Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

“Hĩi . . . Nitsɔɔmɔ He”

“Hĩi . . . Nitsɔɔmɔ He”

“Hĩi . . . Nitsɔɔmɔ He”

YESU kɛɛ ekaselɔi lɛ akɛ: “Nyɛ lɛ nyɛtsɛ́ɔ mi tsɔɔlɔ kɛ Nuŋtsɔ; ni nyɛtɔ̃ɔɔ naa, ejaakɛ nakai ji mi.” (Yoh. 13:13) Ekɛ amɛ wie nakai koni ekɛma nɔ mi eha amɛ akɛ eji tsɔɔlɔ. No sɛɛ beni eshwɛ fioo ni ebaaya ŋwɛi lɛ, efã esɛɛnyiɛlɔi lɛ akɛ: ‘No hewɔ lɛ nyɛyaa ni nyɛyafea jeŋmaji fɛɛ mikaselɔi, ni nyɛtsɔɔ amɛ ni amɛye nii fiaa ni mikɛɛ nyɛ lɛ nɔ.’ (Mat. 28:19, 20) Sɛɛ mli lɛ, bɔfo Paulo hu ma nɔ mi akɛ ehe miihia ni wɔtsɔmɔ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ tsɔɔlɔi. Ewo Timoteo ni ji onukpa yɛ Kristofoi asafo lɛ mli lɛ hewalɛ akɛ: ‘Hĩi wolo kanemɔ kɛ ŋaawoo kɛ nitsɔɔmɔ he. Bɔɔ nii nɛɛ ahe mɔdɛŋ (loo jwɛŋmɔ nibii nɛɛ anɔ), okɛ ohe awo mli kwraa, koni mɛi fɛɛ ana oshweremɔ faŋŋ.’—1 Tim. 4:13-15.

Taakɛ eji yɛ nakai beaŋ lɛ, ŋmɛnɛ lɛ, nitsɔɔmɔ fata nibii ni he hiaa ni wɔfeɔ yɛ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli kɛ agbɛnɛ lɛ yɛ asafoŋ kpeei ashishi lɛ ahe. Te wɔɔfee tɛŋŋ wɔhi nitsɔɔmɔ he, ni mɛɛ gbɛi anɔ enɛ baaye abua wɔ ní wɔya hiɛ, loo wɔhe asa akɛ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ tsɔɔlɔi?

Kasemɔ Tsɔɔlɔ Kpele Lɛ

Yesu toibolɔi lɛ babaoo nya gbɛ ní etsɔ nɔ etsɔɔ nii lɛ he. Kadimɔ bɔ ni ewiemɔi lɛ ná mɛi ni yaa kpeehe ni yɔɔ Nazaret lɛ nɔ hewalɛ eha lɛ. Luka ni ŋma Sanekpakpai lɛ eko lɛ ŋma akɛ: ‘Mɛi fɛɛ ye ehe odase, ni amɛhiɛ fee amɛ yaa yɛ duromɔ wiemɔi ni jɛ enaa lɛ hewɔ.’ (Luka 4:22) Yesu kaselɔi lɛ kase bɔ ni amɛ-Nuŋtsɔ lɛ tsɔɔ nii eha lɛ, ni amɛkɛtsu nii yɛ amɛshiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli. Yɛ anɔkwale mli lɛ, bɔfo Paulo wo enanemɛi Kristofoi lɛ hewalɛ akɛ: “Nyɛkasea mi, taakɛ bɔ ni mi hu mikaseɔ Kristo lɛ.” (1 Kor. 11:1) Akɛni Paulo kase gbɛi ni Yesu tsɔ nɔ etsɔɔ nii lɛ hewɔ lɛ, ehe basa jogbaŋŋ akɛ mɔ ni tsɔɔ nii “yɛ faŋŋ kɛ shĩa fɛɛ shĩa hu.”—Bɔf. 20:20.

Beni Etsɔɔ Nii “Yɛ Jara lɛ nɔ” Lɛ

Sane ni yɔɔ Bɔfoi lɛ Asaji yitso 17 lɛ ji bɔ ni Paulo tsɔɔ nii yɛ mɛi ahiɛ yɛ faŋŋ mli lɛ he nɔkwɛmɔnɔ ni sa kadimɔ jogbaŋŋ. Abɔ amaniɛ yɛ jɛmɛ akɛ eyasara Ateene ni yɔɔ Hela lɛ. Paulo na akɛ maŋ lɛ mli fɛɛ eyi obɔ kɛ amagai. Enɛ ha Paulo hao waa! Shi ehaaa ehenumɔi aye enɔ. Yɛ no najiaŋ lɛ, ‘ekɛ Yudafoi ni yɔɔ kpeehe lɛ kɛ mɛi ni kɛlɛ kpeɔ daa nɛɛ yɛ jara lɛ nɔ lɛ yiyiɔ.’ (Bɔf. 17:16, 17) Mɛɛ nɔkwɛmɔnɔ kpakpa po enɛ ji kɛha wɔ nɛkɛ! Kɛ́ wɔkɛ mɛi ni jɛ shihilɛi srɔtoi amli wie kɛ bulɛ, shi jeee tamɔ nɔ ni wɔmiikojo amɛ lɛ, no baanyɛ agbele gbɛ koni amɛteŋ mɛi komɛi abo wɔ toi, ni yɛ naagbee lɛ amɛbaakwa apasa jamɔ ní eha amɛtsɔmɔ nyɔ̃ji lɛ.—Bɔf. 10:34, 35; Kpoj. 18:4.

Mɛi ni Paulo shiɛ eha amɛ yɛ jara lɛ nɔ lɛ ateŋ mɛi babaoo ekpɛlɛɛɛ ewiemɔ lɛ nɔ. Etoibolɔi lɛ ateŋ mɛi komɛi ji nilelɔi ni hiɛ susumɔi ni kɛ anɔkwalei ni eshiɛɔ lɛ kpãaa gbee. Paulo ŋmɛ amɛ gbɛ ni amɛjie susumɔi ni kɛ enɔ lɛ kpãaa gbee lɛ akpo. Mɛi komɛi tsɛ lɛ yɛ Hela wiemɔ mli akɛ “dumɔwui halalɔ,” ni eji agwaseaŋ wiemɔ ni amɛkɛtsɛɔ “naafuutsɛ.” Mɛi krokomɛi kɛɛ akɛ: “Etamɔ mɔ ni jajeɔ maŋsɛɛ wɔji ahe sane etsɔɔ.”—Bɔf. 17:18.

Shi Paulo haaa heguɔgbee wiemɔi ni etoibolɔi lɛ wie lɛ aje enijiaŋ wui. Yɛ no najiaŋ lɛ, kɛ́ abi lɛ ní egbála etsɔɔmɔi lɛ amli lɛ, eŋɔɔ hegbɛ lɛ kɛhaa wiemɔ ni mɔɔ shi jogbaŋŋ kɛtsɔɔ akɛ ele nitsɔɔmɔ waa. (Bɔf. 17:19-22; 1 Pet. 3:15) Nyɛhaa wɔpɛia wiemɔ ni eha lɛ mli fitsofitso, koni wɔkwɛ kɛji nikasemɔi komɛi yɛ mli ní baaha wɔnitsɔɔmɔ aya hiɛ.

Halamɔ Wiemɔi ní Otoibolɔi lɛ Baanya He

Paulo kɛɛ akɛ: “Ataamɛi Ateenebii, miyooɔ yɛ nibii fɛɛ mli akɛ nyɛjáa wɔji pɛpɛɛpɛ. Ejaakɛ beni . . . mikwɛ nii ni nyɛjáa lɛ, mina afɔleshaalatɛ ko hu ni aŋma yɛ nɔ akɛ: Nyɔŋmɔ ni aleko lɛ nɔŋ. No hewɔ lɛ mɔ ni nyɛleee lɛ ni nyɛjáa lɛ kɛ̃ lɛ, lɛ nɔŋŋ ehe sane mijajeɔ mitsɔɔ nyɛ nɛɛ.”—Bɔf. 17:22, 23.

Paulo ha ehiɛ hi nibii ni ebɔle lɛ lɛ anɔ jogbaŋŋ. Nibii nɛɛ ha ele mɛi ni eshiɛ etsɔɔ amɛ lɛ ahe saji babaoo. Wɔ hu kɛ́ wɔkɛ wɔhiɛ fɔ̃ shi jogbaŋŋ lɛ, wɔbaanyɛ wɔle nibii babaoo yɛ mɛi ni wɔkɛkpeɔ yɛ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli lɛ ahe. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, gbekɛbii ashwɛmɔ nii ni jwere shĩa lɛ mli, loo okadii ní yɔɔ shinaa lɛ naa lɛ baanyɛ aha ole nibii babaoo. Kɛ́ wɔle shihilɛ ni ekolɛ shiatsɛ lɛ yɔɔ mli lɛ, no baanyɛ eha wɔkwɛ jogbaŋŋ yɛ nɔ ni wɔbaawie, kɛ bɔ ni wɔbaawie lɛ wɔha lɛ he.—Kol. 4:6.

Paulo egbeee mɛi ni ekɛwie lɛ ahe guɔ. Eyɔse akɛ Ateenebii lɛ sumɔɔ ‘Nyɔŋmɔjamɔ,’ shi amɛjamɔ lɛ damɔɔɔ anɔkwa nilee nɔ. Paulo ha bɔ ni amɛaafee amɛjá anɔkwa Nyɔŋmɔ lɛ fee faŋŋ kɛha amɛ. (1 Kor. 14:8) Kwɛ bɔ ni ehe hiaa akɛ wɔɔjaje Maŋtsɛyeli sanekpakpa lɛ yɛ gbɛ ni mli kã shi faŋŋ, ni wɔgbeee mɛi ahe guɔ nɔ!

Okɛ Hiɛshikamɔ Atsu Nii, ni Kaakwɛ Hiɛaŋ Hu

Paulo tee nɔ ekɛɛ akɛ: “Nyɔŋmɔ ni fee je lɛ kɛ emli nibii fɛɛ, ni ji ŋwɛi kɛ shikpɔŋ nuŋtsɔ lɛ, ehiii sɔlemɔtsui ni akɛ niji fee mli, ni asaŋ akɛ gbɔmɛi aniji jaaa lɛ, tamɔ mɔ ko ni nɔ ko fiɔ lɛ, lɛ moŋ edɛŋ wala kɛ mumɔ kɛ nii fɛɛ jɛɔ haa gbɔmɛi fɛɛ.”—Bɔf. 17:24, 25.

Paulo gbala amɛjwɛŋmɔ kɛba Yehowa ni ji wɔ-Wala Halɔ lɛ nɔ, ni efee enɛ yɛ gbɛ ni woŋ amɛ mli la nɔ, ni etsɛ lɛ akɛ “ŋwɛi kɛ shikpɔŋ nuŋtsɔ.” Mɛɛ hegbɛ kpele po wɔná nɛkɛ akɛ wɔɔye wɔbua mɛi ni hiɛ tsui kpakpa ni yɔɔ jamɔi srɔtoi amli, kɛ mɛi ni jɛ hei srɔtoi koni amɛná amɛle akɛ Yehowa Nyɔŋmɔ ji nibii ni yɔɔ wala mli fɛɛ jɛɛhe!—Lala 36:10.

No sɛɛ lɛ Paulo kɛɛ akɛ: “Ni lá kome eŋɔfee gbɔmɛi adesai fɛɛ, . . . ni yinɔi ni eto lɛ kɛ amɛshihilɛhei lɛ ahusui lɛ ekpɛ mli eto momo, koni amɛtao Nyɔŋmɔ sɛɛgbɛ, akɛ aleenɔ kɛ́ amɛgbugbuu shi lɛ, amɛaana lɛ lo; tsɛbelɛ ekɛ wɔteŋ mɔ fɛɛ mɔ teŋ jɛkɛɛɛ.”—Bɔf. 17:26, 27.

Gbɛ ni wɔtsɔɔ nɔ wɔtsɔɔ nii lɛ baanyɛ aha mɛi ana nɔ̃ Nyɔŋmɔ ní wɔjáa. Yehowa kwɛɛɛ hiɛaŋ, ehaa mɛi ni jɛ maji srɔtoi anɔ hegbɛ koni “amɛgbugbuu shi” kɛtao lɛ koni ‘amɛna lɛ.’ Nakai nɔŋŋ wɔ hu wɔkwɛɛɛ hiɛaŋ, ni wɔshiɛɔ wɔhaa mɛi fɛɛ ni wɔkɛkpeɔ. Wɔbɔɔ mɔdɛŋ ni wɔye wɔbua mɛi ni heɔ Bɔlɔ lɛ nɔ amɛyeɔ lɛ koni wekukpãa ni mli wa ni baanyɛ eha amɛná naanɔ jɔɔmɔi abakã amɛ kɛ lɛ teŋ. (Yak. 4:8) Shi te wɔɔfee tɛŋŋ wɔye wɔbua mɛi ni heee amɛyeee akɛ Nyɔŋmɔ yɛ lɛ? Wɔkaseɔ Paulo nɔkwɛmɔnɔ lɛ. Kadimɔ nɔ ni ewie kɛtsa nɔ lɛ.

“Emli nɔŋŋ wɔhiɛ kamɔ ni wɔtsiɔ wɔhe ni wɔyɔɔ yɛ; tamɔ bɔ ni nyɛ diɛŋtsɛ nyɛlalatsɛmɛi lɛ ekomɛi hu ekɛɛ lɛ akɛ: shi lɛ nɔŋŋ eshwiei ji wɔ hu. Shi kɛ́ Nyɔŋmɔ shwiei ji wɔ lɛ, esaaa akɛ wɔsusuɔ akɛ Nyɔŋmɔ su lɛ tamɔ shika loo jwiɛtɛi loo tɛ ko.”—Bɔf. 17:28, 29.

Paulo tsɛ́ lalatsɛmɛi ni Ateenebii lɛ le amɛ, ni amɛkpɛlɛɔ amɛnɔ lɛ awiemɔi ayisɛɛ, koni no aha Ateenebii lɛ abo lɛ toi ní amɛkpɛlɛ nɔ ni ekɛɔ lɛ nɔ. Wɔ hu wɔbɔɔ mɔdɛŋ ni wɔkɛ wɔtoibolɔi lɛ asusu saji ní amɛnyaa he lɛ he, koni no aha amɛbo wɔ toi. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, wiemɔ ni Paulo kɛtsu nii yɛ wolo ní eŋma kɛmaje Hebribii lɛ mli lɛ baanyɛ akɔne mɛi ayiŋ ŋmɛnɛ hu, ekɛɛ akɛ: “Shĩa fɛɛ shĩa lɛ, mɔ ko kɛ̃ ma, shi mɔ ni saa nii fiaa to ji Nyɔŋmɔ.” (Heb. 3:4) Kɛ́ wɔha wɔshiatsɛmɛi lɛ jwɛŋ nɔkwɛmɔnɔ nɛɛ nɔ lɛ, no baanyɛ aye abua amɛ koni amɛkpɛlɛ nɔ akɛ nɔ ni wɔkɛɔ lɛ ji anɔkwale. Kadimɔ nɔ kroko ni haa nitsɔɔmɔ mɔɔ shi, ni je kpo yɛ Paulo wiemɔ lɛ mli—mɔkanyamɔ.

Ha Amɛna Akɛ Be lɛ Faaa Dɔŋŋ

Paulo ŋma akɛ: “No hewɔ lɛ, bei ní aleee lɛ Nyɔŋmɔ eku ehiɛ efɔ̃ nɔ, shi agbɛnɛ lɛ eewo gbɔmɛi fɛɛ ní yɔɔ he fɛɛ he lɛ kita akɛ amɛtsake amɛtsui, ejaakɛ eto gbi ko, nɔ̃ nɔ ni ebaatsɔ nuu ni eto lɛ nɔ ekojo jeŋ muu lɛ fɛɛ yɛ jalɛ naa.”—Bɔf. 17:30, 31.

Gbɛ ni Nyɔŋmɔ eŋmɛ koni efɔŋfeemɔ ahi shi be kukuoo ko lɛ eha wɔ fɛɛ wɔná hegbɛ ní wɔkɛbaajie nɔ diɛŋtsɛ ni yɔɔ wɔtsuiŋ lɛ akpo. Ehe miihia waa ní wɔha mɛi ana akɛ be lɛ faaa dɔŋŋ, ní wɔwie Maŋtsɛyeli ní amrɔ nɛɛ ebɛŋkɛ kpaakpa lɛ mli jɔɔmɔi lɛ ahe kɛ nɔmimaa.—2 Tim. 3:1-5.

Esoro Bɔ ni Mɔ Fɛɛ Mɔ Baafee Enii Yɛ He

“Shi beni amɛnu gbohiiashitee he lɛ, mɛi komɛi ye ehe fɛo, ni mɛi komɛi hu kɛɛ: Wɔɔsaa wɔbo bo toi ekoŋŋ yɛ enɛ hewɔ. Bɔ ni fee ni Paulo je amɛteŋ nɛ. Shi hii komɛi kɛ amɛhe kpɛtɛ ehe ni amɛhé amɛye.”—Bɔf. 17:32-34.

Mɛi komɛi boɔ nɔ ni wɔtsɔɔ amɛ lɛ toi amrɔ nɔŋŋ; shi ekolɛ ebaahe bei babaoo dani mɛi krokomɛi baahe nɔ ni wɔtsɔɔ amɛ lɛ amɛye. Shi kɛ́ wɔgbála anɔkwale lɛ mli faŋŋ, ni wɔfee nakai yɛ gbɛ ni waaa nɔ, ni mɔ kome pɛ po baná Yehowa he anɔkwa nilee lɛ, wɔhiɛ sɔɔ waa akɛ Nyɔŋmɔ kɛwɔ etsu nii kɛgbala mɛi kɛba e-Bi lɛ ŋɔɔ!—Yoh. 6:44.

Nibii ni Wɔbaanyɛ Wɔkase Kɛjɛ Mli

Kɛ́ wɔjwɛŋ wiemɔ ni Paulo ha lɛ nɔ lɛ, wɔbaanyɛ wɔkase gbɛi babaoo ni wɔbaanyɛ wɔtsɔ nɔ wɔgbála Biblia mli anɔkwalei mli wɔtsɔɔ mɛi. Kɛ́ wɔná hegbɛ akɛ wɔɔha maŋshiɛmɔ yɛ asafoŋ kpeei ashishi lɛ, wɔbaanyɛ wɔbɔ mɔdɛŋ wɔkase Paulo kɛtsɔ wiemɔi ni tsɔɔ bulɛ ni wɔkɛbaatsu nii koni mɛi ni heee yeee lɛ anu Biblia mli anɔkwalei shishi ní amɛkpɛlɛ nɔ lɛ nɔ. Esa jogbaŋŋ akɛ wɔɔha anɔkwalei nɛɛ afee faŋŋ, shi esa akɛ wɔkwɛ jogbaŋŋ koni wɔkagbe mɛi ni heee yeee ní miibo wɔ toi lɛ ahemɔkɛyelii lɛ he guɔ. Yɛ nakai beaŋ nɔŋŋ lɛ, kɛ́ wɔmiishiɛ wɔmiiha mɛi lɛ, wɔbɔɔ mɔdɛŋ koni wɔkɔne amɛyiŋ jogbaŋŋ, ní wɔjie bulɛ kpo hu wɔtsɔɔ amɛ. Kɛ́ wɔfee nakai lɛ, no tsɔɔ akɛ wɔkɛ Paulo ŋaawoo akɛ ‘wɔhi nitsɔɔmɔ he’ lɛ miitsu nii lɛɛlɛŋ.

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 30]

Paulo nitsɔɔmɔ mli kã shi faŋŋ, eyɛ mlɛo, ni bulɛ yɛ he

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 31]

Kɛ́ wɔsusu shihilɛ mli ni mɛi wɔshiɛɔ wɔhaa lɛ yɔɔ lɛ he lɛ, belɛ wɔmiikase Paulo