Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Mishe Gbele Gbeyei—Amrɔ Nɛɛ Miikpa Naanɔ Wala Gbɛ

Mishe Gbele Gbeyei—Amrɔ Nɛɛ Miikpa Naanɔ Wala Gbɛ

Mishe Gbele Gbeyei​—Amrɔ Nɛɛ Miikpa Naanɔ Wala Gbɛ

Mɔ ni gba ji Piero Gatti

GBƐƐMƆ ko naa bɔi waa fiofio. No sɛɛ lɛ, adafitswaa bɛji komɛi bɔi gbɛɛmɔ waa kɛbɔ mɛi kɔkɔ koni amɛyatao he ko amɛtee. Kɛkɛ ni minu ni okpɛlɛmii miigbɛɛ ní nibii miikumɔ kɛmiishwie shi, ni shikome too lɛ minu gbɛɛmɔ wulu ko ni naa wa aahu akɛ eha mitoiŋ fee mi heŋŋ.

Enɛ ba yɛ afi 1943 kɛmiimɔ afi 1944, yɛ Milan, Italy. No mli lɛ miji asraafonyo oblanyo yɛ nakai kpokpaa lɛ nɔ, ni bei pii lɛ ahaa miyaholeɔ mɛi ni egboi ní amɛgbɔmɔtsei lɛ etsɛrɛ aahu akɛ anyɛɛɛ ayoo amɛ, ni no mli amɛyɔɔ tsui ni atswala okplɛmii awo mli lɛ mli lɛ. Shi jeee mɛi ni egboi pɛ mikɛ mihiŋmɛi na. Bei komɛi lɛ, eshwɛɔ sharao ni mi diɛŋtsɛ lɛ mihiɛ akpata. Yɛ nakai bei lɛ amli lɛ, misɔleɔ ni miwoɔ Nyɔŋmɔ shi akɛ, kɛ́ mije hiɛkpatamɔ ni yaa nɔ lɛ mli shweshweeshwe lɛ, mafee esuɔmɔnaa nii.

Miye Gbele He Gbeyeishemɔ Nɔ

Mida yɛ akrowa ko ni kɛ Como, ni yɔɔ Italy lɛ teŋ jekɛmɔ aaafee kilomitai 10 ní bɛŋkɛ Switzerland husu lɛ naa lɛ mli. Yɛ migbekɛbiiashi lɛ, mikɛ awerɛho shihilɛ kpe ni mishe gbele gbeyei. Spania flu lɛ gbe minyɛmimɛi yei enyɔ. Ni yɛ afi 1930 beni miye afii ekpaa pɛ lɛ, mimami ni atsɛɔ lɛ Luigia lɛ hu gbo. Akɛni miji Katoliknyo hewɔ lɛ, miyeɔ jamɔŋ mlai anɔ ni miyaa Mass daa otsi. Shi afii komɛi asɛɛ beni miyɔɔ yikuuhe ko lɛ ni miye migbeyeishemɔ lɛ nɔ, shi jeee yɛ sɔlemɔtsu ko mli.

Yɛ afi 1944 lɛ, Jeŋ Ta II lɛ gbe mɛi babaoo. Mifata Italy asraafoi akpei nyɔŋmai abɔ ni jo foi kɛshi he ni awuɔ ta lɛ yɛ lɛ kɛtee Switzerland, heni mɛi kɛ amɛhe wooo ta ni yaa nɔ lɛ mli lɛ ahe. Beni wɔshɛ jɛmɛ lɛ, akɛ wɔ tee abobalɔi aŋsarai srɔtoi amli. Akɛ mi tee ŋsara ko ni bɛŋkɛ Steinach, ni yɔɔ maŋ lɛ kooyi-bokagbɛ lɛ mli. Aha wɔ heyeli bɔ ni sa yɛ jɛmɛ. No mli lɛ, yikulɔ ni yɔɔ Steinach lɛ miitao mɔ ko abaye abua lɛ yɛ eshwapo lɛ mli be kukuoo ko. Mikɛ lɛ yahi shi ni wɔtsu nii nyɔɔŋ kome pɛ, shi yɛ nakai nyɔɔŋ kome lɛ mli lɛ, miná naanyo ko ni ha mishihilɛ tsake.

Adolfo Tellini, ni ji Italynyo ni ebahi Switzerland lɛ bakuɔ eyi yɛ jɛmɛ. Eji Yehowa Odasefonyo. No mli lɛ, minuko kuu nɛɛ he sane pɛŋ, ni efeee mi naakpɛɛ akɛni yɛ nakai beaŋ lɛ Odasefoi ni yɔɔ Italy fɛɛ lɛ ayibɔ shɛɛɛ mɛi 150 lɛ hewɔ. Adolfo gba mi anɔkwalei ni yɔɔ miishɛɛ ni Biblia lɛ ewie he, ni ji Nyɔŋmɔ shiwoi akɛ ebaaha wɔná toiŋjɔlɛ kɛ naanɔ “wala” lɛ he sane. (Yoh. 10:10; Kpoj. 21:3, 4) Miná shɛɛ sane ni ji akɛ ta kɛ gbele sɛɛ baafo wɔsɛɛ lɛ he miishɛɛ waa. Beni miku misɛɛ kɛtee abobalɔi aŋsara lɛ mli lɛ, mikɛ oblanyo Italynyo ko ni atsɛɔ lɛ Giuseppe Tubini lɛ gba nɛkɛ hiɛnɔkamɔ nɛɛ he sane, ni lɛ hu ená he miishɛɛ waa. Adolfo kɛ Odasefoi krokomɛi basaraa wɔ yɛ ŋsara lɛ mli yɛ be kɛ beaŋ.

Adolfo kɛ mi tee Arbon, ni kɛ Steinach teŋ jekɛmɔ aaafee kilomitai 10 lɛ, he ni Odasefoi akuu bibioo ko feɔ kpeei yɛ Italy wiemɔ mli lɛ. Miná nɔ ni minu lɛ he miishɛɛ aahu akɛ, enɔ otsi lɛ minyiɛ kɛtee jɛmɛ. Sɛɛ mli lɛ, mitee Odasefoi akpeei ko ni afee yɛ kpeei asa ko ni yɔɔ Zurich lɛ nɔ lɛ eko. Minaa kpɛ mihe waa, titri lɛ yɛ sini ko ni ajie ni kɔɔ ŋsarai ni agbeɔ mɛi ni akɛyaa jɛmɛ lɛ he lɛ he, ni mina mɛi babaoo ni agbe yɛ ŋsarai nɛɛ amli lɛ bua shi yɛ sini lɛ mli. Mibaná mile akɛ agbe Germany Odasefoi lɛ ateŋ mɛi babaoo yɛ amɛhemɔkɛyeli lɛ hewɔ. Mikɛ Maria Pizzato kpe yɛ nakai kpee lɛ shishi. Italy Fascist nɔyelɔi lɛ wo lɛ tsuŋ afii 11 yɛ nibii ni efeɔ akɛ Odasefonyo lɛ hewɔ.

Beni ta lɛ ba naagbee lɛ, miku misɛɛ kɛtee Italy ni miyafata asafo bibioo ko ni yɔɔ Como lɛ he. No mli lɛ, ajeko gbɛ akɛ mi ekaseko Biblia lɛ, shi mikaiɔ shishijee anɔkwalei lɛ jogbaŋŋ. Maria Pizzato hu yɛ nakai asafo lɛ mli. Ekɛ mi wie bɔ ni Kristofoi abaptisimɔ he hiaa ha lɛ he, ni ekɛɛ miyasara Marcello Martinelli ni yɔɔ Castione Andevenno, ni yɔɔ Sondrio kpokpaa lɛ nɔ lɛ. Marcello ji nyɛmimɛi anɔkwafoi ni afɔ amɛ mu lɛ ateŋ mɔ kome ní yiwalɛ nɔyeli lɛ wo lɛ tsuŋ afii 11. Mita baisko nɔ kilomitai 80 kɛyasara lɛ.

Marcello jɛ Biblia lɛ mli egbala taomɔ nii kɛha baptisimɔ lɛ mli etsɔɔ mli, no sɛɛ lɛ ekɛ mi sɔle ni wɔtee Adda faa lɛ naa ni abaptisi mi. Gbi lɛ ji September afi 1946. Nakai gbi lɛ ji gbi krɛdɛɛ diɛŋtsɛ! Miná miishɛɛ yɛ yiŋ ni mikpɛ akɛ masɔmɔ Yehowa lɛ, kɛ hiɛnɔkamɔ ni gbugbaaa ni miyɔɔ kɛha wɔsɛɛ lɛ he aahu akɛ beni je na lɛ, miyɔseee akɛ mita baisko kilomitai 160 sɔŋŋ nakai gbi lɛ!

Yɛ May afi 1947 mli lɛ, afee kpeei yɛ Milan, ni no ji klɛŋklɛŋ kpeei ni afee yɛ Italy yɛ ta lɛ sɛɛ. Mɛi aaafee 700 ba kpeei lɛ, mɛi ni ba lɛ ateŋ mɛi babaoo fata mɛi ni Fascist nɔyeli lɛ wa amɛyi lɛ ahe. Nɔ ko ni efɔɔɔ kaa ba yɛ kpeei nɛɛ shishi. Giuseppe Tubini ní mishiɛ mitsɔɔ lɛ yɛ abobalɔi aŋsara lɛ mli lɛ ji mɔ ni ha baptisimɔ wiemɔ lɛ—ni beni eha wiemɔ lɛ egbe naa lɛ, abaptisi lɛ diɛŋtsɛ hu!

Yɛ nakai kpeei lɛ shishi lɛ, miná hegbɛ mikɛ Nyɛminuu Nathan Knorr ni jɛ Brooklyn Betel lɛ gba sane. Ewo mi kɛ Giuseppe hewalɛ ní wɔkɛ wɔwala sasɔmɔ Nyɔŋmɔ. Mikpɛ miyiŋ akɛ mabɔi be fɛɛ sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ yɛ nyɔɔŋ kome mli. Beni mishɛ shĩa lɛ, miha miweku lɛ le yiŋ ni mikpɛ lɛ, amɛ fɛɛ amɛbɔ mɔdɛŋ akɛ amɛbaaje minijiaŋ wui. Fɛɛ sɛɛ lɛ, mitswa mifai shi akɛ mafee. No hewɔ lɛ, nyɔɔŋ kome sɛɛ lɛ, mibɔi sɔɔmɔ akɛ Betel weku ni yɔɔ Milan lɛ mlinyo. No mli lɛ, maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛlɔi ejwɛ miisɔmɔ yɛ jɛmɛ, amɛji: Giuseppe (Joseph) Romano kɛ eŋa, Angelina; Carlo Benanti kɛ eŋa, Costanza. Giuseppe Tubini ji mɔ ni bafata amɛhe etsɛko ni fee mɔ ni ji enumɔ nɔ, ni miji mɔ ni ji ekpaa nɔ.

Beni miná nyɔɔŋ kome yɛ Betel sɛɛ lɛ, aha miyasɔmɔ akɛ kpokpaa nɔkwɛlɔ—miji klɛŋklɛŋ Italy fɔmɔbi ni sɔmɔ akɛ kpokpaa nɔkwɛlɔ yɛ Italy. No mli lɛ, Nyɛminuu George Fredianelli ni jɛ United States, ni ji klɛŋklɛŋ maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛlɔ ni ba Italy yɛ afi 1946 lɛ miitsu gbɛfaa nitsumɔ lɛ momo. Etsɔse mi otsii fioo komɛi, ni no sɛɛ lɛ, mibɔi kpokpaa nɔkwɛmɔ nitsumɔ lɛ ní mɔ ko fataaa mihe. Mikaiɔ klɛŋklɛŋ asafo, ni ji Faenza ni miyasara lɛ waa. Bo lɛ susumɔ he okwɛ! Kɛyashi nakai be lɛ, no mli lɛ mihako wiemɔ yɛ asafo ko hiɛ pɛŋ! Fɛɛ sɛɛ lɛ, miwo mɛi ni eba kpeei lɛ, ní oblahii kɛ oblayei babaoo fata he lɛ, hewalɛ ní amɛkɛ be fɛɛ sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ afee oti ni ma amɛhiɛ. Sɛɛ mli lɛ, oblahii kɛ oblayei nɛɛ ateŋ mɛi komɛi ná hegbɛi srɔtoi kɛsɔmɔ nyɛmimɛi ni wieɔ Italy wiemɔ lɛ.

Mije shihilɛ ko ni yɔɔ miishɛɛ shishi akɛ kpokpaa nɔkwɛlɔ. Mikɛ shihilɛi ni yɔɔ naakpɛɛ kpe, mifee tsakemɔi, mikɛ naagbai kpe, miná miishɛɛ, ni nyɛmimɛi hii kɛ yei lɛ jie suɔmɔ kpele kpo amɛtsɔɔ mi.

Jamɔŋ Nifeemɔi yɛ Italy yɛ Ta lɛ Sɛɛ

Ha magba bo bɔ ni jamɔi lɛ fee amɛnii amɛha yɛ Italy yɛ nakai beaŋ. Katolik Sɔlemɔ lɛ yɛ hewalɛ waa yɛ maŋbii lɛ anɔ, ni mɔ ko eteee shi ewooo lɛ. Eyɛ mli ákɛ akɛ mla gbɛjianɔtoo hee ko bɔi nitsumɔ yɛ afi 1948 mli moŋ, shi afi 1956 mli dani afolɔ Fascist nɔyeli lɛ mlai ni tsĩ Odasefoi anaa koni amɛkanyɛ amɛshiɛ yɛ heyeli mli lɛ amli. Bei pii lɛ, osɔfoi lɛ woɔ mɛi ayiŋ ni amɛbafiteɔ wɔkpokpaa nɔ kpeei lɛ. Shi bei komɛi lɛ, osɔfoi lɛ amɔdɛŋbɔi lɛ yeee omanye kwraa, ni nakai ji bɔ ni eba lɛ yɛ afi 1948 yɛ Sulmona, ni ji maŋ bibioo ko ni yɔɔ Italy teŋgbɛ lɛ mli.

No mli lɛ, aafee kpee lɛ yɛ shwɛmɔhe ko. Miji mɔ ni fee sɛinɔtalɔ kɛha Hɔgbaa leebi kpee lɛ, ni Giuseppe Romano ha maŋshiɛmɔ lɛ. Nakai beaŋ lɛ, mɛi babaoo baa wɔkpeei lɛ. Beni afee kpee nɛɛ, no mli lɛ shiɛlɔi ni yɔɔ maŋ muu lɛ fɛɛ mli lɛ shɛɛɛ mɛi 500 po, shi mɛi 2,000 babua amɛhe naa yɛ shwɛmɔhe lɛ. Ní aha maŋshiɛmɔ lɛ agbe naa lɛ, oblanyo ko ni osɔfoi enyɔ komɛi ni yɔɔ toibolɔi lɛ ateŋ lɛ etsɔɔ lɛ nɔ ni eyafee lɛ tu kɛbadamɔ wiemɔ kpoku lɛ nɔ. Akɛni eetao ni ekɛ basabasafeemɔ aba hewɔ lɛ, ebɔi bolɔmɔ waa. Oya nɔŋŋ ni mikɛɛ lɛ akɛ, “Kɛ́ oyɛ nɔ ko ni obaawie lɛ, yaahai asa ko, koni owie nɔ fɛɛ nɔ ni osumɔɔ.” Toibolɔi lɛ nyaaa enifeemɔ lɛ he, ni amɛbolɔ aahu akɛ anuuu oblanyo lɛ gbee dɔŋŋ. Enɛ ha etu kɛjɛ kpoku lɛ nɔ eyi shi, ni ejo foi etee.

Yɛ nakai beaŋ lɛ, ebɛ mlɛo akɛ abaafã gbɛ. Bei komɛi lɛ, minyiɛɔ kɛjɛɔ asafo kome mli kɛyaa asafo kroko mli, mitaa biasko, mitaa bɔɔsui ni egbɔgbɔi ní mɛi eyi mli obɔ̃ mli, loo miwoɔ oketeke. Bei komɛi lɛ, miwɔɔ okpɔŋɔi atsu mli loo he ni akɛ nitsumɔ dadei toɔ. No mli lɛ ta lɛ ba naagbee etsɛko, ni Italybii lɛ ateŋ mɛi pii miiye ohia. Nyɛmimɛi fioo pɛ yɔɔ Italy, ni amɛbɛ nɔ ko tsɔ. Fɛɛ sɛɛ lɛ, wɔná miishɛɛ babaoo yɛ Yehowa sɔɔmɔ lɛ mli.

Tsɔsemɔ yɛ Gilead

Yɛ afi 1950 lɛ, afɔ̃ mi kɛ Giuseppe Tubini nine koni wɔya maŋsɛɛ sanekpakpa jajelɔi askul ni ji Gilead lɛ klas ni ji 16 lɛ. Yɛ shishijee mli tɔ̃ɔ lɛ, miyɔse akɛ ebaatɔ mi kɛ Blɔfo wiemɔ lɛ kasemɔ. Mibɔ he mɔdɛŋ bɔ ni manyɛ, shi mináaa lɛ mlɛo kwraa. No mli lɛ, esa akɛ wɔkane Biblia tso muu lɛ fɛɛ yɛ Blɔfo mli. Bɔni afee ni manyɛ mafee nakai lɛ, bei komɛi lɛ, miyayeee nii shwane, ni mikɛyakaneɔ nii. Yɛ naagbee lɛ, ebashɛ minɔ ni miha wiemɔ. Mikaiɔ nɔ ni tsɔɔlɔi lɛ ateŋ mɔ kome kɛɛ mi lɛ tamɔ nyɛ kpaakpa nyɛ ekɛ mi wie, ekɛɛ akɛ, “Bɔ ni okɛ oniji tsu nii kɛ ekãa ni okɛwie lɛ hi jogbaŋŋ, shi anuuu Blɔfo ni owie lɛ shishi kwraa!” Yɛ enɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, mibɔ mɔdɛŋ migbe skul lɛ naa yɛ omanyeyeli mli. No sɛɛ lɛ, aha mikɛ Giuseppe yasɔmɔ yɛ Italy ekoŋŋ. Tsɔsemɔ ní wɔná lɛ saa wɔ jogbaŋŋ koni wɔnyɛ wɔsɔmɔ nyɛmimɛi lɛ.

Yɛ afi 1955 lɛ, mikɛ Lidia ni miha ebaptisimɔ wiemɔ afii kpawo ni tsɔ hiɛ lɛ bote gbalashihilɛ mli. Epapa, Domenico, ni asumɔɔ esane waa lɛ mia ehiɛ eye ebua ebii kpawo lɛ fɛɛ ni amɛmɔ anɔkwale lɛ mli yɛ yiwai ni Fascist nɔyeli lɛ kɛba enɔ kɛ enaneshishi tu ni atswa kɛje maŋ lɛ mli afii etɛ lɛ fɛɛ sɛɛ. Lidia hu fã anɔkwale lɛ he waa. Dani aŋmɛ wɔ gbɛ yɛ mla naa akɛ wɔshiɛ yɛ shĩa kɛ shĩa lɛ, no mli lɛ aye esane yɛ saneyelihe shii etɛ momo. Wɔgbalashihilɛ lɛ sɛɛ afii ekpaa lɛ, wɔfɔ wɔklɛŋklɛŋ binuu Beniamino. Yɛ afi 1972 lɛ, wɔfɔ binuu kroko, Marco. Eŋɔɔ minaa waa akɛ amɛ fɛɛ kɛ amɛwekui lɛ fɛɛ kɛ ekãa miisɔmɔ Yehowa.

Mitee nɔ Mifee Ekãa yɛ Yehowa Sɔɔmɔ Mli

Miná niiashikpamɔi babaoo ní mihiɛ kpaŋ nɔ yɛ miishɛɛ be ní mikɛsɔmɔ mɛi krokomɛi lɛ mli. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, yɛ afi 1980 afii lɛ shishijeegbɛ lɛ, mishaanuu ŋma wolo kɛyaha Italy maŋ nɔyelɔ ko ni atsɛɔ lɛ Sandro Pertini lɛ. Yɛ Fascist nɔyeli lɛ shishi lɛ, akɛ amɛyi enyɔ lɛ fɛɛ tee Ventotene ŋshɔkpɔ lɛ nɔ, he ni akɛ mɛi ni asusuɔ akɛ amɛji nɔyeli lɛ henyɛlɔi lɛ yaa lɛ. Mishaanuu bi ni aŋmɛ lɛ gbɛ ni ekɛ nɔyelɔ lɛ ayawie, kɛsusumɔ lɛ akɛ ebaaye lɛ odase. Beni akpɛlɛ enibimɔ lɛ nɔ lɛ, mikɛ lɛ tee, ni ahere wɔ kɛ miishɛɛ—nɔ ko ni afɔɔɔ wɔ feemɔ. Nɔyelɔ lɛ kɛ miishɛɛ fua mishaanuu lɛ. No sɛɛ lɛ, wɔkɛ lɛ gba wɔhemɔkɛyeli lɛ he sane ni wɔha lɛ wɔwoji lɛ eko.

Yɛ afi 1991, beni mikɛ afii 44 esɔmɔ akɛ nɔkwɛlɔ gbɛfalɔ yɛ Italy fɛɛ lɛ, mikpá kpokpaa nɔkwɛmɔ nitsumɔ lɛ. Yɛ afii ejwɛ ni nyiɛ sɛɛ lɛ mli lɛ, misɔmɔ akɛ Kpee Asa nɔkwɛlɔ kɛyashi hela ko ni naa wa ni haaa manyɛ matsu nii pii lɛ batswa mi. Shi Yehowa duromɔ naa lɛ, miyɛ be fɛɛ sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ mli lolo. Mibɔɔ mɔdɛŋ bɔ ni manyɛ kɛshiɛɔ ni mitsɔɔ mɛi sanekpakpa lɛ, ni amrɔ nɛɛ mikɛ mɛi enyɔoo ko feɔ Biblia mli nikasemɔ. Nyɛmimɛi lɛ kɛɔ lolo akɛ kɛ́ miha wiemɔ lɛ, ekãa yɛ mli waa. Midaa Yehowa shi akɛ gbɔlɛ hako ekãa ni miyɔɔ lɛ naa aba shi.

Beni miji oblanyo lɛ, mishe gbele gbeyei waa diɛŋtsɛ, shi Biblia mli anɔkwalei ni miná lɛ eha miná naanɔ wala he hiɛnɔkamɔ ni gbugbaaa—Yesu wie enɛ yɛ gbɛ kroko nɔ akɛ, wɔbaaná wala, ni wɔbaaná ni “ateke nɔ.” (Yoh. 10:10) No gbɛ mikpaa amrɔ nɛɛ—wala ni toiŋjɔlɛ, shweshweeshwe shihilɛ, kɛ miishɛɛ ni jɔɔmɔi babaoo ni jɛ Yehowa dɛŋ fata he lɛ eyi mli obɔ. Yijiemɔ fɛɛ aha wɔ-Bɔlɔ ni yɔɔ suɔmɔ ni wɔná hegbɛ akɛ egbɛ́i kã wɔ nɔ lɛ.—Lala 83:19.

[Shikpɔŋ he mfoniri ni yɔɔ baafa 22, 23]

(Kɛ́ ootao ona bɔ ni saji nɛɛ ji diɛŋtsɛ lɛ, no lɛ kwɛmɔ wolo lɛ mli)

SWITZERLAND

BERN

Zurich

Arbon

Steinach

ITALY

ROME

Como

Milan

Adda Faa

Castione Andevenno

Faenza

Sulmona

Ventotene

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 22]

Beni wɔyaa Gilead lɛ

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 22]

Mikɛ Giuseppe yɛ Gilead

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 23]

Yɛ wɔkpeemɔ gbi lɛ nɔ

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 23]

Miŋa ni misumɔɔ lɛ lɛ kɛ mi ehi shi nɔ ni fa fe afii 55