Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Nyɛkafea Yehowa Mumɔ Krɔŋkrɔŋ Lɛ Nidɔɔnii

Nyɛkafea Yehowa Mumɔ Krɔŋkrɔŋ Lɛ Nidɔɔnii

Nyɛkafea Yehowa Mumɔ Krɔŋkrɔŋ Lɛ Nidɔɔnii

“Nyɛkafea Nyɔŋmɔ Mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ nidɔɔnii, mɔ mli ni asɔo nyɛ naa yɛ ato . . . lɛ.”—EFE. 4:30.

1. Mɛni Yehowa efee eha mɛi akpekpei abɔ, ni mɛɛ sɔ̃ kã amɛnɔ?

YEHOWA efee nɔ ko krɛdɛɛ eha mɛi akpekpei abɔ yɛ jeŋ fɔŋ nɛɛ mli. Etsɔ Yesu Kristo ni ji e-Bi koome lɛ nɔ egbala amɛ kɛbɛŋkɛ lɛ kpaakpa. (Yoh. 6:44) Kɛ́ ojɔɔ ohe nɔ oha Nyɔŋmɔ ni oohi shi yɛ naa lɛ, no lɛ ofata mɛi nɛɛ ahe. Akɛni abaptisi bo yɛ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ gbɛ́i amli hewɔ lɛ, sɔ̃ kã onɔ akɛ oba ojeŋ yɛ gbɛ ni kɛ nakai mumɔ lɛ kpãa gbee nɔ.—Mat. 28:19.

2. Mɛɛ sanebimɔi ahe wɔbaasusu?

2 Akɛni ‘wɔdũɔ nii yɛ mumɔ lɛ mli’ hewɔ lɛ, wɔwoɔ gbɔmɔ hee lɛ. (Gal. 6:8; Efe. 4:17-24) Shi bɔfo Paulo woɔ wɔ ŋaa, ni ebɔɔ wɔ kɔkɔ hu akɛ wɔkafee Nyɔŋmɔ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ nidɔɔnii. (Nyɛkanea Efesobii 4:25-32.) Agbɛnɛ wɔbaasusu Paulo ŋaawoo lɛ he jogbaŋŋ wɔkwɛ. Te Paulo tsɔɔ tɛŋŋ beni ekɛɛ wɔkafee Nyɔŋmɔ mumɔ lɛ nidɔɔnii lɛ? Mɛɛ nibii kɛ́ mɔ ko ni ejɔɔ ehe nɔ eha Yehowa fee lɛ, no baanyɛ atsɔɔ akɛ eefee mumɔ lɛ nidɔɔnii? Ni mɛɛ gbɛ nɔ wɔɔtsɔ wɔkafee Yehowa mumɔ lɛ nidɔɔnii?

Nɔ ni Paulo Wiemɔ lɛ Tsɔɔ

3. Mɛni ji wiemɔi ni yɔɔ Efesobii 4:30 lɛ shishi?

3 Klɛŋklɛŋ kwraa lɛ, kadimɔ Paulo wiemɔi ni yɔɔ Efesobii 4:30 lɛ. Eŋma akɛ: “Ni nyɛkafea Nyɔŋmɔ Mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ nidɔɔnii, mɔ mli ni asɔo nyɛ naa yɛ ato kpɔmɔ gbi lɛ.” Paulo sumɔɔɔ ni enyɛmimɛi Kristofoi ni esumɔɔ amɛ lɛ fiteɔ amɛmumɔŋ shidaamɔ. Akɛ Yehowa mumɔ lɛ ‘esɔo amɛnaa’ kɛtsɔ kpɔmɔnɔ lɛ nɔ “ato kpɔmɔ gbi.” Nyɔŋmɔ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ ji naasɔomɔnɔ loo “yibaafoo nɔ̃” ní atsɔ hiɛ akɛha anɔkwafoi ni afɔ amɛ mu lɛ, ni ekã he eji nakai. (2 Kor. 1:22) Amɛnaa ni asɔo lɛ tsɔɔ akɛ Nyɔŋmɔ nii ji amɛ, ni amɛbaaná wala yɛ ŋwɛi. Beni yi aaawula shi lɛ, abaasɔo mɛi 144,000 anaa.—Kpoj. 7:2-4.

4. Mɛni hewɔ ehe miihia ni wɔkafee Nyɔŋmɔ mumɔ lɛ nidɔɔnii lɛ?

4 Kɛ́ Kristofonyo ko fee mumɔ lɛ nidɔɔnii lɛ, no ji klɛŋklɛŋ nifeemɔ ni baanyɛ aha fiofio lɛ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ akpa nitsumɔ kwraa yɛ eshihilɛ mli. Nɔ ni David wie beni ekɛ Batsheba fee esha lɛ haa wɔnaa akɛ sane nɛɛ ji anɔkwale. David tsake etsui ni ekpa Yehowa fai akɛ: “Kaajie mi yɛ ohiɛ oshɛ́ ofɔ̃, ni kaaŋɔ o-Mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ kɛmiijɛ mimli!” (Lala 51:13) Mɛi ni afɔ amɛ mu lɛ ateŋ mɛi ni baafee ‘anɔkwafoi kɛyashi gbele mli’ lɛ pɛ nine baashɛ “akekre” ni ji wala ni gbele bɛ mli lɛ nɔ yɛ ŋwɛi. (Kpoj. 2:10; 1 Kor. 15:53) Kɛ́ Kristofoi ni yɔɔ hiɛnɔkamɔ akɛ amɛbaahi shi yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ hu aaanyɛ aya nɔ aye Nyɔŋmɔ anɔkwa, ní atsɔ hemɔkɛyeli ni amɛyɔɔ yɛ Kristo kpɔmɔ afɔleshãa lɛ nɔ aduro amɛ wala lɛ, no lɛ ja amɛná mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ. (Yoh. 3:36; Rom. 5:8; 6:23) No hewɔ lɛ, esa akɛ wɔ fɛɛ wɔkwɛ jogbaŋŋ koni wɔkafee Yehowa mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ nidɔɔnii.

Mɛɛ Gbɛi Anɔ Kristofonyo ko Baanyɛ Afee Mumɔ lɛ Nidɔɔnii?

5, 6. Mɛɛ gbɛi anɔ Kristofonyo ko baanyɛ afee Yehowa mumɔ lɛ nidɔɔnii?

5 Ákɛ Kristofoi ni wɔjɔɔ wɔhe nɔ lɛ, wɔbaanyɛ wɔhi shi ní wɔfeee mumɔ lɛ nidɔɔnii. Wɔbaanyɛ wɔfee nakai kɛ́ ‘wɔyaa nɔ wɔnyiɛɔ yɛ mumɔ lɛ naa, ní wɔhaa wɔhiɛ kãa yɛ mumɔ lɛ mli lɛ,’ ejaakɛ nakai feemɔ haŋ heloo lɛ akɔnɔi gbohii lɛ aye wɔnɔ, ni wɔjieŋ sui ni esaaa akpo. (Gal. 5:16, 25, 26) Shi kɛ́ wɔkwɛɛɛ jogbaŋŋ lɛ, wɔbaanyɛ wɔkpalaŋ. Kɛ́ wɔŋmɛ gbɛ ni fiofio lɛ sui ni Nyɔŋmɔ Wiemɔ ni ajɛ mumɔŋ aŋma lɛ wieɔ eshiɔ lɛ ná wɔnɔ hewalɛ, ni ekolɛ wɔyɔseee kwraa po lɛ, no baanyɛ atsɔɔ akɛ wɔmiifee Nyɔŋmɔ mumɔ lɛ nidɔɔnii yɛ gbɛ ko nɔ.

6 Kɛ́ wɔtee nɔ wɔfee nibii ni kɛ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ gbɛtsɔɔmɔ kpãaa gbee lɛ, no baanyɛ atsɔɔ akɛ wɔmiifee mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ kɛ Yehowa, mɔ ni kɛ nakai mumɔ lɛ haa lɛ, nidɔɔnii. Kɛ́ wɔpɛi Efesobii 4:25-32 lɛ mli wɔkwɛ lɛ, no baaha wɔna bɔ ni esa akɛ wɔba wɔjeŋ, ni ebaanyɛ eye ebua wɔ ni wɔkafee Nyɔŋmɔ mumɔ lɛ nidɔɔnii.

Bɔ ni Wɔɔfee Wɔkafee Mumɔ lɛ Nidɔɔnii

7, 8. Mɛni hewɔ esa akɛ wɔwie anɔkwale?

7 Esa akɛ wɔwie anɔkwale. Paulo ŋma yɛ Efesobii 4:25 lɛ akɛ: “Nyɛshɛ́a amale nyɛfɔa ní nyɛteŋ mɔ fɛɛ mɔ kɛ enaanyo awie anɔkwale, ejaakɛ gbɔmɔtso kome he nii ji wɔ.” Akɛni wɔfee ekome akɛ “gbɔmɔtso kome he nii” hewɔ lɛ, esaaa akɛ wɔyeɔ kutumpɔo loo wɔjeɔ gbɛ wɔwoɔ wɔnyɛmimɛi Kristofoi lɛ afua, ejaakɛ kɛ́ wɔfee nakai lɛ no tsɔɔ akɛ wɔmiimale amɛ. Mɔ fɛɛ mɔ ni yaa nɔ efeɔ nakai lɛ fiteɔ wekukpãa ni yɔɔ ekɛ Nyɔŋmɔ teŋ lɛ.—Nyɛkanea Abɛi 3:32.

8 Kutumpɔo wiemɔi kɛ nifeemɔi baanyɛ afite ekomefeemɔ ni yɔɔ asafo lɛ mli lɛ. No hewɔ lɛ, esa akɛ wɔkase gbalɔ Daniel, mɔ ni ye anɔkwa ní anaaa efɔŋ ko yɛ ehe lɛ. (Dan. 6:5) Ni esa akɛ wɔha ŋaa ni Paulo wo Kristofoi ni yɔɔ ŋwɛi hiɛnɔkamɔ lɛ ahi wɔjwɛŋmɔ mli. Ekɛɛ amɛ akɛ “Kristo gbɔmɔtso lɛ” he nii lɛ ateŋ eko fɛɛ eko ji gbɔmɔtso kome he nii, ni ákɛ esa akɛ amɛya nɔ amɛkɛ Yesu sɛɛnyiɛlɔi anɔkwafoi ni afɔ amɛ mu lɛ afee ekome. (Efe. 4:11, 12) Kɛ́ wɔhiɛnɔkamɔ ji akɛ wɔbaahi shi kɛya naanɔ yɛ Paradeiso yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ, no lɛ esa akɛ wɔ hu wɔwie anɔkwale, koni wɔha ekomefeemɔ ni yɔɔ asafo lɛ mli yɛ jeŋ fɛɛ lɛ mli awa.

9. Mɛni hewɔ ehe hiaa jogbaŋŋ ni wɔkɛ ŋaawoo ni yɔɔ Efesobii 4:26, 27 lɛ atsu nii lɛ?

9 Esa akɛ wɔte shi wɔwo Abonsam ní wɔkaŋmɛ lɛ gbɛ ni efite wɔmumɔŋ shidaamɔ. (Yak. 4:7) Mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ yeɔ ebuaa wɔ ni wɔteɔ shi wɔwoɔ Satan. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, wɔbaanyɛ wɔfee nakai kɛ́ wɔkwɛɔ wɔhe nɔ jogbaŋŋ koni wɔmli akafu bɔ ni wɔnyɛŋ nɔ wɔye. Paulo ŋma akɛ: “Nyɛmli afũa, shi nyɛkafea esha; hulu akanyɔ shi yɛ nyɛmlila lɛ nɔ, ni asaŋ nyɛkɛ nyɛhe akafɔ̃a shi nyɛhaa abonsam.” (Efe. 4:26, 27) Kɛ́ wɔmli fu yɛ yiŋtoo ko ni ja hewɔ lɛ, sɔlemɔ ni wɔɔsɔle amrɔ nɔŋŋ yɛ wɔtsuiŋ lɛ baanyɛ aye abua wɔ ni ‘wɔmumɔ he ajɔ,’ ní wɔye wɔhe nɔ moŋ fe nɔ ni wɔɔfee nɔ ko ni baanyɛ aha wɔfee Nyɔŋmɔ mumɔ lɛ nidɔɔnii. (Abɛi 17:27) No hewɔ lɛ, nyɛkahaa wɔmlifu sɛɛ tsɛɔ, koni Satan akaná hegbɛ elaka wɔ ni wɔfee efɔŋ. (Lala 37:8, 9) Gbɛ kome ni wɔɔtsɔ nɔ wɔte shi wɔwo Satan ji ni wɔsaa béi oya nɔŋŋ yɛ gbɛ ni kɛ Yesu ŋaawoo lɛ kpãa gbee nɔ.—Mat. 5:23, 24; 18:15-17.

10, 11. Mɛni hewɔ esaaa akɛ wɔjuɔ loo wɔtswaa ojo lɛ?

10 Esaaa akɛ wɔjuɔ loo wɔtswaa ojo kɔkɔɔkɔ. Paulo ŋma kɛkɔ juu he akɛ: “Julɔ lɛ ekaju dɔŋŋ, shi moŋ ebɔ mɔdɛŋ ni ekɛ eniji atsu nitsumɔ kpakpa, koni ená nɔ ko ni ekɛha mɔ ni ehia lɛ lɛ.” (Efe. 4:28) Kɛ́ Kristofonyo ko ni ejɔɔ ehe nɔ yaju lɛ, ‘ebaatɔ̃ Nyɔŋmɔ gbɛ́i lɛ nɔ,’ ni tsɔɔ akɛ ebaagbe he guɔ. (Abɛi 30:7-9) Kɛ́ mɔ ko miiye ohia po lɛ, no haaa lɛ hegbɛ akɛ eju. Mɛi ni sumɔɔ Nyɔŋmɔ kɛ amɛnaanyo gbɔmɔ lɛ yɔseɔ akɛ be ko be ko bɛ ní eja gbɛ akɛ aju.—Mar. 12:28-31.

11 Jeee nɔ ni esaaa akɛ wɔfeɔ pɛ kɛkɛ Paulo tsĩ ta; etsɔɔ nɔ ni esa akɛ wɔfee hu. Kɛ́ wɔhiɛ kã ni wɔnyiɛɔ yɛ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ naa lɛ, no lɛ wɔbaatsu nii jogbaŋŋ bɔni afee ni wɔnyɛ wɔkwɛ wɔweku lɛ, ní ‘wɔná nɔ ko hu ni wɔkɛha mɔ ni ehia lɛ lɛ.’ (1 Tim. 5:8) Yesu kɛ ebɔfoi lɛ to fotro ni amɛkɛyeɔ amɛbuaa ohiafoi, shi Yuda Iskariot ni tsɔɔ Yesu sɛɛ gbɛ lɛ, juɔ fotro lɛ mlinii lɛ eko. (Yoh. 12:4-6) Eka shi faŋŋ akɛ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ kpalaaa lɛ. Akɛni Nyɔŋmɔ mumɔ lɛ tsɔɔ wɔ gbɛ hewɔ lɛ, ‘wɔbaa wɔjeŋ fɛfɛo yɛ nii fɛɛ mli’ taakɛ Paulo fee lɛ. (Heb. 13:18) Enɛ haaa wɔfee Yehowa mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ nidɔɔnii.

Gbɛi Krokomɛi Anɔ ni Wɔɔtsɔ Wɔkafee Mumɔ lɛ Nidɔɔnii

12, 13. (a) Taakɛ Efesobii 4:29 lɛ wie lɛ, mɛɛ wiemɔi esa akɛ wɔkwa? (b) Mɛɛ wiemɔi esa akɛ wɔwie?

12 Esa akɛ wɔkwɛ wɔwiemɔ jogbaŋŋ. Paulo jaje akɛ: “Wiemɔ sha ko wiemɔ sha ko akaje nyɛnaa kwraa; shi moŋ wiemɔ ni hi ni ehia, koni eha mɔ nane amɔ shi, ni akɛduro mɛi ni nuɔ lɛ.” (Efe. 4:29) Shikome ekoŋŋ lɛ, Paulo ekɛɛɛ wɔ nɔ ni esaaa akɛ wɔfeɔ lɛ pɛ kɛkɛ; etsɔɔ wɔ nɔ ni esa akɛ wɔfɔ feemɔ. Kɛ́ wɔha Nyɔŋmɔ mumɔ lɛ ná wɔnɔ hewalɛ lɛ, no baaha wɔwie “wiemɔ ni hi ni ehia, koni eha mɔ nane amɔ shi, ni akɛduro mɛi ni nuɔ lɛ.” Kɛfata he lɛ, esaaa akɛ wɔhaa “wiemɔ sha ko” jeɔ wɔnaa. Akɛ Hela wiemɔ ni atsɔɔ shishi akɛ “sha” lɛ tsuɔ nii kɛ́ aawie aduawa ni miikpɔtɔ, aloo lòo ni esha ni miije fu he. Taakɛ wɔnyaŋeɔ niyenii ni tamɔ nɛkɛ lɛ, nakai nɔŋŋ esa akɛ wɔhi wiemɔi ni Yehowa buɔ amɛ akɛ amɛsaaa lɛ.

13 Esa akɛ wɔwie wiemɔi kpakpai, ni he yɔɔ nyam, “ni ŋoo ahi mli.” (Kol. 3:8-10; 4:6) Esa akɛ kɛ́ mɛi nu wɔwiemɔi lɛ, amɛyoo akɛ esoro wɔ. Belɛ, nyɛhaa wɔwiea wiemɔi ni ‘haa mɔ nane mɔɔ shi’ koni wɔkɛye wɔbua mɛi. Ni nyɛhaa wɔnua he taakɛ lalatsɛ lɛ nu he ní ela akɛ: “Ha midaaŋ wiemɔi kɛ mitsui mli jwɛŋmɔi asa ohiɛ, Yehowa, mitɛsaa kɛ mikpɔ̃lɔ” lɛ.—Lala 19:15.

14. Mɛni Efesobii 4:30, 31 lɛ tsɔɔ akɛ esa akɛ wɔkwa?

14 Esa akɛ wɔkwa mlijoomɔ, mlifu, jɛmɔ wiemɔi, kɛ efɔŋ fɛɛ efɔŋ. Beni Paulo bɔ kɔkɔ akɛ esaaa akɛ wɔfeɔ Nyɔŋmɔ mumɔ lɛ nidɔɔnii lɛ, no sɛɛ lɛ eŋma akɛ: “Nyɛhaa mlijoomɔ kɛ mlila kɛ mlifu kɛ bolɔmɔ kɛ musubɔɔ fɛɛ sɛɛ afoa yɛ nyɛteŋ, kɛ efɔŋ fɛɛ efɔŋ.” (Efe. 4:30, 31) Akɛni wɔji adesai ni yeee emuu hewɔ lɛ, esa akɛ wɔteŋ mɔ fɛɛ mɔ abɔ mɔdɛŋ jogbaŋŋ ni ekudɔ esusumɔi kɛ enifeemɔi. Kɛ́ wɔkɛ “mlijoomɔ kɛ mlila kɛ mlifu” fee wɔsu lɛ, no tsɔɔ akɛ wɔmiifee Nyɔŋmɔ mumɔ lɛ nidɔɔnii. Nakai nɔŋŋ eji kɛ́ wɔni eshai ni mɔ ko efee eshi wɔ lɛ ahe, wɔbɛ lɛ wɔwo wɔmli, ni wɔkpoo akɛ wɔɔsaa wɔ kɛ lɛ teŋ lɛ. Kɛ́ wɔje shishi wɔku wɔhiɛ wɔshwie Biblia mli ŋaawoo nɔ lɛ, wɔbaanyɛ wɔná sui ni baaha fiofio lɛ wɔfee esha wɔshi mumɔ lɛ, ni enɛ baanyɛ aha wɔhiɛ akpata.

15. Kɛ́ mɔ ko tɔ̃ wɔnɔ lɛ, mɛni esa akɛ wɔfee?

15 Esa akɛ wɔmli ahi, wɔjie musuŋtsɔlɛ kpo, ni wɔŋɔfa. Paulo ŋma akɛ: “Nyɛmli ahia ahaa nyɛhe, nyɛmusuŋ atsɔa nyɛ yɛ nyɛhe, nyɛŋɔfafaa nyɛhe, taakɛ bɔ nɔŋŋ ni Nyɔŋmɔ ŋɔfa nyɛ yɛ Kristo mli lɛ.” (Efe. 4:32) Kɛ́ mɔ ko tɔ̃ wɔnɔ ni edɔ wɔ waa po lɛ, nyɛhaa wɔŋɔfaa taakɛ Nyɔŋmɔ feɔ lɛ. (Luka 11:4) Ŋɔɔ lɛ akɛ onaanyo Kristofonyo ko ewie ohe sane fɔŋ ko. Otee eŋɔɔ koni oyasaa okɛ lɛ teŋ. Eshwa ehe waa, ni ekɛɛ bo ni oŋɔfa lɛ. Oŋɔfa lɛ, shi no pɛ kɛkɛ faaa. Ŋmalɛ ni yɔɔ 3 Mose 19:18 lɛ kɛɔ akɛ: “Kaatɔ owele ni okabɛ omaŋbii lɛ eko owo omli; shi suɔmɔ onaanyo, taakɛ bɔ ni osumɔɔ bo diɛŋtsɛ ohe lɛ; mi ji Yehowa.”

Esa akɛ Wɔhiɛ Ahi Wɔhe Nɔ

16. Ha nɔkwɛmɔnɔ ko ni tsɔɔ akɛ ehe baahia ni wɔfee tsakemɔi bɔni afee ni wɔkafee Yehowa mumɔ lɛ nidɔɔnii.

16 Kɛ́ wɔkwɛɛɛ jogbaŋŋ lɛ, wɔbaanyɛ wɔfee nɔ ko ni esaaa Nyɔŋmɔ hiɛ be mli ni wɔ kome pɛ wɔyɔɔ he ko. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, nyɛmi ko baanyɛ abo lalai ni esaaa atoi. Sɛɛ mli lɛ, ehenilee baagba enaa ejaakɛ eku ehiɛ eshwie Biblia mli ŋaawoo ni yɔɔ “tsulɔ anɔkwafo kɛ nilelɔ” lɛ woji lɛ amli lɛ nɔ. (Mat. 24:45) Ekolɛ ebaasɔle yɛ naagbaa nɛɛ he, ni ebaakai Paulo wiemɔi ni yɔɔ Efesobii 4:30 lɛ. Etswa efai shi waa akɛ efeŋ nɔ ko ni baaha efee Nyɔŋmɔ mumɔ lɛ nidɔɔnii, ni eŋmɔ eyiŋ kpɔ akɛ kɛjɛ nakai beaŋ kɛyaa lɛ, eboŋ lalai ni esaaa atoi dɔŋŋ. Yehowa baaha su ni nyɛmi nɛɛ jie lɛ kpo lɛ awo yibii kpakpai. Belɛ, nyɛhaa wɔyaa nɔ wɔkwɛa wɔhe nɔ jogbaŋŋ be fɛɛ be koni wɔkafee Nyɔŋmɔ mumɔ lɛ nidɔɔnii.

17. Kɛ́ wɔhaaa wɔhiɛ ahi wɔhe nɔ ni wɔfɔɔɔ sɔlemɔ lɛ, mɛni baanyɛ aba?

17 Kɛ́ wɔhaaa wɔhiɛ ahi wɔhe nɔ, ni wɔfɔɔɔ sɔlemɔ lɛ, wɔnyɛŋ wɔtsi wɔhe kɛjɛ nifeemɔi ni esaaa loo amɛhe tseee ní baanyɛ atsɔɔ akɛ wɔmiifee mumɔ lɛ nidɔɔnii lɛ ahe. Akɛni mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ jieɔ wɔŋwɛi Tsɛ lɛ sui akpo hewɔ lɛ, kɛ́ wɔfee mumɔ lɛ nidɔɔnii, loo wɔha ewerɛ ho ehe lɛ, no tsɔɔ akɛ wɔmiifee Yehowa nidɔɔnii—ni eka shi faŋŋ akɛ enɛ ji nɔ ko ni wɔteŋ mɔ ko sumɔŋ akɛ efee. (Efe. 4:30) Yudafoi woloŋmalɔi ni hi shi yɛ klɛŋklɛŋ afii 100 lɛ mli lɛ fee esha ejaakɛ amɛkɛɛ Satan hewalɛ naa Yesu fee naakpɛɛ nii lɛ. (Nyɛkanea Marko 3:22-30.) Kristo henyɛlɔi nɛɛ ‘bɔ musu amɛshi mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ,’ ni no tsɔɔ akɛ amɛfee esha ni aŋɔfaŋ amɛ. Wɔkafee nakai kɔkɔɔkɔ!

18. Te wɔɔfee tɛŋŋ wɔna akɛ wɔfeko esha ni aŋɔfaŋ wɔ?

18 Akɛni wɔsumɔŋ ni wɔfee nɔ ko ni baanyɛ atsɔɔ akɛ wɔmiihe wɔfee esha ni anyɛŋ aŋɔfa hewɔ lɛ, esa akɛ wɔha nɔ ni Paulo wie kɛkɔ mumɔ lɛ nidɔɔnii ni aaafee he lɛ ahi wɔjwɛŋmɔŋ. Shi kɛ́ wɔfee esha ni yɔɔ hiɛdɔɔ hu? Kɛ́ wɔshwa wɔhe ni asafoŋ onukpai lɛ eye amɛbua wɔ lɛ, no lɛ wɔbaanyɛ wɔmu sane naa akɛ Nyɔŋmɔ eŋɔfa wɔ, ni no baatsɔɔ akɛ wɔfeko esha wɔshiko mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ. Agbɛnɛ hu, Nyɔŋmɔ baanyɛ aye abua wɔ ni wɔkafee mumɔ lɛ nidɔɔnii yɛ gbɛ ko kwraa nɔ dɔŋŋ.

19, 20. (a) Mɛni ji nibii komɛi ni esa akɛ wɔkwa? (b) Mɛni esa akɛ wɔtswa wɔfai shi akɛ wɔbaafee?

19 Nyɔŋmɔ tsɔɔ emumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ nɔ ehaa suɔmɔ, miishɛɛ kɛ ekomefeemɔ hiɔ ewebii lɛ ateŋ. (Lala 133:1-3) No hewɔ lɛ, esaaa akɛ wɔyeɔ osheku, loo wɔwieɔ wiemɔi ni haŋ aná bulɛ aha tookwɛlɔi ni atsɔ mumɔ lɛ nɔ ahole amɛ lɛ, koni wɔkafee mumɔ lɛ nidɔɔnii. (Bɔf. 20:28; Yuda 8) Yɛ no najiaŋ lɛ, esa akɛ wɔfee nii ni baaha ekomefeemɔ ahi asafo lɛ mli ni wɔjie bulɛ kpo wɔtsɔɔ wɔhe. Eka shi faŋŋ akɛ esaaa akɛ wɔjieɔ nii amli ni wɔkɛ mɛi pɔtɛi komɛi pɛ bɔɔ yɛ Nyɔŋmɔ webii ateŋ. Paulo ŋma akɛ: “Anyɛmimɛi, miikpa nyɛ fai yɛ wɔ-Nuŋtsɔ Yesu Kristo gbɛi amli, akɛ nyɛnaabu afee ekome ni mligbalamɔi akaba nyɛteŋ, shi moŋ nyɛ fɛɛ nyɛyitsoŋ kɛ nyɛjwɛŋmɔ afee ekome.”—1 Kor. 1:10.

20 Yehowa baanyɛ eye ebua wɔ koni wɔkafee emumɔ lɛ nidɔɔnii, ni eesumɔ ni efee nakai hu. Nyɛhaa wɔyaa nɔ wɔsɔlea kɛbia mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ ni wɔtswa wɔfai shi akɛ wɔfeŋ lɛ nidɔɔnii. Nyɛhaa wɔyaa nɔ ‘wɔdũa nii yɛ mumɔ lɛ mli,’ ní wɔjɛ wɔtsuiŋ wɔha etsɔɔ wɔ gbɛ amrɔ nɛɛ kɛ agbɛnɛ hu kɛmiiya naanɔ.

Te Obaaha Hetoo Oha Tɛŋŋ?

• Mɛni ji Nyɔŋmɔ mumɔ lɛ nidɔɔnii ní aaafee lɛ shishi?

• Mɛɛ gbɛi anɔ mɔ ko ni ejɔɔ ehe nɔ eha Yehowa baanyɛ afee mumɔ lɛ nidɔɔnii?

• Mɛɛ gbɛi anɔ wɔɔtsɔ wɔkafee mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ nidɔɔnii?

[Nikasemɔ lɛ he Sanebimɔi]

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 30]

Saamɔ béi oya nɔŋŋ

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 31]

Te aduawai nɛɛ ateŋ nɔ ni owiemɔ tamɔ?