Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Mináa Yehowa Sɔɔmɔ He Miishɛɛ

Mináa Yehowa Sɔɔmɔ He Miishɛɛ

Mináa Yehowa Sɔɔmɔ He Miishɛɛ

Mɔ ni gba ji Fred Rusk

Kɛjɛ migbekɛbiiashi tɔ̃ɔ lɛ, mina bɔ ni David wiemɔi ni yɔɔ Lala 27:10 lɛ ji anɔkwale ha, akɛ: “Mitsɛ kɛ minyɛ eshi mi moŋ, shi Yehowa hereɔ mi atuu.” Ha magba bo bɔ ni enɛ ba mli yɛ migbɛfaŋ.

MIDA yɛ minii odonti ŋmɔ ko mli yɛ Georgia, U.S.A., beni shika he naagba wulu ni ale lɛ akɛ Great Depression lɛ ba yɛ afi 1930 afii lɛ amli lɛ. Mimami kɛ minyɛmi nuu ni afɔ́ lɛ eŋmɔŋ lɛ gboi, ni no ha mitsɛ hao waa. Enɛ ha mitsɛ shi mi eha minii ní no mli lɛ lɛ hu etsɔ okulafo lɛ, kɛkɛ ni eshi wɔ etee maŋ kroko mli koni eyatao nitsumɔ. Sɛɛ mli lɛ, ebɔ mɔdɛŋ koni eha miyafata ehe, shi nibii eyajaaa.

No mli lɛ, minii biyei ni edara lɛ ji mɛi ni kwɛɔ shĩa lɛ. Eyɛ mli akɛ no mli lɛ minii jeee Nyɔŋmɔ jálɔ moŋ, shi ebiyei lɛ ji Southern Baptist sɔlemɔ lɛ mlibii ni kɛ jamɔ shwɛɛɛ kwraa. Amɛnyɛ minɔ ni maya sɔlemɔ daa Hɔgbaa, ni amɛkɛɔ mi akɛ kɛ́ miyaaa lɛ amɛbaayi mi. Enɛ haaa maná jamɔ he miishɛɛ kɛjɛ migbekɛbiiashi tɔ̃ɔ. Shi misumɔɔ skulyaa kɛ kpɔiaŋgbɔlemɔ.

Saramɔ ko ni Tsake Mishihilɛ

Be ko shwane yɛ 1941 lɛ, nuu ko ni hiɛ efã kɛ eŋa ba wɔshĩa lɛ, ni nakai beaŋ lɛ miye afii 15. Akɛɛ mi akɛ “otsɛkwɛ̃ nɛ, atsɛɔ lɛ Talmadge Rusk.” Minuko ehe kwraa dã, shi miná mile akɛ ekɛ eŋa fɛɛ ji Yehowa Odasefoi. Mligbalamɔ ni ekɛha yɛ Nyɔŋmɔ yiŋtoo kɛha adesai, akɛ amɛbaahi shikpɔŋ lɛ nɔ kɛya naanɔ lɛ he lɛ yɛ srɔto kwraa yɛ nɔ ni minu yɛ sɔlemɔ ni miyaa lɛ mli lɛ he. Weku lɛ mlibii lɛ ateŋ mɛi babaoo kpoo nɔ ni amɛwie lɛ, ni amɛgbe nɔ ni amɛwie lɛ he guɔ po. Ahaaa amɛba shĩa lɛ mli dɔŋŋ. Shi minyɛkwɛ̃ Mary, ni ye mi onukpa afii etɛ pɛ lɛ, ŋɔ Biblia kɛ asafo lɛ woji krokomɛi ni gbalaa Biblia lɛ mli lɛ kɛjɛ amɛdɛŋ.

Etsɛɛɛ nɔŋŋ ni Mary yiŋ tsɔ akɛ ena anɔkwale lɛ, ni eha abaptisi lɛ yɛ afi 1942 akɛ Yehowa Odasefonyo. Lɛ hu ekɛ shihilɛ ni Yesu gba efɔ̃ shi lɛ kpe, akɛ: “Mɔ diɛŋtsɛ shia teŋ bii aaatsɔmɔ ehenyɛlɔi.” (Mat. 10:34-36) Weku lɛ te shi amɛwo lɛ waa diɛŋtsɛ. Mary nyɛmi yoo nukpa ko, ni ale lɛ waa akɛ mɔ ni kɛ ehe woɔ maŋ saji amli lɛ kɛ maŋ ni wɔyɔɔ mli lɛ onukpa lɛ yafee ekome, ni amɛha amɔ mitsɛkwɛ̃ Talmadge. Afolɔ enaa akɛ ehɔɔ nii be mli ni ebɛ gbɛŋmɛɛ wolo. Kɛkɛ ni abu lɛ fɔ́.

Wɔmaŋ lɛ mli adafitswaa wolo lɛ bɔ amaniɛ akɛ, maŋ onukpa lɛ, ni lɛ nɔŋŋ ji kojolɔ yɛ kɔɔtu ni yɔɔ wɔmaŋ lɛ mli lɛ kɛɛ mɛi ni yɔɔ kɔɔtu lɛ akɛ: “Woji ni nuu nɛɛ jaraa lɛ . . . ehiii kwraa, etamɔ ebɔɔ.” Mitsɛkwɛ̃ lɛ ye bem beni ekɛ sane lɛ tee koni akwɛ mli ekoŋŋ lɛ, shi ehi kpabuŋ gbii nyɔŋma dã.

Minyɛkwɛ̃ Mary Ye Ebua Mi

Mary kɛ mi gba hemɔkɛyeli hee ni ená lɛ he sane, ni yɛ nakai beaŋ nɔŋŋ lɛ ebɔi shiɛmɔ kɛ akutsoŋbii lɛ hamɔ. Mifata ehe kɛtee nuu ko ni ŋɔ wolo ni ji The New World * lɛ eko lɛ ŋɔɔ, ni ekɛ lɛ yakase Biblia lɛ. Nuu lɛ ŋa lɛ kɛɛ wɔ akɛ ewu lɛ ye jenamɔ muu fɛɛ kɛkane wolo lɛ. Eyɛ mli akɛ no mli lɛ misumɔɔɔ ni agbalaa mi kɛwoɔ jamɔ nifeemɔ ko mli moŋ, shi minya nɔ ni mikaseɔ lɛ he. Kɛlɛ, jeee Biblia mli tsɔɔmɔi lɛ titri ji nɔ ni kɔne miyiŋ akɛ Odasefoi lɛ ji Nyɔŋmɔ webii. Nɔ titri ni kɔne miyiŋ ji bɔ ni ate shi awo amɛ lɛ.

Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, be ko beni wɔyahu wɔmeo ŋmɔ lɛ mli ni wɔmiiba shĩa lɛ, mi kɛ Mary na ni lasu miifã kɛmiijɛ nɔ ni ashãa jwɛi yɛ mli lɛ mli—enyɛmimɛi yei lɛ eshã ewoji kɛ gramafon ni akɛtswaa Biblia mli shɛɛ saji ni amɔmɔ awo kpãi anɔ lɛ. Mimli fũ waa, shi minyɛkwɛ̃ nukpa ko kɛ mlila kɛɛ mi akɛ: “Wɔsɛɛ lɛ obaada wɔ shi yɛ nɔ ni wɔfee nɛɛ he.”

Yɛ 1943 lɛ, anyɛ Mary nɔ ní eshi shĩa akɛni eŋmɛɛɛ ehemɔkɛyeli hee ni ená lɛ he, ni ekpaaa shiɛmɔ kɛ akutsoŋbii lɛ hamɔ lɛ hewɔ. Yɛ nakai beaŋ lɛ, miná miishɛɛ waa akɛ mibale akɛ Nyɔŋmɔ yɛ gbɛ́i, ni ji Yehowa, ni jeee no pɛ kɛkɛ, shi moŋ eji Nyɔŋmɔ ni yɔɔ suɔmɔ kɛ musuŋtsɔlɛ, ni ejeee mɔ ni shãa mɛi yɛ hɛl la mli. Mibale hu akɛ Yehowa yɛ asafo ko ni mlibii lɛ jieɔ suɔmɔ babaoo kpo, eyɛ mli akɛ no mli lɛ miyako asafoŋ kpee ko dã.

Be ko sɛɛ beni mikɛ tsɔne miishwaa jwɛi lɛ nɔ lɛ, kar ko bawa yɛ mimasɛi ni hii enyɔ ni ta mli lɛ ateŋ mɔ kome bi mi kɛji mi ji Fred lɛ. Beni miná mile akɛ Odasefoi ji amɛ lɛ, mikɛɛ amɛ akɛ, “Nyɛhaa mataa mli ni wɔyaa he ko ni mɔ ko enaŋ wɔ koni wɔyawie.” Asomoaŋ Mary ni eto gbɛjianɔ koni amɛbashiɛ amɛtsɔɔ mi. Hii lɛ ateŋ mɔ kome, Shield Toutjian, ni ji nɔkwɛlɔ gbɛfalɔ lɛ wo mi hewalɛ, ni ekɛ gbɛtsɔɔmɔi ni he hiaa mi waa yɛ nakai beaŋ ni baaha maya mihiɛ yɛ mumɔŋ lɛ ha mi. Agbɛnɛ weku lɛ te shi amɛwo mi hu akɛni mifãa Yehowa Odasefoi lɛ ahemɔkɛyelii ahe lɛ hewɔ.

Mary ŋma mi wolo kɛjɛ Virginia he ni efã kɛtee lɛ, ni ekɛɛ mi akɛ kɛ́ miitao ni masɔmɔ Yehowa lɛ, no lɛ manyɛ mabahi emasɛi. Oya nɔŋŋ ni mikpɛ miyiŋ akɛ maya. Sohaa gbɛkɛ ko yɛ October 1943 mli lɛ, mibua nibii fioo komɛi ni he baahia mi lɛ anaa miwo adeka ko mli ni miyafi kɛtsotsoro tso ko ni kɛ wɔshĩa lɛ teŋ jɛkɛɛɛ tsɔ lɛ nɔ. Enɔ Hɔɔ lɛ, miyajie adeka lɛ ni mitsɔ he ko nigii kɛtee akutsoŋnyo ko shĩa, ni miná tsɔne yɛ jɛmɛ kɛtee maŋ-te-lɛ mli. Beni miyashɛ Roanoke maŋ lɛ mli lɛ, miyana Mary yɛ Edna Fowlkes shĩa lɛ.

Mumɔŋ Hiɛyaa, Baptisimɔ, Betel Sɔɔmɔ

Edna ji Odasefonyo ni afɔ lɛ mu ni yɔɔ musuŋtsɔlɛ—eji ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ Lidia—ni ehai shĩa wulu ko, ni ekɛ minyɛkwɛ̃ Mary, ewuyoo, kɛ ewuyoo lɛ biyei enyɔ yɛ shĩa lɛ mli. Sɛɛ mli lɛ, biyei enyɔ nɛɛ—Gladys kɛ Grace Gregory—batsɔmɔ maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛlɔi. Gladys, ni amrɔ nɛɛ eye fe afii 90 lɛ kã he ekɛ anɔkwayeli miisɔmɔ yɛ Japan nitsumɔhe nine lɛ.

Beni miyɔɔ Edna shĩa lɛ, miyaa asafoŋ kpeei be fɛɛ be, ni mikase bɔ ni atsuɔ sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ ahaa. Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ ni mikaseɔ kɛ Kristofoi akpeei ni miyaa ni mɔ ko gbaaa minaa lɛ ha minyɛ mitsu shwelɛ ni miyɔɔ akɛ male Yehowa lɛ he nii. Yɛ June 14, 1944 lɛ, abaptisi mi. Mary, kɛ nyɛmimɛi yei enyɔ, ni ji Gladys kɛ Grace Gregory bɔi gbɛgbamɔ nitsumɔ lɛ ni aha amɛ nitsumɔ yɛ Virginia kooyigbɛ. Amɛye amɛbua jogbaŋŋ yɛ jɛmɛ kɛtse asafo yɛ Leesburg. Yɛ afi 1946 shishijee gbɛ lɛ, mikɛ mihe wo gbɛgbamɔ nitsumɔ lɛ mli, ni miyasɔmɔ yɛ maŋ ko ni bɛŋkɛ he ni amɛsɔmɔɔ yɛ lɛ mli. Yɛ nakai afi lɛ mli nɔŋŋ lɛ, wɔ fɛɛ wɔfee ekome kɛtee majimaji ateŋ kpee ko yɛ Cleveland, Ohio, yɛ August 4-11, ni mihiɛ kpaŋ kpee nɛɛ nɔ kɔkɔɔkɔ.

Yɛ nakai kpee lɛ shishi lɛ, Nathan Knorr, ni no mli lɛ, lɛ enyiɛ asafo lɛ hiɛ lɛ tsɔɔ gbɛjianɔi ni ato kɛha Brooklyn Betel lɛ mligbelemɔ. Nibii ni abaafee lɛ ekomɛi ji tsũi hei ni abaawɔ mli amaamɔ, kɛ woji akalamɔhe lɛ mligbelemɔ. Nyɛmimɛi oblahii pii ahe bahia kɛha nitsumɔi nɛɛ. Mikpɛ miyiŋ akɛ jɛmɛ ji he ni masumɔ ni mayasɔmɔ Yehowa yɛ. No hewɔ lɛ, mikɛ migbɛbimɔ wolo yaha, ni nyɔji fioo komɛi asɛɛ yɛ December 1, 1946 lɛ, mitee Betel.

Aaafee afi sɛɛ lɛ, Max Larson ni ji woji akalamɔhe lɛ nɔkwɛlɔ lɛ badamɔ mikpɔlɔ lɛ he yɛ Mailing Department lɛ. Ekɛɛ mi akɛ aajie mi kɛmiiya Nitsumɔhe ni Kwɛɔ Sɔɔmɔ Nitsumɔ lɛ Nɔ lɛ. Beni miyɔɔ jɛmɛ lɛ, mikase bɔ ni akɛ Biblia mli shishitoo mlai tsuɔ nii kɛ bɔ ni Nyɔŋmɔ gbɛjianɔtoo lɛ tsuɔ nii ehaa lɛ he nii babaoo, titri lɛ beni mikɛ T. J. (Bud) Sullivan, ni ji Nitsumɔhe ni Kwɛɔ Sɔɔmɔ Nitsumɔ lɛ Nɔ lɛ nɔkwɛlɔ lɛ tsuɔ nii lɛ.

Mipapa basara mi shii abɔ yɛ Betel. Yɛ edalɛ mli lɛ, ebanya Nyɔŋmɔ jamɔ he. Beni ebasara mi naagbee nɔ yɛ afi 1965 mli lɛ, ekɛɛ mi akɛ, “Obaanyɛ obasara mi, shi mi lɛ mibaŋ biɛ dɔŋŋ.” Miyasara lɛ shii enyɔoo ko dani egbo. Ehiɛ kã nɔ waa akɛ ebaaya ŋwɛi. Mishwelɛ ji akɛ eyɛ Yehowa kaimɔ mli, ni kɛ́ nakai ni lɛ, yɛ gbohiiashitee lɛ mli lɛ abaatee lɛ shi kɛba shikpɔŋ lɛ nɔ koni ebaná naanɔ wala yɛ Paradeiso ni akɛbaaba ekoŋŋ lɛ mli, shi jeee he ni esusu akɛ abaatee lɛ shi kɛya lɛ.

Kpeei Krokomɛi ni Mihiɛ Kpaŋ Nɔ kɛ Tsumaa Nitsumɔ

Kpeei wuji ji nifeemɔi ni he hiaa waa kɛha mumɔŋ shweremɔ. Majimaji ateŋ kpeei ni afee yɛ Yankee Stadium, New York, yɛ afi 1950 afii lɛ amli lɛ yeɔ enɛ he odase. Yɛ kpee ko ni afee yɛ afi 1958 lɛ shishi lɛ, mɛi 253,922 ni jɛ shikpɔji 123 anɔ lɛ bua amɛhe naa yɛ Yankee Stadium lɛ kɛ Polo Grounds lɛ. Nɔ ko ba yɛ nakai kpeei lɛ shishi, ni mihiɛ kpaŋ nɔ kɔkɔɔkɔ. Beni miiye miibua yɛ ɔfis ni ajɛɔ akwɛɔ kpee lɛ nɔ lɛ, Nyɛminuu Knorr sha foi kɛbanina mi. Ekɛɛ mi akɛ, “Fred, mihiɛ eje nɔ akɛ mato gbɛjianɔ ni nyɛmi nuu ko kɛ gbɛgbalɔi ni amrɔ nɛɛ amɛbua amɛhe naa yɛ niyelihe ko ni wɔyahai ni bɛŋkɛ biɛ lɛ ayawie. Ani obaanyɛ osha shi kɛya jɛmɛ ni oyaha amɛ wiemɔ ko ni sa ni baaba ojwɛŋmɔ mli beni onyiɛ gbɛ kɛyaa lɛ?” Misɔle shii abɔ dani miyashɛ jɛmɛ, ni no mli lɛ mitsui miisu.

Beni asafoi ni yɔɔ New York City lɛ ayi bafa waa yɛ afi 1950 kɛ afi 1960 afii lɛ amli lɛ, hei ni ahai ni akɛtsuɔ nii akɛ Maŋtsɛyeli Asai lɛ shɛɛɛ mɛi lɛ dɔŋŋ. No hewɔ lɛ, kɛjɛ afi 1970 kɛyashi afi 1990 lɛ, ahe tsũi etɛ yɛ Manhattan ni asaa afee amɛ ehee ni akɛtsu nii akɛ jamɔhei ni sa. Misɔmɔ akɛ ajinafoi akuu ni kwɛɔ tsũi etɛ nɛɛ amaamɔ nɔ lɛ sɛinɔtalɔ, ni kɛ́ mikai bɔ ni Yehowa jɔɔ asafoi ni kɛ amɛshika kɛ nibii krokomɛi ye amɛbua kɛgbe tsũi nɛɛ amaamɔ naa lɛ, mináa miishɛɛ waa, ni akɛ tsũi nɛɛ miitsu nii lolo akɛ hei ni sa jogbaŋŋ kɛha anɔkwa jamɔ.

Tsakemɔi ni Ba yɛ Mishihilɛ Mli

Gbi ko yɛ afi 1957 mli beni minyiɛ gbɛ ni kã Betel tsũi ni awɔɔ mli lɛ kɛ woji akalamɔhe lɛ teŋ lɛ nɔ kɛmiiya nitsumɔ lɛ, nugbɔ bɔi nɛmɔ. Mina oblayoo fɛfɛo ko kɛ eyitsɔi tsuru ni ba Betel etsɛko lɛ nyiɛ mihiɛ. Ehiɛɛɛ akataŋwia, no hewɔ lɛ mikɛɛ lɛ akɛ ebahɔ minɔ lɛ shishi. Nɛkɛ ji bɔ ni fee ni mina Marjorie, ni kɛjɛ beni wɔbote gbalashihilɛ mli yɛ 1960 kɛbaa nɛɛ, wɔkɛ miishɛɛ miisɔmɔ Yehowa, nugbɔ miinɛ jio, hulu miitso jio. Wɔye wɔgbalashihilɛ lɛ he gbi jurɔ ni ji afii 50 lɛ yɛ September 2010.

Wɔjɛ wɔyookpeemɔ sɛɛ hejɔɔmɔ wɔba etsɛɛɛ nɔŋŋ kɛkɛ ni Nyɛminuu Knorr kɛɛ mi akɛ ahala mi akɛ Gilead Skul lɛ tsɔɔlɔi lɛ ateŋ mɔ kome. Mɛɛ hegbɛ kpele enɛ ji nɛkɛ! Kɛjɛ afi 1961 kɛyashi afi 1965 lɛ, afee skul srɔtoi enumɔ ni sɛɛ kɛlɛ fioo aha nitsumɔhe nine nɔkwɛlɔi titri, koni akɛtsɔse amɛ kɛha nitsumɔhe nine lɛ nɔkwɛmɔ. Aaafee afi 1965 naagbee gbɛ lɛ, asaa akɛ nyɔji enumɔ bɔi skul lɛ feemɔ ekoŋŋ, ni shikome ekoŋŋ lɛ, akɛtsɔseɔ maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛlɔi titri.

Yɛ afi 1972 lɛ, ajie mi kɛjɛ Gilead Skul lɛ kɛtee he ni ajɛɔ aŋmalaa woji kɛmajeɔ, ni ji Writing Correspondence Department lɛ, ni misɔmɔ akɛ nitsumɔhe nɛɛ nɔkwɛlɔ. Wɔtaoɔ nii amli koni wɔnyɛ wɔtsu sanebimɔi kɛ naagbai srɔtoi ahe nii, ni enɛ eye ebua mi ni minu Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ mli tsɔɔmɔi lɛ ashishi jogbaŋŋ, ni eha mile bɔ ni akɛ wɔ-Nyɔŋmɔ lɛ shishitoo mlai ni nɔ kwɔlɔ lɛ hu tsuɔ nii kɛyeɔ abuaa mɛi krokomɛi.

Ni yɛ afi 1987 lɛ, aha miyatsu nii yɛ nitsumɔhe hee ko ni atse ni kwɛɔ helatsamɔ saji anɔ, ni ji Hospital Information Services lɛ. Ato gbɛjianɔ koni atsɔɔ onukpai ni sɔmɔɔ akɛ Ajinafoi Akui ni kɛ Helatsamɔhei Shãraa lɛ mlibii lɛ bɔ ni amɛaafee amɛkɛ datrɛfoi, kojolɔi, kɛ maŋ nitsulɔi krokomɛi asusu wɔ-Ŋmalɛ naa shidaamɔ yɛ lá he lɛ he. Naagba wulu ko ji akɛ, datrɛfoi lɛ haa wɔbii lɛ lá be mli ni fɔlɔi lɛ hako amɛ hegbɛ, ni bei pii lɛ saneyelihei haa amɛ hegbɛ ni amɛfeɔ nakai.

Kɛ́ akɛɛ datrɛfoi lɛ akɛ nibii krokomɛi yɛ ni amɛbaanyɛ amɛkɛtsu nii kɛye lá ni ahaa mɔ lɛ najiaŋ lɛ, amɛfɔɔ kɛɛmɔ akɛ nibii nɛɛ eko bɛ, loo amɛjara wala tsɔ. Bei pii lɛ, kɛ́ datrɛfonyo ko kɛɛ nakai lɛ, nɔ ni mikɛɔ lɛ ji, “Ofainɛ, gbɛɛ odɛ̃ makwɛ.” Kɛ́ efee nakai lɛ, mikɛɔ lɛ akɛ, “Ole nɔ ko, nibii ni hi fe fɛɛ ni abaanyɛ akɛye lá najiaŋ lɛ eko yɛ odɛŋ.” Yijiemɔ ni tamɔ nɛkɛ lɛ kaiɔ lɛ nɔ ko ni ele jogbaŋŋ—akɛ, kɛ́ akɛ opireshɛnfeemɔ kakla lɛ tsu nii jogbaŋŋ lɛ, ehaaa lá pii aho.

Yɛ afii 20 ni eho lɛ mli lɛ, Yehowa ejɔɔ mɔdɛŋ ni wɔbɔɔ kɛtsɔseɔ datrɛfoi kɛ kojolɔi lɛ nɔ waa diɛŋtsɛ. Kɛ́ amɛbanu wɔshidaamɔ lɛ shishi jogbaŋŋ lɛ, bɔ ni amɛfeɔ amɛnii yɛ lá hamɔ he lɛ tsakeɔ kwraa. Amɛbana amɛle akɛ, niiamlitaomɔ ni afee yɛ helatsamɔ saji amli lɛ tsɔɔ akɛ, nibii ni akɛyeɔ lá ni ahaa mɔ lɛ najiaŋ lɛ hi jogbaŋŋ, ni ákɛ ayɛ datrɛfoi kɛ helatsamɔhei pii ni ekpɛlɛ akɛ amɛbaasumɔ ni amɛkwɛ helatsɛmɛi ni akɛbaa jɛmɛ lɛ ní amɛkɛ lá tsuuu nii.

Kɛjɛ afi 1996 kɛbaa nɛɛ, mi kɛ Marjorie miisɔmɔ yɛ Watchtower Educational Center ni yɔɔ Patterson, New York, yɛ Brooklyn kooyigbɛ aaafee kilomitai 110 lɛ. Yɛ jɛmɛ lɛ, mitsu nii fioo yɛ Nitsumɔhe ni Kwɛɔ Sɔɔmɔ Nitsumɔ lɛ Nɔ lɛ, no sɛɛ lɛ miyaye mibua fioo hu kɛtsɔɔ mɛi ni sɔmɔɔ akɛ nitsumɔhe niji anɔkwɛlɔi kɛ nɔkwɛlɔi gbɛfalɔi anii. Shikome ekoŋŋ lɛ, miisɔmɔ akɛ Writing Correspondence nitsumɔhe, ni ajie kɛjɛ Brooklyn kɛtee Patterson, lɛ nɔkwɛlɔ yɛ afii 12 ni eho lɛ mli.

Gbɔlɛ Mli Naagbai

Amrɔ nɛɛ ni miye fe afii 84 lɛ, ebɛ mlɛo kwraa kɛha mi akɛ matsu nitsumɔi ni akɛwo midɛŋ yɛ Betel lɛ ahe nii. Kansa kɛ mi ewuwua shi afii nyɔŋma kɛ sɛɛ nɛ. Minuɔ he taakɛ Hezekia, mɔ ni Yehowa kɛ afii komɛi fata ewala gbii lɛ ahe lɛ nu he lɛ. (Yes. 38:5) Miŋa hu miiye aŋsɔ mli hela ko ni atsɛɔ lɛ Alzheimer’s lɛ, ni mi kɛ lɛ fɛɛ miibɔ mɔdɛŋ ni wɔkpee ehela lɛ naa. Marjorie kɛ ekãa esɔmɔ Yehowa, oblahii kɛ oblayei pii kaseɔ enɔkwɛmɔnɔ kpakpa lɛ, ni eji hefatalɔ anɔkwafo ni yeɔ ebuaa mi waa. Eji mɔ ni kaseɔ Biblia lɛ waa ni ehe esa hu kɛ nitsɔɔmɔ, ni wɔyɛ mumɔŋ bii babaoo ni kɛ wɔ fɔɔ sharamɔ.

Minyɛkwɛ̃ Mary gbo yɛ March 2010 beni eye afii 87. Abale lɛ akɛ mɔ ni tsɔɔ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ mli jogbaŋŋ, ni eye ebua mɛi krokomɛi ni amɛmɔ anɔkwa jamɔ lɛ mli. Ekɛ afii pii tsu be fɛɛ sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ. Midaa lɛ shi waa akɛ eye ebua mi ni mikase Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ mli anɔkwalei, ní ha mibatsɔ Yehowa, wɔ-Nyɔŋmɔ ni yɔɔ suɔmɔ lɛ tsulɔ, tamɔ lɛ hu eji lɛ. Afũ Mary yɛ ewu, ní mra mli lɛ esɔmɔ yɛ Israel akɛ maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛlɔ lɛ, masɛi. Miyɛ nɔmimaa akɛ amɛyɛ Yehowa kaimɔ mli ni amɛmiimɛ gbohiiashitee lɛ.

Kɛ́ mikwɛ afii 67 sɔŋŋ ni mikɛsɔmɔ Yehowa lɛ, midaa lɛ shi waa yɛ jɔɔmɔi babaoo ni miná lɛ he. Eŋɔɔ minaa waa akɛ miifee Yehowa suɔmɔnaa nii! Mikɛ mihiɛ efɔ̃ eduromɔ lɛ nɔ, ni miyɛ hiɛnɔkamɔ ni mli wa akɛ maná shiwoo ni e-Bi lɛ kɛha lɛ mli gbɛfaŋnɔ, akɛ: ‘Mɔ fɛɛ mɔ ni eshi shĩai loo nyɛmimɛi hii loo nyɛmimɛi yei loo tsɛ loo nyɛ loo ŋa loo bii loo abɔɔi yɛ migbɛi lɛ hewɔ lɛ, aaato lɛ najiaŋ toi oha, ni eeená naanɔ wala.’Mat. 19:29.

[Shishigbɛ niŋmaa]

^ kk. 11 Akala yɛ afi 1942, shi amrɔ nɛɛ akpa kalamɔ.

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 19]

Yɛ minii odonti ŋmɔ lɛ mli yɛ Georgia, U.S.A., 1928

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 19]

Minyɛkwɛ̃ Mary kɛ Mitsɛkwɛ̃ Talmadge

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 20]

Mary, Gladys, kɛ Grace

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 20]

Mibaptisimɔ, yɛ June 14, 1944

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 20]

Yɛ Nitsumɔhe ni Kwɛɔ Sɔɔmɔ Nitsumɔ lɛ Nɔ yɛ Betel

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 21]

Mikɛ Mary yɛ afi 1958 majimaji ateŋ kpeei ni afee yɛ Yankee Stadium lɛ

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 21]

Mikɛ Marjorie yɛ wɔkpeemɔ gbi lɛ nɔ

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 21]

Wɔyi enyɔ lɛ yɛ afi 2008