Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Nyɛhaa Nyɛnyɛmimɛi Asuɔmɔ Lɛ Mli Awaa Daa

Nyɛhaa Nyɛnyɛmimɛi Asuɔmɔ Lɛ Mli Awaa Daa

Nyɛhaa Nyɛnyɛmimɛi Asuɔmɔ Lɛ Mli Awaa Daa

‘Nyɛnyiɛa yɛ suɔmɔ mli, taakɛ bɔ ni Kristo hu sumɔ nyɛ lɛ.’—EFE. 5:2.

1. Mɛɛ su ni he hiaa waa Yesu tsɔɔ akɛ akɛbaayɔse esɛɛnyiɛlɔi lɛ?

ALE Yehowa Odasefoi waa akɛ amɛshiɛɔ Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ he sanekpakpa lɛ yɛ shĩa kɛ shĩa. Kɛlɛ, Kristo Yesu tsɔɔ nɔ̃ kroko ni akɛbaayɔse Kristofoi ni ji enɔkwa kaselɔi lɛ. Ekɛɛ akɛ: “Kitã hee miŋɔhaa nyɛ, akɛ nyɛsumɔ nyɛhe; taakɛ bɔ ni misumɔ nyɛ lɛ, nakai nyɛ hu nyɛsumɔa nyɛhe. Kɛji nyɛsumɔɔ nyɛhe lɛ, no mɛi fɛɛ kɛaale akɛ mikaselɔi ji nyɛ.”—Yoh. 13:34, 35.

2, 3. Mɛɛ hewalɛ wɔnyɛmimɛi asuɔmɔ lɛ náa yɛ mɛi ni baa Kristofoi akpeei lɛ anɔ?

2 Suɔmɔ ni yɔɔ anɔkwa Kristofoi ateŋ lɛ bɛ adesai akuu ko kwraa teŋ ŋmɛnɛ. Taakɛ bɔ ni stiili gbalaa dade lɛ, nakai nɔŋŋ suɔmɔ gbalaa Yehowa tsuji efeɔ amɛ ekome, ni ehaa mɛi ni hiɛ tsui kpakpa lɛ kpɛlɛɔ anɔkwa jamɔ nɔ. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, susumɔ nuu ko ni atsɛɔ lɛ Marcelino ni yɔɔ Cameroon lɛ he okwɛ. Gbi ko lɛ eetsu nii ni ehiŋmɛi shwila, kɛkɛ ni ehe sane gbɛ eshwã akɛ ayɛ ni eji lɛ hewɔ ehiŋmɛi shwila lɛ. Yɛ nɔ̃ najiaŋ ni kulɛ esa akɛ amɛsɔfo lɛ kɛ sɔlemɔ mli bii lɛ ashɛje emii lɛ, amɛshwie lɛ moŋ kɛjɛ sɔlemɔ lɛ mli. Beni Yehowa Odasefonyo ko tee Marcelino ŋɔɔ ni efɔ̃ lɛ nine koni eba asafoŋ kpee lɛ, emiii nɔ. Esumɔɔɔ ni ayashwie ehiɛ shi ekoŋŋ.

3 Shi beni Marcelino kpɛlɛ ní etee Maŋtsɛyeli Asa lɛ nɔ lɛ, nɔ ni tee nɔ yɛ jɛmɛ lɛ ha enaa kpɛ ehe. Akɛ miishɛɛ here lɛ atuu, ni Biblia mli tsɔɔmɔi ni enu lɛ shɛje emii. Ebɔ̃i asafoŋ kpeei lɛ fɛɛ yaa, etee ehiɛ yɛ Biblia kasemɔ lɛ mli, ni abaptisi lɛ yɛ afi 2006. Amrɔ nɛɛ eeshiɛ anɔkwale lɛ eetsɔɔ ewekumɛi kɛ ekutsoŋbii lɛ, ni ekɛ mɛi saŋŋ miikase Biblia lɛ. Marcelino miisumɔ ni mɛi ni ekɛkaseɔ Biblia lɛ aná suɔmɔ ni Nyɔŋmɔ webii jie lɛ kpo amɛtsɔɔ lɛ lɛ mli gbɛfaŋnɔ.

4. Mɛni hewɔ esa akɛ wɔkɛ ŋaa ni Paulo wo akɛ “nyɛnyiɛa yɛ suɔmɔ mli” lɛ atsu nii lɛ?

4 Wɔnyɛmimɛi asuɔmɔ lɛ feɔ mɛi fɛo waa, no hewɔ lɛ esaaa akɛ wɔhaa nɔ ko fiteɔ lɛ. Kɛ́ fɛ̃i miiye ni ashɛre la lɛ, mɛi baa la lɛ he ni amɛbawereɔ. Shi kɛ́ mɛi ni wereɔ la lɛ eyaaa nɔ amɛkɛ lai wooo la lɛ mli lɛ, ebaagbo. Nakai nɔŋŋ hu suɔmɔ ni nɔ bɛ ni yɔɔ asafo lɛ mli lɛ he baajɔ ja ákɛ aŋkroaŋkroi lɛ, wɔtee nɔ wɔwaje nakai suɔmɔ lɛ. Mɛɛ gbɛ nɔ wɔɔtsɔ wɔfee nakai? Bɔfo Paulo ha hetoo akɛ: “Nyɛnyiɛa yɛ suɔmɔ mli, taakɛ bɔ ni Kristo hu sumɔ wɔ ni eŋɔ lɛ diɛŋtsɛ ehe eha yɛ wɔ hewɔ akɛ nikee nii kɛ afɔle ni akɛha Nyɔŋmɔ ni jeɔ ŋma krɔŋŋ lɛ.” (Efe. 5:2) Sanebimɔ ni esa akɛ wɔsusu he ji, Mɛɛ gbɛ̀i anɔ matsɔ manyiɛ yɛ suɔmɔ mli daa?

“Nyɛ Hu Nyɛhaa Nyɛmli Alɛɛa”

5, 6. Mɛni hewɔ Paulo wo Kristofoi ni hi Korinto lɛ hewalɛ koni ‘amɛmli alɛɛ’ lɛ?

5 Bɔfo Paulo ŋma eyaha Kristofoi ni hi shi yɛ blema Korinto lɛ akɛ: “Wɔnaabu egbele eha nyɛ, Korintobii, wɔtsui mli hu elɛɛ. Gbɛ yɛ wɔmli ha nyɛ, shi nyɛ diɛŋtsɛ nyɛmli moŋ nyɛfĩɔ yɛ. Ni nyɛ hu nyɛhaa nyɛmli alɛɛa nakai nɔŋŋ, ni nyɛkɛto wɔ najiaŋ mikɛ nyɛ miiwie tamɔ bii.” (2 Kor. 6:11-13) Mɛni hewɔ Paulo wo Korintobii lɛ hewalɛ ni amɛlɛɛ amɛsuɔmɔ lɛ mli lɛ?

6 Susumɔ bɔ ni fee ni ato blema Korinto asafo lɛ shishi lɛ he okwɛ. Paulo tee Korinto yɛ afi 50 Ŋ.B. naagbee gbɛ. Beni Paulo je shiɛmɔ nitsumɔ lɛ shishi yɛ jɛmɛ lɛ mɛi komɛi te shi amɛwo lɛ, shi enijiaŋ ejeee wui. Shi etsɛɛɛ ni mɛi ni yɔɔ jɛmɛ lɛ ateŋ mɛi babaoo he sanekpakpa lɛ amɛye. Paulo kɛ ehe shã afɔle, ni etsɔɔ asafo hee lɛ nii, ni ewo amɛ hewalɛ “afi kome kɛ nyɔji ekpaa.” Eyɛ faŋŋ akɛ eyɛ suɔmɔ kpele kɛha Kristofoi ni yɔɔ Korinto lɛ. (Bɔf. 18:5, 6, 9-11) Kulɛ esa akɛ amɛ hu amɛsumɔ lɛ ní amɛbu lɛ. Shi asafo lɛ mli bii komɛi gbala amɛhe shi kɛjɛ ehe. Ekolɛ amɛteŋ mɛi komɛi sumɔɔɔ ŋaawoo ni yɔɔ faŋŋ ni ekɛhaa lɛ. (1 Kor. 5:1-5; 6:1-10) Ekolɛ amɛteŋ mɛi krokomɛi hu bo ehe guɔ ni “bɔfoi agboi lɛ” gbe lɛ toi. (2 Kor. 11:5, 6) Paulo miisumɔ ni enyɛmimɛi hii kɛ yei lɛ fɛɛ ajɛ amɛtsui mli ní amɛsumɔ lɛ. No hewɔ lɛ ekpa amɛ fai koni ‘amɛmli alɛɛ’ kɛtsɔ tsi ni amɛaatsi amɛbɛŋkɛ lɛ kɛ héyelilɔi krokomɛi lɛ nɔ.

7. Mɛɛ gbɛ nɔ wɔɔtsɔ wɔha wɔnyɛmimɛi asuɔmɔ lɛ ‘mli alɛɛ’?

7 Ni wɔ hu? Mɛɛ gbɛ nɔ wɔɔtsɔ wɔha wɔnyɛmimɛi asuɔmɔ lɛ ‘mli alɛɛ’? Ekã shi faŋŋ akɛ ewaŋ kɛhaŋ tipɛŋfoi loo mɛi ni jɛ maŋ kome mli loo amɛwieɔ wiemɔ kome lɛ akɛ amɛkɛ amɛhe aaabɔ. Ni ekolɛ mɛi ni nyaa shwɛmɔ pɔtɛɛ ko he lɛ hu baasumɔ ni amɛkɛ amɛhe abɔ. Shi kɛ́ nibii ni wɔnyaa he lɛ haa wɔkɛ Kristofoi komɛi bɔɔ ni wɔkɛ mɛi krokomɛi ebɔɔɔ lɛ, no lɛ esa akɛ wɔha ‘wɔmli alɛɛ.’ Nilee yɛ mli akɛ wɔɔbi wɔhe akɛ: ‘Ani minanemɛi lɛ pɛ mikɛyaa shiɛmɔ ni amɛsɔŋŋ mikɛbɔɔ? Kɛ́ atee Maŋtsɛyeli Asa lɛ nɔ lɛ, ani mikɛ mɛi heei lɛ efɔɔɔ sharamɔ akɛni misusuɔ akɛ ja bei eshwie mli dani amɛbaanyɛ amɛbatsɔmɔ minanemɛi lɛ hewɔ? Ani miŋaa mɛi ni edara kɛ gbekɛbii ni yɔɔ asafo lɛ mli lɛ?’

8, 9. Mɛɛ gbɛ nɔ Paulo ŋaawoo ni yɔɔ Romabii 15:7 lɛ baanyɛ aye abua wɔ ni wɔtsɔ ŋamɔ nɔ wɔha wɔnyɛmimɛi asuɔmɔ lɛ mli alɛɛ?

8 Wiemɔi ni Paulo ŋma eyaha Romabii lɛ baaye abua wɔ ni wɔná jwɛŋmɔ ni ja yɛ ŋamɔ ni esa akɛ wɔŋa héyelilɔi krokomɛi lɛ he. (Nyɛkanea Romabii 15:7.) Hela wiemɔ ni atsɔɔ shishi akɛ “nyɛhereherea nyɛhe” lɛ shishi ji “ni wɔtse wɔhiɛ wɔha mɛi loo wɔfee mɛi gbɔ, wɔkɛ amɛ abɔ.” Yɛ Biblia beaŋ lɛ, kɛ́ shĩatsɛ ko ni feɔ gbɔ nanemɛi yasara lɛ lɛ, ekɛ miishɛɛ hereɔ amɛ atuu. Kristo ehere wɔ atuu kɛba Kristofoi Asafo lɛ mli, ni no hewɔ lɛ esa akɛ wɔ hu wɔhereheree Nyɔŋmɔ jálɔi krokomɛi atuu.

9 Kɛ́ wɔmiiŋa wɔnyɛmimɛi lɛ yɛ Maŋtsɛyeli Asa lɛ nɔ kɛ hei krokomɛi lɛ, wɔbaanyɛ wɔgbala wɔjwɛŋmɔ kɛya mɛi ni wɔna amɛ etsɛ loo mɛi ni wɔkɛ amɛ gba sane etsɛ lɛ anɔ. Mɛni hewɔ oŋɔɔɔ minitii fioo ni okɛ amɛ agba sane? Gbi kroko ni abaaya asafoŋ kpee lɛ, wɔbaanyɛ wɔkɛ mɛi krokomɛi hu agba sane. Etsɛŋ ni wɔbaana akɛ wɔnyɛ wɔkɛ wɔnyɛmimɛi lɛ ateŋ mɛi babaoo egba sane kɛ miishɛɛ. Kɛ́ wɔnyɛɛɛ wɔkɛ mɔ fɛɛ mɔ agba sane nakai gbi lɛ, esaaa akɛ egbaa wɔnaa. Esaaa akɛ mɔ ko mli fuɔ kɛ́ wɔnyɛɛɛ wɔŋa lɛ yɛ asafoŋ kpee fɛɛ asafoŋ kpee shishi lɛ.

10. Mɛɛ hegbɛi babaoo yɔɔ kɛha mɛi fɛɛ ni yɔɔ asafo lɛ mli lɛ, ni mɛɛ gbɛ nɔ wɔbaanyɛ wɔkɛ hegbɛi nɛɛ atsu nii kɛmɔ shi?

10 Nɔ̃ klɛŋklɛŋ ni wɔɔfee kɛhere mɛi ji ni wɔŋa amɛ. Eji nifeemɔ ni gbeleɔ gbɛ kɛhaa sanegbaa ni yɔɔ miishɛɛ kɛ naanyobɔɔ ni hiɔ shi daa. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, kɛ́ mɛi ni etee kpeei wuji kɛ kpeei bibii lɛ jiejie amɛhe shi amɛtsɔɔ amɛhe, ni amɛbɔi sanegbaa lɛ, amɛshweɔ akɛ amɛaana amɛhe ekoŋŋ wɔsɛɛ. Bei pii lɛ, niiashikpamɔi ni mɛi ni kɛ amɛhe haa kɛmamɔɔ Maŋtsɛyeli Asai lɛ gbagbaa amɛhe lɛ haa amɛleɔ sui kpakpai ni amɛyɔɔ lɛ, ni no haa amɛkɛ amɛhe bɔɔ naanyo gbagbalii, nakai nɔŋŋ eji yɛ mɛi ni yayeɔ amɛbuaa yɛ hei ni osharai eba yɛ lɛ hu agbɛfaŋ. Wɔyɛ hegbɛi babaoo yɛ Yehowa asafo lɛ mli ni wɔɔtsɔ nɔ wɔná nanemɛi ni wɔkɛaabɔ daa. Kɛ́ wɔha ‘wɔmli lɛɛ’ lɛ wɔbaaná nanemɛi babaoo, ni no baaha suɔmɔ ni feɔ wɔ ekome yɛ anɔkwa jamɔ mli lɛ mli awa.

Ha Mɛi Anyɛ Abɛŋkɛ Bo

11. Taakɛ atsɔɔ yɛ Marko 10:13-16 lɛ, mɛɛ nɔkwɛmɔnɔ Yesu fee?

11 Kristofoi fɛɛ baanyɛ abɔ mɔdɛŋ akɛ amɛbaaha mɛi anyɛ abɛŋkɛ amɛ taakɛ Yesu fee lɛ. Susumɔ bɔ ni Yesu fee enii eha beni ekaselɔi lɛ ekpɛlɛɛɛ ni fɔlɔi aŋɔ amɛbii kɛba eŋɔɔ lɛ he okwɛ. Ekɛɛ akɛ: “Nyɛhaa gbekɛbii lɛ abaa miŋɔɔ, ni nyɛkatsĩa amɛ gbɛ; ejaakɛ mɛnɛɛmɛi anɔ̃ ji Nyɔŋmɔ maŋtsɛyeli lɛ.” Kɛkɛ ni “eloo amɛ atuu, ni eŋɔ eniji eshwie amɛnɔ, ni ejɔɔ amɛ.” (Mar. 10:13-16) Ekã shi faŋŋ akɛ gbekɛbii nɛɛ amii shɛ amɛhe naakpa akɛ Tsɔɔlɔ Kpele lɛ jie suɔmɔ kpo etsɔɔ amɛ!

12. Mɛni kɛ́ wɔfee lɛ ehaŋ wɔnyɛ wɔkɛ mɛi agba sane?

12 Esa akɛ Kristofonyo fɛɛ Kristofonyo abi ehe akɛ, ‘Ani mináa be mihaa mɛi krokomɛi, aloo bei pii lɛ mihaa mɛi naa mi akɛ mibɛ dekã kwraa?’ Nifeemɔi komɛi yɛ ni tɔmɔ bɛ he, shi bei komɛi lɛ amɛhaŋ mɛi abɛŋkɛ wɔ kɛha sanegbaa. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, kɛ́ wɔyɛ mɛi ateŋ ni wɔfɔɔ wiemɔ yɛ mobail fon nɔ loo wɔkɛ nɔ ko buɔ wɔtoi kɛboɔ wiemɔi loo lalai atoi lɛ, amɛbaanyɛ amɛsusu akɛ wɔsumɔɔɔ ni wɔkɛ amɛ abɔ. Kɛ́ wɔyɛ mɛi ateŋ ni amɛfɔɔ wɔ namɔ akɛ wɔhiɛ kɔmpiutai bibii yɛ wɔdɛŋ ni wɔmiinyɛmɔnyɛmɔɔ nɔ lɛ, amɛbaanyɛ amɛmu sane naa akɛ wɔtaooo ni wɔkɛ amɛ agba sane. Yɛ anɔkwale mli lɛ “dioofeemɔ be yɛ.” Shi kɛ wɔyɛ mɛi ateŋ lɛ, bei pii lɛ nakai be lɛ bafeɔ “wiemɔ be.” (Jaj. 3:7) Ekolɛ mɛi komɛi baakɛɛ akɛ, “Mi lɛ misumɔɔɔ ni mikɛ mɔ ko gbaa sane” loo “Mikɛ mɛi egbaaa sane leebi.” Shi fɛɛ sɛɛ lɛ, kɛ́ wɔkɛ mɛi gba sane be mli ni wɔnuuu he akɛ wɔfee nakai po lɛ, eyeɔ odase akɛ wɔyɛ suɔmɔ ní “epeleee lɛ diɛŋtsɛ enɔ̃.”—1 Kor. 13:5.

13. Te Paulo wo Timoteo hewalɛ ni ekɛ enyɛmimɛi Kristofoi lɛ aye aha tɛŋŋ?

13 Paulo wo oblanyo Timoteo hewalɛ koni ebu mɛi fɛɛ ni yɔɔ asafo lɛ mli lɛ. (Nyɛkanea 1 Timoteo 5:1, 2.) Esa akɛ wɔ hu wɔkɛ Kristofoi ni edara yɛ afii amli lɛ aye akɛ wɔnyɛmɛi kɛ wɔtsɛmɛi, kɛ oblahii kɛ oblayei lɛ hu akɛ mɛi ni wɔkɛ amɛ jɛ musu komeŋ. Kɛ́ wɔyɛ su ni tamɔ nakai lɛ, wɔnyɛmɛi lɛ ateŋ mɔ fɛɛ mɔ baanyɛ abɛŋkɛ wɔ.

14. Kɛ́ okɛ mɛi gba saji ni woɔ mɔ hewalɛ lɛ, mɛɛ sɛɛ obaaná?

14 Kɛ́ wɔkɛ mɛi krokomɛi gba saji ni woɔ mɔ hewalɛ lɛ, wɔhaa amɛhe waa yɛ mumɔŋ ni amɛnáa miishɛɛ. Nyɛmi nuu ko ni miitsu nii yɛ Betel lɛ kɛ miishɛɛ kaiɔ akɛ beni etee Betel ehee lɛ, Betel weku lɛ mli bii komɛi ni edara yɛ afii amli lɛ náa deka amɛhaa lɛ daa ni amɛkɛ lɛ gbaa sane. Amɛwiemɔi ni amɛkɛwoɔ lɛ hewalɛ lɛ ha enu he akɛ efata Betel weku lɛ he diɛŋtsɛ. Amrɔ nɛɛ, lɛ hu ekɛ Betel weku lɛ mli bii krokomɛi gbaa sane koni ekɛwo amɛ hewalɛ.

Heshibaa Haa Wɔsaa Béi

15. Mɛni tsɔɔ akɛ naataamɔ baanyɛ aba wɔteŋ?

15 Ekã shi faŋŋ akɛ ebafee nɔ ni wa kɛha Kristofoi yei ni atsɛɔ amɛ Evodia kɛ Sintika ni hi blema Filipi lɛ akɛ amɛaasaa béi ko ni ba amɛteŋ lɛ. (Fili. 4:2, 3) Paulo kɛ Barnaba kɛ amɛhe tataa saji anaa waa be ko, ni eha amɛgbála amɛmli be kukuoo ko, ni mɛi nu he. (Bɔf. 15:37-39) Saji nɛɛ tsɔɔ akɛ bei komɛi lɛ béi baanyɛ aba anɔkwa Kristofoi ateŋ. Yehowa tsɔɔ wɔ gbɛ nɔ ni wɔɔtsɔ wɔsaa béi ni wɔkɛ wɔnanemɛi atsa ekoŋŋ. Shi nɔ ko yɛ ni Yehowa miikpa gbɛ akɛ wɔfee.

16, 17. (a) Mɛɛ gbɛ nɔ heshibaa he hiaa kɛ́ aasaa béi? (b) Mɛɛ gbɛ nɔ bɔ ni Yakob fee enii eha beni ekɛ Esau yaakpe lɛ haa wɔnaa akɛ sɛɛnamɔ yɛ heshibaa he?

16 Ŋɔɔ lɛ akɛ okɛ onaanyo ko ta tsɔne mli ni nyɛyaafã gbɛ. Dani nyɛbaanyɛ nyɛje nyɛgbɛfãa lɛ shishi lɛ, ja nyɛkɛ tsɔne lɛ samfee lɛ etsu nii. Béi saamɔ hu biɔ ni akɛ samfee ko atsu nii. Nakai samfee lɛ ji heshibaa. (Nyɛkanea Yakobo 4:10.) Ŋmalɛ mli nɔkwɛmɔnɔ ni wɔbaasusu he kɛnyiɛ sɛɛ nɛɛ, haa wɔnaa akɛ nakai samfee lɛ haa mɛi ni kɛ amɛhe yeee lɛ nyɛɔ amɛkɛ Biblia mli shishitoo mlai tsuɔ nii.

17 Beni akɛ kromɔbi gbɛnaa lɛ ha Yakob shi jeee enyɛmi Esau lɛ, Esau mli wo la ni eetao Yakob egbe shi enaaa lɛ. Afii 20 sɛɛ beni ekɛ enyɛmi Esau yaakpe lɛ, “Yakob she gbeyei ni efee yeyeeye naakpa.” Ena akɛ ewaaa kwraa akɛ Esau baatua lɛ. Shi beni amɛkɛ amɛhe kpe lɛ Yakob fee nɔ ko ni Esau kpaaa gbɛ. Beni ebɛŋkɛɔ enyɛmi lɛ “ekoto shi flɛoflɛo shii kpawo.” No sɛɛ lɛ mɛni ba? “Esau sha foi ekɛlɛ bakpe, ni eloo lɛ atuu, ni ekɛ eyitso fɔ ekuɛ nɔ, ni eshɔ enaa, ni amɛfó.” Elɛmɔɔɔ atswɛrɛ naa ewooo lɛ. Heshibaa ni Yakob kɛtsu nii lɛ ye ebua kɛku hetsɛ̃ ni Esau ená eha lɛ lɛ naa.—1 Mose 27:41; 32:3-8; 33:3, 4.

18, 19. (a) Kɛ́ naagba ko ba wɔ kɛ mɔ ko teŋ lɛ, mɛni hewɔ ehe hiaa ni wɔtsutsu wɔkɛ Ŋmalɛ mli ŋaawoi atsu nii lɛ? (b) Mɛni hewɔ esaaa akɛ wɔnijiaŋ jeɔ wui kɛ́ mɔdɛŋ ni wɔbɔɔ akɛ wɔsaa béi lɛ yeee omanye amrɔ nɔŋŋ lɛ?

18 Gbɛ nɔ ni atsɔɔ asaa béi lɛ he ŋaawoo kpakpai yɛ Biblia lɛ mli. (Mat. 5:23, 24; 18:15-17; Efe. 4:26, 27) * Shi kɛ́ wɔbaaa wɔhe shi ni wɔkɛ nakai ŋaawoi lɛ atsu nii lɛ, no lɛ ebaawa akɛ wɔɔha toiŋjɔlɛ ahi wɔkɛ mɛi ateŋ. Kɛ́ béi yɛ wɔ kɛ mɔ ko teŋ, ni wɔyaaa ni wɔ kɛ lɛ ayakpãta shi wɔmiimɛ ni lɛ moŋ eba ni ekɛ wɔ abakpãta lɛ, no nyɛŋ atsu naagba lɛ he nii.

19 Kɛ́ mɔdɛŋ ni wɔbɔɔ akɛ wɔsaa béi ni yɔɔ wɔkɛ mɔ ko teŋ lɛ yeee omanye yɛ yiŋtoo ko hewɔ lɛ, esaaa akɛ wɔnijiaŋ jeɔ wui. Ekolɛ ehe baahia ni mɔ lɛ aná be ni ekɛsusu nii ahe jogbaŋŋ. Yosef nyɛmimɛi lɛ kɛ lɛ ye yɛ gbɛ ni ejaaa nɔ. Ni be babaoo shwie mli dani amɛ kɛ lɛ yakpe beni eji maŋsɔɔlɔ nukpa yɛ Mizraim lɛ. Shi agbɛnɛ lɛ amɛtsake amɛtsui ni amɛkpa lɛ fai koni ekɛ amɛhe ake amɛ. Yosef kɛ amɛhe ke amɛ, ni sɛɛ mli lɛ Yakob bi hii lɛ batsɔ maŋ, ni akɛ Yehowa gbɛi wo nakai maŋ lɛ. (1 Mose 50:15-21) Kɛ́ wɔha toiŋjɔlɛ hi wɔkɛ wɔnyɛmimɛi hii kɛ yei lɛ ateŋ lɛ, eyeɔ ebuaa ni ekomefeemɔ kɛ miishɛɛ hiɔ asafo lɛŋ.—Nyɛkanea Kolosebii 3:12-14.

Nyɛhaa Wɔjiea Suɔmɔ Kpo “yɛ Nitsumɔ kɛ Anɔkwale Mli”

20, 21. Mɛni wɔbaanyɛ wɔkase kɛjɛ bɔfoi lɛ anaji ahe ni Yesu fɔ́ lɛ mli?

20 Beni eshwɛ fioo ni Yesu baagbo lɛ ekɛɛ ebɔfoi lɛ akɛ: “Okadi mito miha nyɛ, koni bɔ ni mifee nyɛ nɛɛ, nyɛ hu nyɛfee nakai.” (Yoh. 13:15) Efɔ́ ekaselɔi 12 lɛ anaji ahe etã nɔŋŋ ni ewie wiemɔ nɛɛ. Nɔ ni Yesu fee lɛ jeee kusum nifeemɔ loo mlihilɛ nifeemɔ ko kɛkɛ. Yohane ŋma akɛ: ‘Bɔ ni Yesu sumɔɔ emɛi ni yɔɔ je lɛŋ lɛ, nakai esumɔ amɛ kɛwula shi,’ ni no sɛɛ dani ewie kaselɔi lɛ anaji ahe ni Yesu fɔ́ lɛ he lɛ. (Yoh. 13:1) Suɔmɔ ni Yesu yɔɔ kɛha ekaselɔi lɛ hewɔ etsu nitsumɔ ni bei pii lɛ tsuji moŋ tsuɔ lɛ. Kɛjɛ no sɛɛ kɛyaa lɛ, esa akɛ amɛjɛ heshibaa kɛ suɔmɔ mli amɛsɔmɔsɔmɔɔ amɛhe. Belɛ, esa akɛ nyɛmimɛi asuɔmɔ krɔŋŋ atsirɛ wɔ ni wɔdɔ wɔnyɛmimɛi Kristofoi hii kɛ yei lɛ fɛɛ ahe ní amɛsane akã wɔtsui nɔ.

21 Bɔfo Petro ni fata mɛi ni Nyɔŋmɔ Bi lɛ fɔ́ amɛnaji ahe lɛ he lɛ nu nɔ ni Yesu fee lɛ shishi. Eŋma akɛ: “Ni akɛ nɔ ni nyɛtsɔ mumɔ lɛ nɔ nyɛtsuu nyɛsusumai ahe yɛ anɔkwale lɛ toiboo mli nyɛha nyɛmimɛi ahedɔɔ ni apasa bɛ mli hewɔ lɛ, nyɛkɛ tsui krɔŋŋ asumɔa nyɛhe jogbaŋŋ.” (1 Pet. 1:22) Bɔfo Yohane ni lɛ hu Nuŋtsɔ lɛ fɔ́ enaji ahe lɛ ŋma akɛ: “Bii bibii, nyɛkahaa wɔsumɔa mɛi yɛ wiemɔ mli loo lilɛi nɔ kɛkɛ, shi moŋ yɛ nitsumɔ kɛ anɔkwale mli.” (1 Yoh. 3:18) Nyɛhaa wɔtsuii atsirɛa wɔ ni wɔfee nibii ni tsɔɔ akɛ wɔsumɔɔ wɔnyɛmimɛi lɛ naakpa.

[Shishigbɛ niŋmaa]

^ kk. 18 Kwɛmɔ Ato Wɔhe Gbɛjianɔ Koni Wɔfee Yehowa Suɔmɔnaa Nii wolo lɛ baafa 144-150 lɛ.

Ani Okaiɔ?

• Mɛɛ gbɛ̀i anɔ wɔbaanyɛ wɔtsɔ wɔha suɔmɔ ni wɔyɔɔ kɛha wɔnyɛmimɛi lɛ ‘mli alɛɛ’?

• Mɛni baaye abua wɔ koni wɔnyɛ wɔha mɛi abɛŋkɛ wɔ?

• Mɛɛ gbɛ nɔ heshibaa baanyɛ aye abua wɔ koni wɔha toiŋjɔlɛ ahi wɔkɛ mɛi ateŋ?

• Mɛni esa akɛ etsirɛ wɔ koni wɔdɔ nyɛmimɛi héyelilɔi lɛ ahe?

[Nikasemɔ lɛ he Sanebimɔi]

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 21]

Okɛ suɔmɔ ahere nyɛmimɛi lɛ atuu

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 23]

Feemɔ nibii ni baaha mɛi anyɛ abɛŋkɛ bo