Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Mitsu Babaoo Yɛ Yehowa Asafo Lɛ Mli

Mitsu Babaoo Yɛ Yehowa Asafo Lɛ Mli

Mitsu Babaoo Yɛ Yehowa Asafo Lɛ Mli

Mɔ ni gba ji Vernon Zubko

ATSƆSE mi yɛ he ko ni bɛŋkɛ Stenen, ni ji akrowa ko ni yɔɔ Saskatchewan, yɛ Canada lɛ, ni wɔshĩa lɛ yɛ wɔŋmɔ lɛ mli. Mifɔlɔi, Fred kɛ Adella bɔ mɔdɛŋ waa amɛtsɔɔ mi, kɛ minyɛmi yoo nukpa, Aurellia, kɛ minyɛmimɛi bibii Alvin, Allegra, kɛ Daryl Yehowa he nii, ni amɛha wɔnine shɛ wɔheloo naa hiamɔ nii anɔ. Kɛbashi amrɔ nɛɛ, wɔhiɛ sɔɔ wɔfɔlɔi waa akɛ amɛkɛ anɔkwale lɛ tsɔse wɔ.

Tsɛ Ataa, ni ji Kristofonyo ni afɔ lɛ mu lɛ ji shiɛlɔ ni sheee gbeyei. Etsuɔ nii waa koni enyɛ ekwɛ wɔ, shi ebɔɔ mɔdɛŋ hu koni eha mɛi fɛɛ aná ale akɛ eji Odasefonyo. Be fɛɛ be nɛɛ, eewie anɔkwale lɛ he. Ekãa ni eyɔɔ lɛ ná minɔ hewalɛ waa. Bei pii lɛ ekɛɔ mi akɛ: “Tsu babaoo yɛ Yehowa asafo lɛ mli, ni obaaje naagbai babaoo mli.”

Wɔfɔɔ odaseyeli yɛ gbɛjegbɛi lɛ ahe yɛ Stenen kɛ maji ni bɛŋkɛ lɛ. Jeee be fɛɛ be mináa enɛ feemɔ mlɛo. Mɛi yɛ maji nɛɛ eko fɛɛ eko mli ní kɛ amɛhiɛ woɔ mɔ he gbeyei, ni amɛbayeɔ wɔ, ni ji gbekɛbii lɛ ahe fɛo. Beni miye afii kpaanyɔ lɛ, be ko lɛ mihiɛ Buu-Mɔɔ Awake! woji tɛtrɛbii lɛ eko kɛdamɔ he ko, kɛkɛ ni gbekɛbii komɛi ku kɛbɔle mi. Amɛshá fai hee ni mibu lɛ yɛ miyitso, ni amɛkɛbu tso jaŋŋ ko ni ma mimasɛi lɛ. Duromɔ naa lɛ, nyɛmi nuu onukpa ko ni akɛmi ewo edɛŋ lɛ na nɔ ni yaa nɔ lɛ. Etsi ebɛŋkɛ ni ebi mi akɛ, “Vern, mɛni eba?” Oya nɔŋŋ kɛkɛ ni gbekɛbii hii lɛ fɛɛ laaje. Eyɛ mli akɛ enɛ ha mihao moŋ, shi eha mikase akɛ, kɛ́ wɔmiiye odase yɛ gbɛjegbɛ he lɛ, esaaa akɛ wɔdamɔɔ he kome tamɔ poolu. Tsɔsemɔ nɛɛ ni minine shɛ nɔ beni midaa lɛ hu ha miná ekãa ni minyɛɔ mishiɛɔ yɛ shinai anaa.

Abaptisi mi kɛ Alvin yɛ May 1951. No mli lɛ miye afii 13. Mihiɛ kpako nɔ ni Nyɛminuu Jack Nathan ni ha baptisimɔ wiemɔ lɛ wie akɛ, wɔkaha nyɔɔŋ kome ho ní wɔwieko Yehowa he sane wɔtsɔko mɛi lɛ nɔ lolo. * Yɛ wɔweku lɛ mli lɛ, abuɔ gbɛgbamɔ nitsumɔ lɛ akɛ eji shihilɛ gbɛ ni fe fɛɛ. No hewɔ lɛ, beni migbe skul naa yɛ afi 1958 sɛɛ lɛ, mifã kɛyahi Winnipeg yɛ Manitoba koni miyatsu gbɛgbamɔ nitsumɔ lɛ. Eyɛ mli akɛ kulɛ Tsɛ Ataa miisumɔ ni mafata ehe kɛtsu weku nitsumɔ lɛ, ni ji tsei ni afolɔ ahe nitsumɔ lɛ moŋ, shi lɛ kɛ Nyɛ Awo wo wɔ hewalɛ waa koni wɔkɛ wɔhe awo be fɛɛ sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ mli, ni amɛkpɛlɛ nɔ akɛ mifã kɛya Winnipeg.

Shĩa Hee kɛ Hefatalɔ Hee

Yɛ afi 1959 lɛ, nitsumɔhe nine lɛ bi ni mɛi fɛɛ ni baanyɛ lɛ afã kɛya Quebec, he ni sanekpakpa shiɛlɔi ahe ehia waa yɛ lɛ. Miyatsu gbɛgbamɔ nitsumɔ lɛ yɛ Montreal. Esoro jɛmɛ shihilɛ kwraa! Beni miikase bɔ ni awieɔ French lɛ, belɛ miikase bɔ ni matsake mihe mawo jɛmɛ shihilɛ lɛ mli, ni enɛ ji nɔ ko hee kwraa kɛha mi. Wɔkpokpaa nɔkwɛlɔ lɛ kɛɛ mi akɛ, “Ekaba kɔkɔɔkɔ akɛ obaakɛɛ akɛ, ‘Nɛkɛ ji bɔ ni wɔfeɔ lɛ yɛ he ni mijɛ kɛba lɛ.’” Eji ŋaawoo kpakpa.—1 Kor. 9:22, 23.

Beni mifã kɛtee Quebec lɛ, no mli lɛ gbɛgbalɔ ko fataaa mihe. Shi nyɛmi oblayoo ko ni atsɛɔ lɛ Shirley Turcotte, ni mikɛ lɛ kpe yɛ Winnipeg lɛ batsɔ mihefatalɔ ni mikɛyaa shiɛmɔ daa beni wɔbote gbalashihilɛ mli yɛ February 1961 lɛ. Lɛ hu ejɛ weku ni emlibii sumɔɔ Yehowa lɛ mli. Yɛ afii ni nyiɛ sɛɛ lɛ amli fɛɛ lɛ, ewo mi hewalɛ, ni ewaje mi bɔ ni mikpaaa gbɛ.

Wɔyashiɛ yɛ Gaspé

Beni wɔbote gbalashihilɛ mli afii enyɔ sɛɛ lɛ, aha wɔyasɔmɔ akɛ gbɛgbalɔi krɛdɛi yɛ Rimouski yɛ Quebec. No sɛɛ yɛ March kɛmiimɔ April mli lɛ, nitsumɔhe nine lɛ bi ni wɔyashiɛ yɛ Gaspé Peninsula kpokpaa lɛ nɔ, yɛ Canada bokagbɛ. Wɔnitsumɔ ji ni wɔdũ anɔkwale dumɔwui lɛ saŋŋ bɔ ni wɔɔnyɛ. (Jaj. 11:6) Wɔkɛ woji tɛtrɛbii ni fa fe 1000, kɛ woji ni miihe ashɛ 400, kɛ niyenii kɛ atadei wo wɔtsɔne lɛ mli, kɛkɛ ni paa, wɔyi mli koni wɔyashiɛ nyɔɔŋ kome. Wɔto naa wɔshiɛ kɛkpa akrowai bibii ni yɔɔ Gaspé lɛ fɛɛ mli. Redio nitsumɔhe ni yɔɔ jɛmɛ lɛ bɔ maŋbii lɛ kɔkɔ akɛ, Odasefoi lɛ miiba, no hewɔ lɛ, amɛkaŋɔ wɔwoji lɛ eko. Shi maŋbii lɛ ateŋ mɛi babaoo eyanuuu adafitswaa lɛ shishi, ni amɛyasusu akɛ adafitswaa lɛ miitsɔɔ moŋ akɛ amɛhé wɔwoji lɛ, ni enɛ ha amɛŋɔ wɔwoji lɛ.

Yɛ nakai afii lɛ amli lɛ, kpaako aŋmɛ gbɛ akɛ abaanyɛ ashiɛ yɛ Quebec héi komɛi, ni ewaaa akɛ polisifonyo ko baatsĩ shiɛlɔ ko naa akɛ ekashiɛ. Eko ba yɛ maŋ ko nɔ beni wɔmiija woji tɛtrɛbii lɛ yɛ shinaa fɛɛ shinaa naa lɛ. Polisifonyo ko bi wɔ koni wɔkɛ lɛ aya amɛnitsumɔhe lɛ, ni wɔfee nakai. Aha wɔle yɛ jɛmɛ akɛ maŋ lɛ lɔyafonyo lɛ ewo akpɔ akɛ atsĩ wɔnaa koni wɔkashiɛ. Akɛni polisinukpa lɛ bɛ jɛmɛ nakai gbi lɛ hewɔ lɛ, mikɛ wolo ko ni aŋma kɛjɛ nitsumɔhe nine ni yɔɔ Toronto lɛ ni tsɔɔ hegbɛ ni wɔyɔɔ akɛ wɔshiɛɔ lɛ mli fitsofitso lɛ ha lɔyafonyo lɛ. Beni lɔyafonyo lɛ kane wolo lɛ egbe naa nɔŋŋ lɛ, ekɛɛ akɛ: “Naa, mitaooo naagba ko ei! Osɔfo lɛ ni kɛɛ mitsĩ nyɛnaa.” Akɛni wɔmiitao ni mɛi ni yɔɔ shikpɔŋkuku lɛ mli lɛ ana akɛ wɔyɛ hegbɛ akɛ wɔshiɛɔ hewɔ lɛ, oya nɔŋŋ ni wɔku wɔsɛɛ wɔtee he ni polisifonyo lɛ mɔ wɔ yɛ lɛ, ni wɔyatsa wɔshiɛmɔ lɛ nɔ.

Enɔ jetsɛremɔ leebi beni wɔku wɔsɛɛ wɔyana polisinukpa lɛ, emli fu akɛ asá wɔnaa. Kɛ́ ona bɔ ni ekɛ emlifu lɛ to lɔyafonyo lɛ nɔ yɛ tɛlifoŋ lɛ nɔ lɛ, esa ohiɛ! Polisinukpa lɛ kɛɛ wɔ akɛ kɛ́ wɔkɛ naagba ko kpe lɛ, wɔtsɛ lɛ diɛŋtsɛ, ni ebaatsu he nii. Eyɛ mli akɛ gbɔi ji wɔ, ni wɔnaa tseee kɛ French wiemɔ moŋ, shi mɛi ni wɔkɛkpe lɛ kɛwɔ ye jogbaŋŋ ni amɛfee wɔ gbɔ. Shi wɔbi wɔhe akɛ, ‘Ani amɛbaamɔ anɔkwale lɛ mli?’ Wɔná sanebimɔ nɛɛ hetoo yɛ afii komɛi asɛɛ beni wɔku wɔsɛɛ wɔyamamɔ Maŋtsɛyeli Asai yɛ Gaspé niiaŋ fɛɛ lɛ. Wɔná wɔle akɛ mɛi ni wɔshiɛ wɔha lɛ ateŋ mɛi babaoo ebatsɔmɔ wɔnyɛmimɛi. Hɛɛ, Yehowa ji mɔ ni haa eshwereɔ.—1 Kor. 3:6, 7.

Aduro Wɔ Gboshinii

Wɔfɔ́ wɔbiyoo Lisa yɛ afi 1970. Gboshinii nɛɛ ni Yehowa kɛduro wɔ lɛ ha miishɛɛ ni wɔyɔɔ lɛ teke nɔ. Shirley kɛ Lisa fɛɛ fata mihe ni wɔyaye wɔbua kɛmamɔ Maŋtsɛyeli Asai babaoo. Beni Lisa gbe skul naa lɛ, ekɛɛ akɛ: “Awo kɛ Ataa, akɛni mijie nyɛ kɛjɛ be fɛɛ sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ mli be fioo hewɔ lɛ, masɔmɔ akɛ gbɛgbalɔ, koni mikɛto nyɛnajiaŋ.” Afii 20 eho, ni Lisa miisɔmɔ lolo akɛ gbɛgbalɔ, shi amrɔ nɛɛ ewu Sylvain fata ehe kɛmiisɔmɔ. Amɛyi enyɔ lɛ fɛɛ ená hegbɛ amɛyaye kɛbua ni amamɔ asafo lɛ tsui yɛ maji srɔtoi anɔ yɛ maŋsɛɛ. Oti ni ma wɔhiɛ akɛ weku ji, ni wɔya nɔ wɔha wɔshihilɛ afee mlɛo, ni wɔkɛ wɔhe aha kɛha Yehowa sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ. Mihiɛ kpako wiemɔi ni Lisa wie beni ebɔi gbɛgbamɔ nitsumɔ lɛ nɔ. Yɛ anɔkwale mli lɛ, Lisa kanya mi ni misaa mikɛ mihe wo be fɛɛ sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ mli ekoŋŋ yɛ afi 2001, ni mitee nɔ misɔmɔ akɛ gbɛgbalɔ kɛbashi amrɔ nɛɛ. Gbɛgbamɔ nitsumɔ lɛ etee nɔ eha miná hekɛnɔfɔɔ yɛ Yehowa mli yɛ nɔ fɛɛ nɔ ni mifeɔ lɛ mli, ni miha mishihilɛ efee mlɛo, ni kɛlɛ miyɛ miishɛɛ ni mitsui hu nyɔɔ mimli.

Asafo lɛ Tsui Amaamɔ Biɔ Suɔmɔ kɛ Anɔkwayeli

Yehowa etsɔɔ mli akɛ, kɛ́ wɔjɛ wɔsuɔmɔ mli wɔkɛ wɔhe ha ni wɔkpɛlɛ nitsumɔ fɛɛ nitsumɔ ni ekɛbaaha wɔ lɛ nɔ lɛ, wɔbaaná jɔɔmɔi babaoo. Sɔɔmɔ ni misɔmɔɔ akɛ Tsumaa Ajinafoi Akuu lɛ mlinyo, kɛ nyɛmimɛi ni mikɛfeɔ ekome kɛmamɔɔ tsui yɛ Quebec kɛ héi krokomɛi lɛ ji hegbɛ ni nɔ bɛ.

Eyɛ mli akɛ ekolɛ mɛi ni kɛ amɛhe eha kɛha asafo lɛ tsumaa nitsumɔ lɛ ateŋ mɛi komɛi haŋ wiemɔi ni kanyaa mɔ waa yɛ wiemɔ kpokui anɔ moŋ, shi kɛ́ eba Maŋtsɛyeli Asai amaamɔ lɛ, ogboi ji amɛ. Mɛi ni asumɔɔ waa nɛɛ kɛ amɛtsui fɛɛ woɔ nitsumɔ lɛ mli, ni no haa anaa akɛ amɛhe esa waa. Enɛ haa amɛmamɔɔ tsui fɛfɛji kɛha Yehowa jamɔ.

Mɛi biɔ mi akɛ, “Mɛɛ sui titrii esa akɛ mɛi ni kɛ amɛhe haa kɛha Maŋtsɛyeli Asai amaamɔ lɛ aná?” Yɛ niiashikpamɔ ni miná lɛ mli lɛ, klɛŋklɛŋ kwraa lɛ, esa akɛ mɔ lɛ asumɔ Yehowa, kɛ e-Bi lɛ, kɛ nyɛmimɛi lɛ. (1 Kor. 16:14) Nɔ ni ji enyɔ lɛ, esa akɛ mɔ lɛ afee mɔ ni yeɔ anɔkwa. Kɛ́ nibii eyaaa lɛ bɔ ni wɔtaoɔ lɛ—ni bɔ fɛɛ bɔ ni fee lɛ ebaaba lɛ nakai hu lɛ—mɔ ni yeɔ anɔkwa lɛ baaya nɔ efĩ teokrase gbɛjianɔtoi asɛɛ. Anɔkwayeli baatsirɛ mɔ lɛ hu ni ekɛ ehe aha kɛha nitsumɔi krokomɛi ni abaatsu wɔsɛɛ lɛ.

Miida Yehowa Shi

Eyɛ mli akɛ mitsɛ gbo yɛ afi 1985 moŋ, shi ŋaawoo ni ekɛha mi akɛ miya nɔ mitsu babaoo yɛ Yehowa asafo lɛ mli lɛ yɛ mijwɛŋmɔ mli lolo. Ŋwanejee ko bɛ he akɛ, eetsu babaoo yɛ Yehowa asafo lɛ fã ni yɔɔ ŋwɛi lɛ mli taakɛ eji yɛ mɛi krokomɛi ni etee ŋwɛi momo lɛ hu agbɛfaŋ lɛ. (Kpoj. 14:13) Amrɔ nɛɛ minyɛ Awo eye afii 97. Akɛni ená stroki hewɔ lɛ, enyɛɛɛ ewie jogbaŋŋ dɔŋŋ; shi ele Biblia lɛ mli jogbaŋŋ lolo. Etsɛɔ ŋmalɛi ayisɛɛ yɛ woji ni eŋmalaa wɔ lɛ mli, ni ewoɔ wɔ hewalɛ koni wɔya nɔ wɔkɛ anɔkwayeli asɔmɔ Yehowa. Kwɛ bɔ ni wɔ fɛɛ, ni ji amɛbii lɛ daa shi waa akɛ wɔná fɔlɔi ni yɔɔ suɔmɔ nɛkɛ!

Agbɛnɛ hu, midaa Yehowa shi yɛ Shirley, ni ji miŋa kɛ mihefatalɔ anɔkwafo ni ekɛduro mi lɛ hewɔ. Ehaa ŋaawoo ni enyɛ kɛha lɛ akɛ, “Vern baatsu babaoo yɛ anɔkwale lɛ mli, ni esa akɛ onu shishi akɛ yɛ osɛɛ lɛ, esa akɛ ená dekã eha mɛi krokomɛi hu” lɛ kãa etsui nɔ be fɛɛ be. Beni wɔbote gbalashihilɛ mli afii 49 ni eho nɛ lɛ, wɔtswa wɔfai shi akɛ wɔbaafee ekome kɛsɔmɔ Yehowa kɛyashi wɔgbɔlɛ beaŋ, ni kɛ́ wɔyi enyɔ lɛ fɛɛ wɔfo jeŋ fɔŋ nɛɛ naagbee lɛ, wɔbaaya nɔ wɔfee ekome kɛtsɔmɔ oblanyo kɛ oblayoo ekoŋŋ, ni wɔsɔmɔ lɛ kɛya naanɔ. Hɛɛ, ‘wɔteke nɔ yɛ Nuŋtsɔ lɛ nitsumɔ lɛ mli.’ (1 Kor. 15:58) Yehowa hu ekwɛ wɔ jogbaŋŋ ni ekɛ nɔkpakpa ko nɔkpakpa ko kamako wɔ.

[Shishigbɛ niŋmaa]

^ kk. 6 Kɛha Jack Halliday Nathan wala shihilɛ he sane lɛ, kwɛmɔ The Watchtower, September 1, 1990, baafa 10-14 lɛ.

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 31]

“Oti ni ma wɔhiɛ akɛ weku ji, ni wɔya nɔ wɔha wɔshihilɛ afee mlɛo, ni wɔkɛ wɔhe aha kɛha Yehowa sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ”