Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Intanɛt Lɛ Okɛtsu Nii yɛ Nilee Mli

Intanɛt Lɛ Okɛtsu Nii yɛ Nilee Mli

Intanɛt Lɛ Okɛtsu Nii yɛ Nilee Mli

BENI akɛ tsɔji bɔi woji akalamɔ afii ohai komɛi ni eho nɛ lɛ, gbɛ ni mɛi tsɔɔ nɔ amɛkɛ amɛhe sharaa lɛ tsake kwraa. Intanɛt lɛ hu ni akɛbɔi nitsumɔ nyɛsɛɛ nɛɛ eha tsakemɔ kpele ni tamɔ nakai nɔŋŋ eba. Atsɛɔ dɛŋdade ni he yɔɔ sɛɛnamɔ waa nɛɛ akɛ jeŋ fɛɛ dɛŋdade ni mɛi tsɔɔ nɔ amɛkɛ amɛhe sharaa, ni eja gbɛ akɛ atsɛɔ lɛ nakai. Kɛ́ otee Intanɛt lɛ nɔ lɛ, obaanyɛ oná saji ni kɔɔ nibii babaoo ahe.

Nyɛmɔ ni akɛgbaa sane lɛ ji nikeenii ni nɔ bɛ ni wɔ-Bɔlɔ lɛ kɛduro wɔ. Enɛ yeɔ ebuaa wɔ ni wɔkɛ mɛi gbaa wɔsusumɔi kɛ saji krokomɛi ahe sane, ni amɛ hu amɛfeɔ nakai nɔŋŋ. Yehowa ji mɔ klɛŋklɛŋ ni kɛ adesa weku lɛ gba sane, ni ekɛ gbɛtsɔɔmɔ ni yɔɔ faŋŋ ha amɛ yɛ bɔ ni amɛaafee ni amɛha amɛshihilɛ afee nɔ ni yiŋtoo yɔɔ sɛɛ lɛ he. (1 Mose 1:28-30) Shi abaanyɛ akɛ nikeenii, ni ji nyɛmɔ ni akɛgbaa sane nɛɛ atsu nii yɛ gbɛ ni ejaaa nɔ, taakɛ eba lɛ yɛ Adam kɛ Hawa beaŋ lɛ. Satan kɛɛ Hawa sane ko ni ejaaa kwraa. Hawa kpɛlɛ nɔ ni Satan kɛɛ lɛ lɛ nɔ, ni lɛ hu ekɛɛ Adam, mɔ ni ha adesai fɛɛ yaje amanehulu mli lɛ.—1 Mose 3:1-6; Rom. 5:12.

Mɛni abaanyɛ akɛɛ yɛ Intanɛt lɛ kɛnitsumɔ he? Eyɛ mli akɛ Intanɛt lɛ baanyɛ aha wɔná saji ni sɛɛnamɔ yɔɔ he, ebaanyɛ eha wɔbaa be yi, ni ebaanyɛ eye ebua wɔ jogbaŋŋ yɛ gbɛi krokomɛi anɔ moŋ, shi ebaanyɛ efite wɔbe, ebaanyɛ efite wɔjeŋba, ni saji babaoo hu yɛ nɔ ni ejaaa. Nyɛhaa wɔsusua bɔ ni wɔɔfee wɔkɛ dɛŋdade nɛɛ atsu nii jogbaŋŋ koni ehe aba sɛɛnamɔ kɛha wɔ lɛ he.

Intanɛt lɛ nɔ Saji—Ani Fɛɛ Ji Anɔkwale?

Kaasusu kɔkɔɔkɔ akɛ saji ni yɔɔ Intanɛt lɛ nɔ lɛ fɛɛ ji anɔkwale, ni sɛɛnamɔ yɛ he. Abaanyɛ akɛ Intanɛt lɛ nɔ hei ni ataoɔ saji yɛ lɛ ato mlɛ fãlɔi babaoo ko ni tee amɛyafãmɔ mlɛi srɔtoi—nɔ ni ayeɔ kɛ nɔ ni ebɔɔ yɔɔ mli fɛɛ—ní amɛkɛ fɛɛ wo tsɛnsi kome mli amɛmiihɔɔ lɛ he. Kɛ́ oyaahe eko lɛ, ani ohalaŋ mli jogbaŋŋ dani ohe? Ekã shi faŋŋ akɛ obaafee nakai! Abuaa saji babaoo naa awoɔ Intanɛt lɛ nɔ hei ni ataoɔ saji yɛ lɛ, nɔ ni hi kɛ nɔ ni ehiii fɛɛ. Esa akɛ wɔkɛ sɛɛyoomɔ ahala saji kpakpai lɛ kɛjɛ nɔ ni ehiii lɛ ateŋ, kɛjeee nakai lɛ wɔkɛ ebɔɔ baawo wɔjwɛŋmɔ mli.

Yɛ afi 1993 lɛ, atɛŋ gbeei enyɔ ni damɔ kɔmpiuta ko hiɛ yɛ adafitswaa wolo ko ni ale waa lɛ mli. Gbee kome kɛɛ ekroko lɛ akɛ: “Yɛ Intanɛt lɛ nɔ lɛ, mɔ ko leee akɛ gbee ji bo.” Afii babaoo ni eho nɛ lɛ, Satan kwa efee ehe tamɔ mɔ ko ni hiɛ jwɛŋmɔ kpakpa, ni etsɔ onufu nɔ ekɛ Hawa wie ni ekɛɛ lɛ akɛ ebaanyɛ etsɔ tamɔ Nyɔŋmɔ. Ŋmɛnɛ lɛ, mɔ fɛɛ mɔ ni yɔɔ hegbɛ akɛ ekɛ saji woɔ Intanɛt lɛ nɔ lɛ baanyɛ akwa afee tamɔ mɔ ko ni le sane ko jogbaŋŋ, ejaakɛ mɔ ko mɔ ko nyɛŋ ale mɔ ni eji. Ni abɛ mla ko ni tsɔɔ mɔ ni esa akɛ ekɛ susumɔi, saji, mfonirii, kɛ ŋaawoi awo Intanɛt lɛ nɔ.

Kaaha atsɔ Intanɛt lɛ nɔ alaka bo tamɔ alaka Hawa lɛ. Kwɛmɔ jogbaŋŋ koni okahé saji ni yɔɔ Intanɛt lɛ nɔ lɛ eko fɛɛ eko oye. Dani obaahe sane ko oye lɛ, bi ohe akɛ: (1) Namɔ ŋma sane nɛɛ? Ani abaanyɛ amu afɔ mɔ ni ŋma sane lɛ nɔ? (2) Mɛni hewɔ aŋma sane nɛɛ? Mɛni tsirɛ lɛ ni eŋma? Ani mɔ ni ŋma lɛ ŋmɛ pɛpɛɛpɛ, aloo eŋma lɛ diɛŋtsɛ esusumɔ kɛkɛ? (3) Nɛgbɛ mɔ ni ŋma lɛ ná sane lɛ kɛjɛ? Ani etsɔɔ he ni ená sane lɛ kɛjɛ ní abaanyɛ ayakwɛ? (4) Ani akɛ sane lɛ miitsu nii lolo? Yɛ klɛŋklɛŋ afii 100 lɛ mli lɛ, bɔfo Paulo wo Timoteo ŋaa ko ni kɔɔ wɔ hu wɔhe waa ŋmɛnɛ. Paulo ŋma akɛ: “Nii ni atuu awo odɛŋ lɛ baamɔ yi, ni okwa yakayaka sanegbaa ni buleɔ mɔ kɛ ŋwanejee wiemɔ ni jɛ apasa nilee mli lɛ.”—1 Tim. 6:20.

Ani Ehaa Wɔbaa Be Yi loo Efiteɔ Wɔbe?

Ŋwanejee ko bɛ he akɛ kɛ́ wɔkɛ Intanɛt lɛ tsu nii yɛ nilee mli lɛ, ehaŋ wɔfite be, hewalɛ, kɛ shika pii. Wɔbaanyɛ wɔta shĩa wɔhe nɔ ko ni etɔɔɔ wɔ kwraa. Wɔbaanyɛ wɔna nibii ajara, ni no baaye abua wɔ ni wɔhe nɔ ni jara baa shi. Nibii ni kulɛ esa akɛ ayafee yɛ banki shi anyɛɔ afeɔ fɛɛ yɛ Intanɛt lɛ nɔ lɛ eha shihilɛ efee mlɛo kɛha mɛi pii; wɔbaanyɛ wɔta shĩa ni wɔtsu shika he saji ahe nii be fɛɛ be ni wɔsumɔɔ. Kɛ́ wɔmiitao ni wɔfã gbɛ kɛya he ko lɛ, Intanɛt lɛ baanyɛ aye abua wɔ ni wɔto he gbɛjianɔ jogbaŋŋ, ni wɔbaanyɛ wɔhé tikiti hu po yɛ Intanɛt lɛ nɔ. Wɔbaanyɛ wɔkwɛ hei ni wɔyaa lɛ tɛlifoŋ nɔmbai, adrɛsii, kɛ hei ni wɔbaanyɛ wɔtsɔ kɛya lɛ po yɛ Intanɛt lɛ nɔ. Yehowa Odasefoi anitsumɔhe niji ni yɔɔ jeŋ fɛɛ lɛ kɛ Intanɛt lɛ tsuɔ nii yɛ nɛkɛ gbɛi anɔ, ni ehaa amɛbaa be yi, amɛkɛ mɛi fioo pɛ tsuɔ nibii ahe nii, ni ehaaa afite shika pii.

Shi Intanɛt nɛɛ nɔŋŋ yeɔ awui yɛ gbɛi komɛi anɔ ní esa akɛ wɔsusu he. Enɛ kɔɔ be ni Intanɛt lɛ kɛnitsumɔ baanyɛ afite lɛ he. Mɛi komɛi kɛ Intanɛt lɛ efee nɔ ko ni amɛkɛjieɔ amɛhiɛtserɛ moŋ fe dɛŋdade ko ní amɛkɛaatsu nɔ ko ni sɛɛnamɔ yɔɔ he. Amɛfiteɔ be babaoo yɛ nɔ kɛshwɛɔ, kɛyeɔ jara, kɛgbaa sane, kɛŋmalaa e-mail, kɛtaoɔ saji, kɛ nibii krokomɛi. Fiofio lɛ, ehaa amɛkuɔ amɛhiɛ amɛshwieɔ nibii ni he hiaa waa tamɔ amɛweku, nanemɛi, kɛ asafo lɛ nɔ. Intanɛt lɛ kɛnitsumɔ baanyɛ aka amɛhe po. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, niiamlipɛimɔ ko ni afee yɛ afi 2010 lɛ tsɔɔ akɛ, oblahii kɛ oblayei ni yɔɔ Korea lɛ ateŋ oha mlijaa 18.4 lɛ ji mɛi ni Intanɛt lɛ kɛnitsumɔ eka amɛhe. Germany niiamlipɛilɔi kɛɛ akɛ, “yei babaoo miiye ŋkɔmɔ akɛ Intanɛt lɛ kɛnitsumɔ eka amɛhefatalɔi lɛ ahe.” Yoo ko wie akɛ Intanɛt lɛ ni ewu kɛtsuɔ nii lɛ eha ewu etsake kwraa, aahu akɛ efite amɛgbala lɛ.

Yehowa Odasefoi anitsumɔhe nine ko ná wolo ko kɛjɛ mɔ ko ni kɛɛ Intanɛt lɛ kɛnitsumɔ eye lɛ sɛkɛ lɛ ŋɔɔ. Bei komɛi lɛ, ehiɔ Intanɛt lɛ nɔ ŋmɛlɛtswai nyɔŋma yɛ gbi kome mli. Ekɛɛ akɛ, “shishijee lɛ, efee tamɔ nɔ ni eyeee awui ko.” Ekɛshi sɛɛ akɛ: “Beni be shwie mli lɛ, mibɔi asafoŋ kpeei amlifolɔmɔ ni mikpa sɔlemɔ.” Be fɛɛ be hu ni ebaaya asafoŋ kpeei lɛ, ekwɛko nɔ ni abaakase lɛ mli, ni beni eta kpeei lɛ shishi fɛɛ lɛ, “ená ni eyɛ Intanɛt lɛ nɔ ekoŋŋ.” Miishɛɛ sane ji akɛ, ena hiɛdɔɔ ni yɔɔ enaagba lɛ he, ni etsu he nii. Ekaba kɔkɔɔkɔ akɛ wɔbaaha Intanɛt lɛ kɛnitsumɔ aye wɔ sɛkɛ aahu akɛ wɔnáaa be kɛfee nɔ ko nɔ ko.

Ani Nibii ni Okwɛɔ lɛ Hi loo Ehiii?

Wɔkaneɔ yɛ 1 Tesalonikabii 5:21, 22 lɛ akɛ: “Nyɛkaa nii fiaa nyɛkwɛa, ni nɔ ni hi lɛ nyɛmɔa mli. Nyɛtsia nyɛhe kɛjɛa nɔ fɛɛ nɔ ni hiɛ efɔŋ su lɛ he.” Esa akɛ wɔkwɛ akɛ nibii ni wɔnaa yɛ Intanɛt lɛ nɔ lɛ saa Nyɔŋmɔ hiɛ, ni tsɔɔ akɛ amɛshɛɔ eshishitoo mlai ni nɔkwɔlɔ lɛ ahe lo. Esa akɛ efee nɔ ni he tse ni sa kɛha Kristofoi. Nibii ni teɔ bɔlɛnamɔ henumɔi ashi ebu yɛ Intanɛt lɛ nɔ, ni kɛ́ wɔkwɛɛɛ jogbaŋŋ lɛ, wɔkɛ wɔhe baawo nibii nɛɛ akwɛmɔ mli yɛ gbɛ ni waaa nɔ.

Nilee yɛ mli akɛ wɔɔbi wɔhe akɛ, ‘Kɛ́ miikwɛ nɔ ko yɛ Intanɛt lɛ nɔ ni mihefatalɔ, mifɔlɔi, loo minyɛmimɛi Kristofoi lɛ eko bote tsu lɛ mli lɛ, ani mikɛ nɔ ni mikwɛɔ lɛ baatee oya nɔŋŋ?’ Kɛ́ wɔha hetoo akɛ hɛɛ lɛ, no lɛ ebaahi jogbaŋŋ akɛ wɔbaaya Intanɛt lɛ nɔ be mli pɛ ni mɛi krokomɛi yɔɔ wɔmasɛi. Intanɛt lɛ etsake gbɛ ni wɔtsɔɔ nɔ wɔkɛ mɛi gbaa sane kɛ bɔ ni wɔyeɔ jara wɔhaa lɛ kwraa. Kɛfata he lɛ, eha mɛi ená gbɛ hee ni amɛbaatsɔ nɔ ‘amɛfite gbala yɛ amɛtsui mli.’—Mat. 5:27, 28.

Ani Esa akɛ Wɔkɛha Mɛi Krokomɛi?

Kɛ́ okɛ Intanɛt lɛ tsuɔ nii lɛ, onine baashɛ saji anɔ kɛjɛ mɛi aŋɔɔ, ni bo hu okɛ eko baaha mɛi. Eyɛ mli akɛ wɔyɛ hegbɛ akɛ wɔnine shɛɔ saji anɔ ni wɔ hu wɔkɛ eko haa mɛi moŋ, shi esa akɛ wɔkwɛ akɛ sane lɛ ji anɔkwale ni ehe tse lo. Ani wɔbaanyɛ wɔma nɔ mi akɛ saji ni wɔŋmalaa loo wɔkɛhaa mɛi krokomɛi lɛ ja? Ani wɔyɛ hegbɛ akɛ wɔkɛ saji lɛ haa mɛi krokomɛi? * Ani sɛɛnamɔ yɛ he, ni etswaa mɔ emaa shi? Mɛɛ yiŋtoi ahewɔ wɔkɛhaa mɛi lɛ? Ani wɔmiisumɔ ni wɔfee nakai kɛsa mɛi ahiɛ kɛkɛ?

Kɛ́ wɔkɛ e-mail lɛ tsu nii jogbaŋŋ lɛ, ehe baanyɛ aba sɛɛnamɔ kɛha wɔ. Shi yɛ nakai beaŋ nɔŋŋ lɛ, ebaanyɛ eha wɔná saji babaoo ni he ehiaaa. Ani wɔŋmalaa saji babaoo, tamɔ sane ko ni je kpo etsɛko loo sane ko ni wɔsusuɔ akɛ eyɛ miishɛɛ shi ehe ehiaaa tsɔ lɛ wɔmajeɔ mɛi babaoo, ni ekolɛ wɔkɛfiteɔ amɛbe? Ani esaaa akɛ wɔpɛiɔ nɔ hewɔ ni wɔkɛ sane lɛ majeɔ lɛ mli dani wɔŋmɛɛ he ni eya? Mɛni tuuntu wɔtaoɔ ni sane lɛ atsu? Be ko ni eho lɛ, mɛi ŋmalaa amɛwekumɛi kɛ nanemɛi woji koni amɛkɛha amɛle nibii ni yaa nɔ yɛ amɛshihilɛ mli. Esa akɛ enɛ afee yiŋtoo hewɔ ni wɔhaa mɛi e-mail lɛ, aloo jeee nakai? Mɛni hewɔ esa akɛ wɔkɛ nɔ ko ni wɔbɛ nɔmimaa yɛ he lɛ amaje mɛi?

Belɛ, te esa akɛ wɔkɛ Intanɛt lɛ atsu nii wɔha tɛŋŋ? Ani esa akɛ wɔkɛkpa nitsumɔ kwraa? Yɛ shihilɛi komɛi amli lɛ, ebaabi ni wɔfee nakai. Mɔ ni Intanɛt kɛnitsumɔ eye lɛ sɛkɛ ni wɔtsĩ etã kɛtsɔ hiɛ lɛ fee nakai koni enyɛ eye nom ni Intanɛt lɛ ŋɔ lɛ afii abɔ lɛ nɔ. Nɔ ni tamɔɔɔ nakai lɛ, Intanɛt lɛ he baanyɛ aba sɛɛnamɔ kɛha wɔ, kɛ́ wɔha ‘jwɛŋmɔ baa wɔyi jogbaŋŋ, ni sane shishinumɔ hu bu wɔhe’ lɛ.—Abɛi 2:10, 11.

[Shishigbɛ niŋmaa]

^ kk. 17 Enɛ kɔɔ mfonirii hu ahe. Eyɛ mli akɛ wɔteŋ mɔ fɛɛ mɔ baanyɛ asha mfoniri eha ehe moŋ, shi ekolɛ wɔbɛ hegbɛ akɛ wɔjaraa wɔhaa mɛi krokomɛi, aahu akɛ wɔɔŋmala mɛi ni yɔɔ mfoniri lɛ mli lɛ agbɛ́i kɛ he ni amɛyɔɔ ni wɔkɛmaje mɛi.

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 4]

Te ooofee tɛŋŋ oná nɔmimaa akɛ saji ni onáa yɛ Intanɛt lɛ nɔ lɛ ji anɔkwale?

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 5]

Mɛni he esa akɛ osusu dani okɛ sane ko amaje mɔ ko?