɛni Ji Shweremɔ?

4. Kɛ́ mɔ ko baaya ehiɛ yɛ mumɔŋ lɛ, mɛni ebaabi ni efee?

4 Kɛ́ mɔ ko miishwere lɛ, no tsɔɔ akɛ eeeya ehiɛ yɛ shihilɛ mli. Paulo wo Timoteo ŋaa ni ekɛ nibii ni ekaseɔ lɛ atsu nii bɔni afee ni eya ehiɛ yɛ wiemɔ mli, yɛ jeŋba mli, yɛ suɔmɔ mli, yɛ hemɔkɛyeli mli, yɛ hetsemɔ mli, ni agbɛnɛ eha bɔ ni etsuɔ esɔɔmɔ nitsumɔ lɛ aya hiɛ. Esa akɛ ebɔ mɔdɛŋ ni ekɛ eshihilɛ ato okadi kpakpa. No hewɔ lɛ ebaabi ni Timoteo aya ehiɛ yɛ mumɔŋ.

5, 6. (a) Mɛɛ be abɔi Timoteo shweremɔ lɛ namɔ? (b) Mɛɛ gbɛ nɔ oblahii kɛ oblayei ni yɔɔ ŋmɛnɛ lɛ baanyɛ akase Timoteo ni amɛya hiɛ yɛ mumɔŋ?

5 Beni Paulo ŋma ŋaawoo nɛɛ yɛ afi 61 kɛmiimɔ afi 64 Ŋ.B. lɛ, no mli lɛ Timoteo ji onukpa ni yɔɔ niiashikpamɔ. No mli lɛ jeee kpaako enáa mumɔŋ hiɛyaa. Yɛ afi 49 aloo afi 50 Ŋ.B. lɛ, no mli lɛ eeenyɛ efee akɛ Timoteo eye aaafee afii 20 ni “nyɛmimɛi lɛ ni yɔɔ Listra kɛ Ikoniom” ní na bɔ ni etee hiɛ yɛ mumɔŋ lɛ “tãa ehe sane kpakpa.” (Bɔf. 16:1-5) Nakai be lɛ mli lɛ, Paulo ŋɔ Timoteo efata ehe kɛyatsu maŋsɛɛ sanekpakpa jajemɔ nitsumɔ lɛ. Nyɔji komɛi asɛɛ beni Paulo ena bɔ ni Timoteo yaa ehiɛ lolo yɛ mumɔŋ lɛ, ewo lɛ gbɛ kɛtee Tesalonika koni eyashɛje Kristofoi ni yɔɔ nakai maŋtiase lɛ mli lɛ amii ni ewo amɛ hewalɛ. (Nyɛkanea 1 Tesalonikabii 3:1-3, 6.) Ekã shi faŋŋ akɛ, Timoteo ha mɛi krokomɛi na eshweremɔ beni eji oblanyo lɛ.

6 Nyɛ oblahii kɛ oblayei ni yɔɔ asafo lɛ mli, nyɛbɔa mɔdɛŋ waa akɛ nyɛaaná sui kpakpai bianɛ bɔni afee ní ana nyɛshweremɔ yɛ bɔ ni nyɛtsɔɔ Biblia mli anɔkwalei lɛ kɛ bɔ ni nyɛhiɔ shi akɛ Kristofoi nyɛhaa lɛ faŋŋ. Yesu “tee ehiɛ yɛ nilee” mli beni eye kɛjɛ afii 12 kɛyaa lɛ. (Luka 2:52) No hewɔ lɛ, agbɛnɛ ha wɔkwɛ bɔ ni obaanyɛ oha ana oshweremɔ lɛ faŋŋ yɛ gbɛ̀i etɛ nɛɛ anɔ: (1) beni okɛ naagbai kpeɔ, (2) beni osaa ohe kɛhaa gbalashihilɛ mlibotemɔ, kɛ (3) beni obɔɔ mɔdɛŋ akɛ otsɔ “sɔɔlɔ kpakpa” lɛ.—1 Tim. 4:6.

Nyɛkɛ “Jwɛŋmɔ ni Sa” Atsua Naagbai Ahe Nii

7. Te naagbai baanyɛ asa oblahii kɛ oblayei ahe eha tɛŋŋ?

7 Nyɛmiyoo Kristofonyo ko ni atsɛɔ lɛ Carol ni eye afii 17 lɛ kɛɛ akɛ: “Bei komɛi lɛ, mihaoɔ waa ni etɔɔ mi aahu akɛ misumɔɔɔ akɛ mate shi leebi.” * Mɛni ha ehao waa nakai lɛ? Beni Carol eye afii 10 lɛ, emami kɛ epapa gbala lɛ fite, ni no ha ekɛ emami ní kpoo Biblia mli shishitoo mlai ni kɔɔ jeŋba he lɛ yahi shi. Ekolɛ bo hu okɛ naagbai ni haoɔ mɔ waa miikpe tamɔ Carol, ni etamɔ nɔ ni hiɛnɔkamɔ ko bɛ akɛ nibii baahi wɔsɛɛ.

8. Mɛɛ naagbai Timoteo kɛkpe?

8 Timoteo hu kɛ naagbai kpe beni ebɔɔ mɔdɛŋ akɛ eya ehiɛ yɛ mumɔŋ lɛ. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, ‘helai yeɔ lɛ kpitiokpitio’ yɛ musu naagba ni eyɔɔ lɛ hewɔ. (1 Tim. 5:23) Beni Paulo tsu lɛ kɛtee Korinto koni eyajaje nibii komɛi ni aŋkroaŋkroi komɛi wieɔ eshiɔ hegbɛ ní Paulo yɔɔ akɛ bɔfo lɛ, ewo asafoŋbii lɛ hewalɛ ni amɛkɛ Timoteo afee ekome bɔni afee ni ekɛ “gbeyeishemɔ akahi” amɛteŋ. (1 Kor. 4:17; 16:10, 11) Eeenyɛ efee akɛ Timoteo hiɛ gboɔ, aloo esheɔ gbeyei.

9. Mɛni ji jwɛŋmɔ ni sa, ni mɛɛ srɔtofeemɔ yɔɔ no kɛ gbeyeishemɔ mumɔ teŋ?

9 Sɛɛ mli lɛ, Paulo ye ebua Timoteo ni ekai lɛ akɛ: ‘Nyɔŋmɔ haaa wɔ gbeyeishemɔ mumɔ, shi moŋ hewalɛ kɛ suɔmɔ kɛ jwɛŋmɔ ni sa mumɔ eŋɔha wɔ.’ (2 Tim. 1:7) “Jwɛŋmɔ ni sa” biɔ ní wɔsusu nii ahe yɛ gbɛ ni ja nɔ. Nɔ ni fata he ji ni wɔmia wɔhiɛ yɛ shihilɛ fɛɛ mli. Oblahii kɛ oblayei komɛi ni darako yɛ mumɔŋ lɛ jieɔ gbeyeishemɔ mumɔ kpo ni amɛbɔɔ mɔdɛŋ akɛ amɛjie naagbai ni amɛkɛkpeɔ lɛ kɛjɛ amɛjwɛŋmɔ mli kɛtsɔ wɔ babaoo ni amɛaawɔ aloo TV kwɛmɔ babaoo, tsofai fɔji kɛ nitsumɔ aloo dãatɔɔ, shwɛmɔ kɛ ŋɔɔmɔ babaoo aloo ni amɛkɛ amɛhe aaawo bɔlɛnamɔ jeŋba shara mli lɛ anɔ. Awoɔ Kristofoi ahewalɛ koni ‘amɛkwa nɔshafeemɔ kɛ je nɛŋ akɔnɔi lɛ, ni amɛkɛ jwɛŋmɔ kpakpa kɛ jalɛ kɛ Nyɔŋmɔ gbeyeishemɔ ahi shi yɛ je nɛŋ.’—Tito 2:12.

10, 11. Mɛɛ gbɛ nɔ jwɛŋmɔ ni sa baaye abua wɔ ni wɔkɛ wɔhe afɔ̃ hewalɛ ni Nyɔŋmɔ kɛhaa lɛ nɔ?

10 Biblia lɛ wo “oblahii” ahewalɛ “koni amɛjwɛŋmɔ akã shi.” (Tito 2:6) Ŋaawoo nɛɛ toi ni nyɛaabo lɛ baabi ni nyɛsɔle, ni nyɛkɛ nyɛhe afɔ̃ hewalɛ ni Nyɔŋmɔ kɛhaa lɛ nɔ beni nyɛkɛ naagbai kpeɔ lɛ. (Nyɛkanea 1 Petro 4:7.) Enɛ baaha nyɛná hekɛnɔfɔɔ yɛ “hewalɛ ni Nyɔŋmɔ duroɔ” wɔ lɛ mli.—1 Pet. 4:11.

11 Jwɛŋmɔ ni sa kɛ sɔlemɔ ji nɔ ni ye ebua Carol. Ewie akɛ: “Nɔ ni wa fe fɛɛ ni ebi ni mafee ji ni maha mimami ana akɛ minyaaa ejeŋba shara lɛ he. Shi sɔlemɔ ye ebua mi diɛŋtsɛ. Mile akɛ Yehowa shiko mi, ni no hewɔ lɛ misheee gbeyei dɔŋŋ.” Kaimɔ akɛ, naagba ni okɛkpeɔ lɛ baanyɛ asaa bo ni asaŋ ewaje bo. (Lala 105:18-20; Yaafo 3:27) Ekɔɔɔ he eko nɔ̃ naagba ni okɛkpeɔ lɛ, Nyɔŋmɔ shiŋ bo kɔkɔɔkɔ. ‘Ebaaye ebua bo.’—Yes. 41:10.

Saamɔ Ohe Kɛha Gbalashihilɛ ni Yeɔ Omanye

12. Mɛni hewɔ esa akɛ Kristofonyo ni miitao abote gbalashihilɛ mli lɛ kɛ shishitoo mla ni yɔɔ Abɛi 20:25 lɛ atsu nii lɛ?

12 Oblahii kɛ oblayei komɛi ni darako tsɔ eye amɛhe oyai kɛbote gbalashihilɛ mli akɛni amɛsusuɔ akɛ no ji tsabaa kɛha miishɛɛ ni amɛbɛ, shoofeemɔ, kɛ naagbai ni amɛkɛkpeɔ yɛ shĩa lɛ hewɔ. Kɛlɛ, gbalashihilɛ mli kitakamɔ lɛ ji nɔ ko ni yɔɔ hiɛdɔɔ. Yɛ Biblia beaŋ lɛ, mɛi komɛi kã Nyɔŋmɔ kita yɛ oyaiyeli mli ni amɛyasusuuu nɔ ni amɛkitakamɔ lɛ ji lɛ he jogbaŋŋ. (Nyɛkanea Abɛi 20:25.) Bei komɛi lɛ, oblahii kɛ oblayei ni darako tsɔ nɛɛ susuuu sɔ̃i ni yɔɔ gbalashihilɛ mli lɛ ahe jogbaŋŋ. Sɛɛ mli lɛ, amɛbayɔseɔ akɛ bɔ ni amɛsusu lɛ asomoaŋ jeee nakai kwraa.

13. Mɛɛ saji esa akɛ mɛi ni taoɔ akɛ amɛje nyiɛmɔ ni tsɔɔ gbalashihilɛ hiɛ lɛ shishi lɛ asusu he, ni mɛɛ ŋaawoo amɛnine baanyɛ ashɛ nɔ?

13 No hewɔ lɛ dani oooje nyiɛmɔ ni tsɔɔ gbalashihilɛ hiɛ lɛ shishi lɛ, bi ohe akɛ: ‘Mɛni hewɔ kwraa mitaoɔ akɛ mabote gbalashihilɛ mli? Mɛni mitaoɔ akɛ minine ashɛ nɔ kɛ mibote gbalashihilɛ mli? Ani mɔ ni mikɛ baabote gbalashihilɛ mli lɛ sa? Ani mifee klalo akɛ matsu sɔ̃i ni yɔɔ gbalashihilɛ lɛ mli lɛ ahe nii?’ “Tsulɔ anɔkwafo kɛ nilelɔ” lɛ eŋmala saji ni kɔɔ gbalashihilɛ he ni baaye abua bo ní onyɛ opɛi omli jogbaŋŋ. * (Mat. 24:45-47) Buu lɛ akɛ Yehowa miitsɔ saji nɛɛ anɔ eewo bo ŋaa. Susumɔ nakai saji lɛ ahe jogbaŋŋ ni okɛtsu nii. Kaaŋmɛ gbɛ kɔkɔɔkɔ ni otsɔ ‘tamɔ okpɔŋɔ loo teji okpɔŋɔ ní leee nii.’ (Lala 32:8, 9) Esa akɛ onu gbalashihilɛ mli sɔ̃i lɛ ashishi jogbaŋŋ. Kɛ́ onuɔ he akɛ oshɛ kɛha nyiɛmɔ ni tsɔɔ gbalashihilɛ hiɛ lɛ, kaimɔ ni “okɛ ohe ato okadi . . . yɛ hetsemɔ mli.”—1 Tim. 4:12.

14. Mɛɛ gbɛ nɔ mumɔŋ dalɛ baanyɛ aye abua bo kɛ́ obote gbalashihilɛ mli lɛ?

14 Kɛ́ oda yɛ mumɔŋ hu dani obote gbalashihilɛ mli lɛ, ehaa gbala lɛ yeɔ omanye. Kristofonyo ni eda yɛ mumɔŋ lɛ bɔɔ mɔdɛŋ akɛ, “eye emuu yɛ Kristo dalɛ muu lɛ susumɔ naa.” (Efe. 4:11-14) Ebɔɔ mɔdɛŋ waa akɛ ekase Kristo. “Kristo” Mɔ ni wɔkaseɔ lɛ “hu haaa ehe asa ehiɛ.” (Rom. 15:3) Kɛ́ wu lɛ fóoo lɛ pɛ enɔ mli, shi efóɔ eŋa lɛ nɔ mli, ni ŋa lɛ hu feɔ nakai lɛ, ehaa toiŋjɔlɛ hiɔ weku lɛ mli ni amɛtsui nyɔɔ amɛmli. (1 Kor. 10:24) Esa akɛ wu lɛ asumɔ eŋa lɛ ni enyɛ ekɛ ehe asha afɔle eha lɛ, ni ŋa lɛ hu aba ehe shi eha ewu lɛ taakɛ Yesu baa ehe shi ehaa e-Yitso lɛ.—1 Kor. 11:3; Efe. 5:25.

“Gbee Osɔɔmɔ lɛ Naa Kwraa”

15, 16. Te ooofee tɛŋŋ ni oha ana oshweremɔ lɛ faŋŋ yɛ sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ mli lɛ?

15 Beni Paulo wieɔ nitsumɔ ni he hiaa waa ni Timoteo tsuɔ lɛ he lɛ, eŋma akɛ: “Miima nɔ mi miihao yɛ Nyɔŋmɔ kɛ Nuŋtsɔ Yesu Kristo . . . hiɛ akɛ shiɛmɔ wiemɔ lɛ, kã he.” Ekɛshi sɛɛ akɛ: “Tsu sanekpakpajajelɔ nitsumɔ lɛ, gbee osɔɔmɔ lɛ naa kwraa!” (2 Tim. 4:1, 2, 5) Bɔni afee ni Timoteo atsu famɔ nɛɛ he nii lɛ, esa akɛ ‘ekɛ hemɔkɛyeli lɛ wiemɔi lɛ alɛ ehe.’—Nyɛkanea 1 Timoteo 4:6.

16 Mɛɛ gbɛ nɔ oootsɔ ‘okɛ hemɔkɛyeli lɛ wiemɔi lɛ alɛ ohe’? Paulo ŋma akɛ: “Hĩi wolo kanemɔ kɛ ŋaawoo kɛ nitsɔɔmɔ he . . . Bɔɔ nii nɛɛ ahe mɔdɛŋ, okɛ ohe awo mli kwraa.” (1 Tim. 4:13, 15) Kɛ́ wɔɔda yɛ mumɔŋ lɛ ebiɔ ni wɔkase nii waa. Wiemɔ ni ji “okɛ ohe awo mli kwraa” lɛ tsɔɔ nɔ ko ni afeɔ lɛ jogbaŋŋ. Te okaseɔ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ ohaa tɛŋŋ? Ani okaseɔ “Nyɔŋmɔ nibii ni mli kwɔlɔ” lɛ jogbaŋŋ? (1 Kor. 2:10) Aloo ofeɔ lɛ hiɛaŋhiɛaŋ? Kɛ́ ojwɛŋɔ nibii ni okaseɔ lɛ anɔ lɛ, no baawo bo hewalɛ.—Nyɛkanea Abɛi 2:1-5.

17, 18. (a) Mɛɛ hesaai esa akɛ obɔ mɔdɛŋ ni oná? (b) Mɛɛ gbɛ nɔ Timoteo ni oookase lɛ baaye abua bo yɛ osɔɔmɔ nitsumɔ lɛ mli?

17 Oblayoo fioo ko ni ji gbɛgbalɔ ni atsɛɔ lɛ Michelle lɛ wie akɛ: “Bɔni afee ni mihe asa yɛ sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ mli lɛ, mito aŋkro nikasemɔ he gbɛjianɔ, ni miyaa asafoŋ kpee daa. Enɛ eha miida yɛ mumɔŋ daa.” Kɛ́ okɛ ohe wo gbɛgbamɔ nitsumɔ lɛ mli lɛ, ebaaye ebua bo koni okɛ Biblia lɛ atsu nii jogbaŋŋ ni oda yɛ mumɔŋ. Bɔɔ mɔdɛŋ akɛ obaakane nii jogbaŋŋ ni oha saji ahetoo ni mɔɔ shi yɛ Kristofoi akpeei ashishi. Ákɛ oblanyo loo oblayoo ni eda yɛ mumɔŋ lɛ, esa akɛ otsu Teokrase Sɔɔmɔ Skul lɛ mli nifeemɔi ni akɛwoɔ odɛŋ lɛ ahe nii jogbaŋŋ ni ojie osane lɛ kɛjɛ he ni atsɔɔ akɛ ojie kɛjɛ lɛ pɛ.

18 Wiemɔ akɛ “tsu sanekpakpajajelɔ nitsumɔ lɛ” tsɔɔ akɛ esa akɛ oha osɔɔmɔ nitsumɔ lɛ amɔ shi, ni oye obua mɛi krokomɛi koni ahere amɛyiwala. Enɛ biɔ ni okase ‘bɔ ni atsɔɔ nii’ ahaa. (2 Tim. 4:2) Kɛ oto gbɛjianɔ ni okɛ mɛi ni he esa tsu nii yɛ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli lɛ, obaanyɛ okase amɛnitsɔɔmɔ hesaai lɛ taakɛ Timoteo kase yɛ Paulo he beni ekɛ lɛ tsuɔ nii lɛ. (1 Kor. 4:17) Beni Paulo wieɔ mɛi ni eye ebua amɛ lɛ ahe lɛ, ekɛɛ akɛ jeee sanekpakpa lɛ kɛkɛ eshiɛ eha amɛ, shi moŋ ekɛ ‘ewala tete’ ha kɛye ebua amɛ ejaakɛ esumɔɔ amɛ naakpa. (1 Tes. 2:8) Bɔni afee ni onyiɛ Paulo nɔkwɛmɔnɔ nɛɛ sɛɛ lɛ, esa akɛ okase Timoteo, mɔ ni dɔ mɛi krokomɛi ahe ni “esɔmɔ yɛ sanekpakpa lɛ hewɔ” lɛ. (Nyɛkanea Filipibii 2:19-23.) Ani ojieɔ hekɛafɔleshãa mumɔ ni tamɔ nɛkɛ kpo yɛ osɔɔmɔ nitsumɔ lɛ mli?

Shweremɔ Haa Mɔ Tsui Nyɔɔ Emli Diɛŋtsɛ

19, 20. Mɛni hewɔ mumɔŋ shweremɔ haa mɔ náa miishɛɛ lɛ?

19 Ebiɔ mɔdɛŋbɔɔ dani mɔ nyɛɔ eyaa ehiɛ loo eshwereɔ yɛ mumɔŋ. Shi kɛ́ otee nɔ omia ohiɛ lɛ, yɛ be ni sa mli lɛ obaaná nitsɔɔmɔ hesaai ni ‘otsake mɛi pii ofee amɛ niiatsɛmɛi’ yɛ mumɔŋ, ni amɛbaatsɔmɔ ‘miishɛɛ loo shwaa akekre’ amɛha bo. (2 Kor. 6:10; 1 Tes. 2:19) Be fɛɛ sɔɔlɔ ko ni atsɛɔ lɛ Fred lɛ kɛɛ akɛ: “Mikɛ mibe miitsu nii waa kɛmiiye miibua mɛi fe bɔ ni mifeɔ tsutsu lɛ. Eji anɔkwale akɛ nɔ̃hamɔ mli yɛ miishɛɛ fe ehemɔ.”

20 Oblayoo gbɛgbalɔ ko, ni atsɛɔ lɛ Daphne lɛ wie bɔ ni mumɔŋ dalɛ ha ená miishɛɛ ni etsui nyɔ emli lɛ he akɛ: “Beni mikase Yehowa he nii babaoo lɛ, wekukpãa ni kã mikɛ lɛ teŋ lɛ mli bawa waa. Kɛ́ ojɛ onyɛmɔ fɛɛ mli ofee nibii ni sa Yehowa hiɛ lɛ, onáa miishɛɛ waa ni otsui nyɔɔ omli naakpa!” Eyɛ mli akɛ jeee be fɛɛ be adesai naa bɔ ni mɔ ko shwereɔ yɛ mumɔŋ lɛ moŋ, shi Yehowa naa ni enáa he miishɛɛ. (Heb. 4:13) Ŋwanejee ko bɛ he akɛ, nyɛ ni nyɛji Kristofoi oblahii kɛ oblayei lɛ baanyɛ awo wɔŋwɛi Tsɛ lɛ hiɛ nyam ni nyɛjie eyi. Nyɛyaa nɔ nyɛhaa etsui anyɔa emli beni nyɛbɔɔ mɔdɛŋ koni ana nyɛshweremɔ lɛ faŋŋ lɛ.—Abɛi 27:11.

[Shishigbɛ niŋmai]

^ kk. 7 Atsake gbɛi lɛ ekomɛi.

^ kk. 13 “Is This Person Right for Me?” (Ani Mɔ Nɛɛ Sa?) ni yɔɔ Questions Young People Ask—Answers That Work, Volume 2 lɛ mli lɛ; “Ŋwɛi Gbɛtsɔɔmɔ Kɛha Gbalashihilɛ Mli Hefatalɔ Halamɔ,” ni yɔɔ May 15, 2001 Buu-Mɔɔ lɛ mli lɛ; kɛ “How Wise Is a Teenage Marriage?” (Ani Nilee yɛ mli akɛ Oblahii kɛ Oblayei ni Darako lɛ Abote Gbalashihilɛ Mli?) ni yɔɔ September 22, 1983 Awake! lɛ mli lɛ.

Mɛni Okase?

• Kɛ́ mɔ ko baaya ehiɛ yɛ mumɔŋ lɛ, mɛni ebaabi ni efee?

• Te ooofee tɛŋŋ oha ana oshweremɔ lɛ faŋŋ . . . 

beni okɛ naagbai miikpe?

beni osaa ohe kɛhaa gbalashihilɛ mlibotemɔ?

yɛ sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ mli?

[Nikasemɔ lɛ he Sanebimɔi]

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 15]

Sɔlemɔ baanyɛ aye abua bo ni okpee naagbai anaa

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 16]

Mɛɛ gbɛ nɔ oblahii kɛ oblayei ni ji shiɛlɔi lɛ aaatsɔ ale bɔ ni atsɔɔ nii jogbaŋŋ?