Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Mɛni Hewɔ Esa Akɛ Ofee Nii yɛ Be Naa?

Mɛni Hewɔ Esa Akɛ Ofee Nii yɛ Be Naa?

Mɛni Hewɔ Esa Akɛ Ofee Nii yɛ Be Naa?

JEEE be fɛɛ be eyɔɔ mlɛo akɛ aaafee nii yɛ be naa. Akɛni bei komɛi lɛ, ekolɛ esa akɛ wɔfã gbɛ kakadaŋŋ, wɔyajeɔ trafik ni mli wa mli, loo wɔyɛ nibii babaoo tsumɔ hewɔ lɛ, wɔnaaa lɛ mlɛo akɛ wɔɔfee nii yɛ be naa. Shi kɛlɛ ehe miihia ni wɔfee nii yɛ be naa. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, bei pii lɛ amuɔ afɔ̃ɔ nitsulɔ ni feɔ nii yɛ be naa lɛ nɔ, ni abuɔ lɛ akɛ eji mɔdɛŋbɔlɔ. Shi kɛ́ nitsulɔ ko kpeɔ sɛɛ lɛ, ekolɛ ehaŋ nitsulɔi krokomɛi lɛ atsu nii jogbaŋŋ, ni ekolɛ ehaŋ afee nibii ni nitsumɔhe lɛ feɔ ni ehɔɔ lɛ jogbaŋŋ. Kɛ́ skulyalɔ ko kpeɔ sɛɛ lɛ, nibii ni atsɔɔ lɛ ekomɛi baanyɛ aŋmɛɛ lɛ, ni ebɔŋ mɔdɛŋ yɛ skul. Kɛ́ aha mɔ ko be pɔtɛɛ ko ni ekɛyashɛ helatsamɔ he, ni ekpe sɛɛ lɛ, ekolɛ no haŋ akwɛ lɛ jogbaŋŋ.

Shi yɛ hei komɛi lɛ, anaaa akɛ ehe miihia ni afee nii yɛ be naa. Yɛ hei ni tamɔ nɛkɛ lɛ, ewaaa akɛ eeefee wɔ su akɛ wɔɔkpe sɛɛ. Kɛ́ nakai eji lɛ, no lɛ ehe miihia waa akɛ wɔɔná shwelɛ akɛ wɔɔfee nii yɛ be naa. Kɛ́ wɔbanu shishi akɛ ehe miihia ni wɔfee nii yɛ be naa lɛ, ŋwanejee ko bɛ he akɛ no baaye abua wɔ ni wɔfee nakai. Mɛni ji yiŋtoi komɛi ahewɔ ni esa akɛ wɔfee nii yɛ be naa? Mɛni baanyɛ aye abua wɔ koni wɔfee nii yɛ be naa? Ni kɛ́ wɔfee nii yɛ be naa lɛ, mɛni ji sɛɛnamɔi ni baanyɛ ajɛ mli kɛba?

Yehowa—Nyɔŋmɔ ni Feɔ Nii yɛ Be Naa

Yiŋtoo titri hewɔ ni wɔsumɔɔ akɛ wɔfee nii yɛ be naa lɛ ji akɛ, wɔmiisumɔ ni wɔkase Nyɔŋmɔ ni wɔjáa lɛ lɛ. (Efe. 5:1) Yehowa feɔ nɔkwɛmɔnɔ ni nɔ bɛ akɛ mɔ ni feɔ nii yɛ be naa. Ekpeee sɛɛ kɔkɔɔkɔ. Ekɛ be ni eto ni ekɛbaatsu eyiŋtoi ahe nii lɛ tsuɔ nii pɛpɛɛpɛ. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, beni Yehowa to eyiŋ akɛ ekɛ nu afua baakpata jeŋ fɔŋ ko hiɛ lɛ, ekɛɛ Noa akɛ: “Ŋɔɔ gofertso ofee adeka oha ohe.” Beni nakai je lɛ naagbee lɛ bɛŋkɛɔ lɛ, Yehowa kɛɛ Noa ni ebote adeka lɛ mli, ni ekɛɛ lɛ akɛ: “Eshwɛ biɛ gbii kpawo ni mahã nu abanɛ yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ shwaneshwane kɛ nyɔɔŋnyɔɔŋ gbii nyɔŋmai ejwɛ, ni makpãta nii fɛɛ ni hiɛ kãmɔ ni mifee lɛ hiɛ kɛjɛ shikpɔŋ lɛ nɔ.” Kɛkɛ ni “eba mli akɛ gbii kpawo lɛ sɛɛ lɛ” yɛ be naa pɛpɛɛpɛ lɛ, “nu afua lɛ ba shikpɔŋ lɛ nɔ.” (1 Mose 6:14; 7:4, 10) Bo lɛ susumɔ he okwɛ, eji Noa kɛ eweku lɛ boteee adeka lɛ mli yɛ be naa kulɛ, mɛni baaba amɛnɔ? Akɛni Nyɔŋmɔ ni amɛjáa lɛ feɔ nii yɛ be naa hewɔ lɛ, amɛ hu amɛfee nakai.

Nu Afua lɛ sɛɛ aaafee afii 450 lɛ, Yehowa kɛɛ blematsɛ Abraham akɛ ebaafɔ́ binuu ko, ni Seshi ni awo shi akɛ ebaaba lɛ baatsɔ ebinuu lɛ nɔ kɛba. (1 Mose 17:15-17) Nyɔŋmɔ kɛɛ akɛ “biɛ afi naakpɔlɔ lɛ,” abaafɔ́ Isak. Ani enɛ ba mli nakai? Ŋmalɛi lɛ bɔɔ wɔ amaniɛ akɛ: “Sara na musu, ni ekɛ Abraham fɔ binuu yɛ egbɔlɛ mli, yɛ be ni Nyɔŋmɔ ekɛɛ lɛ lɛ mli.”—1 Mose 17:21; 21:2.

Saji babaoo yɛ Biblia lɛ mli ni tsɔɔ akɛ Nyɔŋmɔ feɔ nii yɛ be naa. (Yer. 25:11-13; Dan. 4:20-25; 9:25) Biblia lɛ kɛɔ wɔ ni wɔya nɔ wɔkpa gbi ni Yehowa kɛbaakojo ni kã wɔhiɛ lɛ gbɛ. Kɛ́ yɛ adesai ahiɛ lɛ etamɔ nɔ ni “eshashao shi” po lɛ, ama nɔ mi aha wɔ akɛ “ekpeŋ sɛɛ!”—Hab. 2:3.

Ehe Miihia ni Wɔfee Nii yɛ Be Naa yɛ Jamɔ Mli

Abi ni Israel hii fɛɛ ahi he ni ato kɛha “Yehowa gbii juji” lɛ yeli yɛ lɛ, yɛ bei ni ato lɛ naa. (3 Mose 23:2, 4) Agbɛnɛ hu Nyɔŋmɔ tsɔɔ be ni esa akɛ ashã afɔlei komɛi. (2 Mose 29:38, 39; 3 Mose 23:37, 38) Ani enɛ etsɔɔɔ akɛ Nyɔŋmɔ miisumɔ ni etsuji afee nii yɛ be naa yɛ jamɔ ni amɛkɛhaa lɛ lɛ mli?

Yɛ klɛŋklɛŋ afii 100 lɛ mli beni bɔfo Paulo kɛ gbɛtsɔɔmɔ ha Korintobii lɛ yɛ bɔ ni esa akɛ amɛfee Kristofoi akpeei amɛha lɛ he lɛ, ewo amɛ hewalɛ akɛ: “Afee nii fɛɛ bɔ ni yɔɔ fɛo kɛ gbɛnaa gbɛnaa.” (1 Kor. 14:40) No hewɔ lɛ, esa akɛ amɛje Kristofoi akpeei kɛha jamɔ lɛ shishi yɛ be ni ato lɛ naa. Bɔ ni Yehowa naa nii ni afeɔ yɛ be naa ehaa lɛ tsakeko. (Mal. 3:6) Belɛ mɛni wɔbaanyɛ wɔfee koni wɔnyɛ wɔya Kristofoi akpeei yɛ be naa?

Bɔ ni Wɔɔfee Wɔfee Nii yɛ Be Naa

Mɛi komɛi ena akɛ kɛ́ amɛtsɔ hiɛ amɛto gbɛjianɔ lɛ, eyeɔ ebuaa waa. (Abɛi 21:5) Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, kɛ́ ebaabi ni wɔfã gbɛ kakadaŋŋ dani wɔyashɛ yɛ be naa lɛ, ani nilee yɛ mli akɛ wɔbaashi shĩa yɛ be ni baaha wɔyashɛ jɛmɛ yɛ be ni abaaje nifeemɔ lɛ shishi lɛ naa pɛpɛɛpɛ? Ani efeŋ nɔ ni nilee yɔɔ mli akɛ wɔɔshi mra bɔ ni baaha wɔyashɛ jɛmɛ minitii fioo komɛi dani nifeemɔ lɛ aje shishi koni “nibii ni aleee ni baa trukaa” ni baanyɛ anina wɔ lɛ po akaha wɔkpe sɛɛ? (Jaj. 9:11, NW) Oblanyo ko ni feɔ nii yɛ be naa ni atsɛɔ lɛ José lɛ kɛɛ akɛ: “Kɛ́ ole be ni gbɛfãa lɛ baahe lɛ, ebaanyɛ eye abua bo ni oyashɛ yɛ be naa.” *

Yɛ mɛi komɛi agbɛfaŋ lɛ, esa akɛ amɛto gbɛjianɔ koni amɛshi amɛnitsumɔhe lɛ mra koni amɛná be ni sa ni baaha amɛyashɛ Kristofoi akpeei ashishi mra. Nakai ji bɔ ni Odasefonyo ko ni yɔɔ Ethiopia lɛ fee beni eyɔse akɛ yɛ bɔ ni enitsumɔ be tsakeɔ lɛ hewɔ lɛ, bei komɛi lɛ ebaakpe sɛɛ minitii 45 kɛya asafoŋ kpeei lɛ. Eto gbɛjianɔ koni enaanyo nitsulɔ ko aba mra ni ebatsake lɛ gbii ni ekɛyaa kpeei lɛ. Odasefonyo lɛ kɛ nitsulɔ nɛɛ ba gbeekpamɔ akɛ ebaatsu nii ŋmɛlɛtswai kpawo kɛto lɛ najiaŋ.

Kɛ́ ohiɛ bii bibii lɛ ebaanyɛ efee nɔ ni wa waa akɛ oooshɛ kpee shishi mra. Bei pii lɛ, nyɛmɛi ji mɛi ni saa gbekɛbii ahe kɛha kpeeiyaa, shi weku mlibii krokomɛi lɛ baanyɛ amɛye amɛbua, ni esa akɛ amɛfee nakai. Yoo ko ni yɔɔ Mexico ni atsɛɔ lɛ Esperanza lɛ kome pɛ etee nɔ ekwɛ bii kpaanyɔ. Amrɔ nɛɛ ebii lɛ eye kɛjɛ afii 5 kɛyashi afii 23. Esperanza tsɔɔ bɔ ni eweku lɛ toɔ gbɛjianɔ koni amɛfee nii yɛ be naa lɛ mli akɛ: “Mibiyei ni edara lɛ yeɔ buaa kɛsaa bibii lɛ ahe. Enɛ yeɔ buaa mi ni migbeɔ shĩa nitsumɔ naa, ni minyɛɔ misaa mihe koni wɔshi kɛya kpeei lɛ yɛ be ni wɔto lɛ naa.” Weku nɛɛ eto be ko ni amɛkɛshiɔ shĩa, ni mɔ fɛɛ mɔ bɔɔ mɔdɛŋ akɛ ebaaye nakai be lɛ nɔ.

Bɔ ni Wɔbaaná Kristofoi Akpeei ni Wɔyaa Mra lɛ He Sɛɛ

Kɛ́ wɔjwɛŋ jɔɔmɔi ni jɛɔ Kristofoi akpeei ni ayaa mra lɛ mli kɛbaa lɛ nɔ lɛ, ebaaha wɔfee bɔ fiaa bɔ ni wɔɔnyɛ koni wɔya mra be fɛɛ be. Oblayoo ko ni atsɛɔ lɛ Sandra ní ekɛfee esu akɛ ebaaya asafoŋ kpeei mra lɛ wie akɛ: “Nɔ hewɔ ni misumɔɔ akɛ maya mra lɛ ji akɛ, mináa hegbɛ kɛŋaa nyɛmimɛi hii kɛ yei lɛ, mikɛ amɛ gbaa sane, ni mileɔ amɛ jogbaŋŋ.” Kɛ́ wɔshɛ Maŋtsɛyeli Asa lɛ nɔ mra lɛ, mɛi ni eba lɛ baanyɛ agba wɔ bɔ ni amɛfeɔ amɛfĩɔ shi, ní amɛyeɔ anɔkwa lɛ he sane. Kɛ́ wɔyashɛ jɛmɛ mra, ni wɔkɛ mɛi gba sane ni tswaa mɔ emaa shi lɛ, wɔ hu wɔbaaná wɔnyɛmimɛi hii kɛ yei lɛ anɔ hewalɛ kpakpa, ni no baaha ‘amɛhiɛ adɔ suɔmɔ kɛ nitsumɔi kpakpai ahe.’—Heb. 10:24, 25.

Lala kɛ sɔlemɔ ni akɛjeɔ wɔkpeei lɛ ashishi lɛ ji wɔjamɔ lɛ fã ko ni he hiaa waa. (Lala 149:1) Wɔlalai lɛ jieɔ Yehowa yi, amɛkaiɔ wɔ sui ni esa akɛ wɔná, ni amɛwoɔ wɔ hewalɛ koni wɔkɛ wɔhe awo shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli kɛ miishɛɛ. Ni shishijee sɔlemɔi lɛ hu? Yehowa tsɛ́ jamɔhe ni akɛtsu nii yɛ blema lɛ akɛ ‘sɔlemɔwe.’ (Yes. 56:7) Ŋmɛnɛ lɛ, wɔbuaa wɔhe naa koni wɔsɔle wɔha Nyɔŋmɔ yɛ wɔkpeei ashishi. Wɔkɛ shishijee sɔlemɔ lɛ biɔ Yehowa gbɛtsɔɔmɔ, kɛ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ, ni esaa wɔjwɛŋmɔi kɛ wɔtsuii koni wɔnu sane ni abaasusu he lɛ shishi ni wɔkɛtsu nii. Esa akɛ wɔtswa wɔfai shi akɛ wɔbaayashɛ kpeei ashishi mra dani alá ni asɔle.

Helen ni eye afii 23 lɛ tsɔɔ nɔ hewɔ ni esumɔɔ akɛ eyashɛ kpeei ashishi mra lɛ mli akɛ: “Misusuɔ akɛ eji gbɛ kome ni mikɛtsɔɔ suɔmɔ ni miyɔɔ kɛha Yehowa, akɛni lɛ ekɛ saji fɛɛ ni asusuɔ he, ni lalai kɛ shishijee sɔlemɔ lɛ fata he lɛ duroɔ wɔ lɛ hewɔ.” Ani esaaa akɛ wɔ hu wɔnuɔ he nakai nɔŋŋ? Hɛɛ, esa akɛ wɔnu he nakai. Belɛ, nyɛhaa wɔbɔa mɔdɛŋ akɛ wɔbaakase bɔ ni afeɔ nii yɛ be naa yɛ wɔnifeemɔi fɛɛ mli, titri lɛ nɔ ni kɔɔ jamɔ ni wɔkɛhaa anɔkwa Nyɔŋmɔ lɛ he.

[Shishigbɛ niŋmaa]

^ kk. 12 Atsake gbɛ́i lɛ ekomɛi.

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 26]

Tsɔ hiɛ kwraa oto gbɛjianɔ

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 26]

Too be kɛha “nibii ni aleee ni baa trukaa”

[Mfonirii ni yɔɔ baafa 26]

Yaa kpeei ashishi mra ni oná he sɛɛ