Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Sanebimɔi ni Jɛ Kanelɔi Adɛŋ

Sanebimɔi ni Jɛ Kanelɔi Adɛŋ

Sanebimɔi ni Jɛ Kanelɔi Adɛŋ

Ani Kristofonyo ko baanyɛ akwɛ mfonirii ni teɔ bɔlɛnamɔ akɔnɔ shi aahu akɛ ebaashɛ he ko ni abaanyɛ ashwie lɛ kɛjɛ Kristofoi asafo lɛ mli?

▪ Hɛɛ, abaanyɛ ashwie lɛ. Enɛ haa wɔnaa nɔ hewɔ ni ehe hiaa ni wɔtsi wɔhe kwraa kɛjɛ nibii fɛɛ ni teɔ bɔlɛnamɔ akɔnɔ shi lɛ ahe, kɛ́ eji niŋmaa, mfonirii ni yɔɔ woji amli, sinii, vidio kɛ Intanɛt lɛ nɔ nii jio.

Ŋmɛnɛ lɛ, mfonirii ni teɔ bɔlɛnamɔ akɔnɔ shi lɛ ekpele jeŋ muu lɛ fɛɛ. Amrɔ nɛɛ anaa nibii ni teɔ bɔlɛnamɔ akɔnɔ shi lɛ yɛ Intanɛt lɛ nɔ waa fe bei fɛɛ ni eho, ni eha mɛi abɔ ni nifeemɔ gbonyo nɛɛ ená amɛnɔ hewalɛ lɛ ayi efa waa. Onukpai kɛ gbekɛbii komɛi etee Wɛb saiti komɛi ni nibii ni teɔ bɔlɛnamɔ akɔnɔ shi yɔɔ jɛmɛ ní amɛjeee gbɛ. Mɛi komɛi hu jeɔ gbɛ amɛyaa hei nɛɛ, ejaakɛ amɛnuɔ he akɛ nɔ ko etsiii amɛnaa akɛ amɛkane loo amɛkwɛ mfonirii ni teɔ bɔlɛnamɔ akɔnɔ shi yɛ teemɔŋ yɛ shĩa loo yɛ ɔfis. Mɛni hewɔ esa akɛ Kristofoi kɛ hiɛdɔɔ asusu enɛ he lɛ?

Wɔnaa yiŋtoo titri kome hewɔ ni esa akɛ wɔfee nakai lɛ yɛ kɔkɔ ni Yesu bɔ lɛ mli akɛ: “Mɔ fɛɛ mɔ ni kwɛɔ yoo ni ehe feɔ lɛ akɔnɔ lɛ, ekɛ lɛ efite gbala momo yɛ etsui mli.” (Mat. 5:28) Yɛ anɔkwale mli lɛ, tɔmɔ ko bɛ he akɛ gbalashihilɛ mli hefatalɔi aaaná bɔlɛ, ejaakɛ ehaa amɛnáa miishɛɛ. (Abɛi 5:15-19; 1 Kor. 7:2-5) Shi jeee nakai kwraa eji yɛ mfonirii ni teɔ bɔlɛnamɔ akɔnɔ shi lɛ agbɛfaŋ. Yɛ no najiaŋ lɛ, bɔlɛnamɔ ni bɛ hiŋmɛi nɔ ji nɔ ni yaa nɔ yɛ mfonirii nɛɛ amli, ni ewoɔ susumɔi gbohii ni Yesu bɔ kɔkɔ eshi lɛ he hewalɛ. Eyɛ faŋŋ akɛ mfonirii ni teɔ bɔlɛnamɔ akɔnɔ shi ni aaakwɛ loo aaakane he sane lɛ kɛ Nyɔŋmɔ gbɛtsɔɔmɔ akɛ: “No hewɔ lɛ nyɛgbea nyɛhe nii ni yɔɔ shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ: ajwamaŋbɔɔ, nyaŋemɔ nitsumɔ, mlila, akɔnɔ fɔŋ, kɛ hiɛjoomɔ ni ji wɔŋjamɔ lɛ” kpãaa gbee.—Kol. 3:5.

Ni kɛ́ Kristofonyo ko kwɛ mfonirii ni teɔ bɔlɛnamɔ akɔnɔ shi lɛ shikome loo shii enyɔoo ko hu? Yɛ gbɛ ko nɔ lɛ, abaanyɛ akɛ eshihilɛ lɛ ato shihilɛ ni yɔɔ oshara ni lalatsɛ Asaf yaje mli be ko lɛ he, ekɛɛ akɛ: “Shi mi lɛ, shwɛ fioo ní minaji agbá afã, shwɛ sharao ní minaji ashane.” Te Kristofonyo lɛ aaafee tɛŋŋ ená henilee kpakpa ni toiŋjɔlɛ ahi ekɛ Nyɔŋmɔ teŋ, kɛ́ ekwɛɔ hii loo yei ni hiɛ amɛhe efoji loo nuu kɛ yoo ni miiná bɔlɛ lɛ? Nakai nɔŋŋ Asaf hu he ejɔɔɔ lɛ, ewie akɛ: “Minaa nɔ̃ daa jenamɔ, ni agbalaa mitoi daa leebi.”—Lala 73:2, 14.

Esa akɛ Kristofonyo ni kɛ ehe woɔ nifeemɔ gbonyo ni tamɔ nɛkɛ mli lɛ ahɛle shi ni eha aye abua lɛ yɛ mumɔŋ. Ebaaná yelikɛbuamɔ nɛɛ yɛ asafo lɛ mli. Biblia lɛ kɛɔ akɛ: “Kɛji nɔtɔmɔ ko banina mɔ ko trukaa lɛ, nyɛ mɛi ní nyɛji mumɔŋ gbɔmɛi lɛ nyɛsáa nakai mɔ lɛ ekoŋŋ yɛ mlijɔlɛ mumɔ mli; ní ole ohe nɔ kwɛmɔ.” (Gal. 6:1) Asafoŋ onukpa kome loo amɛyi enyɔ baanyɛ aye abua lɛ, ni nɔ ni fata enɛ he ji ‘hemɔkɛyeli sɔlemɔi ní baanyɛ ahere helatsɛ lɛ yiwala, ní akɛ ehe eshai lɛ afa lɛ.’ (Yak. 5:13-15) Mɛi ni eha aye abua amɛ ni amɛkpa mfonirii ni teɔ bɔlɛnamɔ akɔnɔ shi lɛ akwɛmɔ lɛ ena akɛ Nyɔŋmɔ ŋɔɔ hilɛ hi ha amɛ, taakɛ eji yɛ Asaf gbɛfaŋ lɛ.—Lala 73:28.

Kɛlɛ, bɔfo Paulo wie akɛ mɛi komɛi ni fee esha lɛ tsakeee amɛtsui kɛjɛɛɛ “amɛmuji nii kɛ ajwamaŋbɔɔ kɛ nyɛnyɛŋtswibɔɔ” lɛ he. * (2 Kor. 12:21) Woloŋlelɔ Marvin R. Vincent ŋma yɛ Hela wiemɔ ni atsɔɔ shishi yɛ biɛ akɛ “muji nii” lɛ he akɛ “eji nɔ ko ni yɔɔ nyaŋemɔ ni bɛ hiŋmɛi nɔ kwraa.” Mɔbɔ sane ji akɛ, mfonirii ni teɔ bɔlɛnamɔ akɔnɔ shi lɛ ekomɛi yɛ nyaŋemɔ fe yei ni hiɛ amɛhe efoji loo nuu kɛ yoo ni miiná bɔlɛ. Ayɛ mfonirii komɛi ni teɔ bɔlɛnamɔ akɔnɔ shi ni bɛ hiŋmɛi nɔ kwraa ni kɔɔ mɛi enyɔ ni hiɛ bɔɔsu kome ni kɛ amɛhe miiná bɔlɛ, mɛi pii ni kɛ amɛhe miiná bɔlɛ, kooloi ni akɛnáa bɔlɛ, gbekɛbii ni miiná bɔlɛ, hii pii ni feɔ ekome kɛtoɔ yoo ko kabonaa, bɔlɛnamɔ mli niseniianii ni afeɔ yei, mɛi ni afimɔɔ amɛ ni akɛ amɛ náa bɔlɛ, loo niseniianii ni afeɔ mɛi kɛjieɔ hiɛtserɛ. Mɛi komɛi ni hi shi yɛ Paulo gbii lɛ amli lɛ ‘ajwɛŋmɔ mli ewo duŋ,’ ni no hewɔ lɛ ‘nɔ ko nɔ ko efeee amɛ hiɛgbele dɔŋŋ [ni] amɛŋɔ amɛhe amɛha nyɛnyɛŋtswibɔɔ, ni amɛkɛ hiɛjoomɔ tsu nyaŋemɔ nii fɛɛ kwa.’Efe. 4:18, 19.

Paulo tsĩ “muji nitsumɔ” tã yɛ Galatabii 5:19 lɛ hu. Britania woloŋlelɔ ko tsɔɔ mli akɛ “enɛ baanyɛ [akɔ] bɔlɛnamɔ akɔnɔi fɛɛ ni esaaa lɛ ahe titri.” Mɛɛ Kristofonyo baaje he ŋwane akɛ mfonirii ni teɔ bɔlɛnamɔ akɔnɔi ashi ni yɔɔ nyaŋemɔ ni atsĩ tã kɛtsɔ hiɛ lɛ ji ‘bɔlɛnamɔ akɔnɔi ni esaaa,’ ni akɛ aahi kwraa? Paulo mu ewiemɔ lɛ naa yɛ Galatabii 5:19-21 lɛ akɛ, ‘mɛi ni kɛ amɛhe woɔ’ muji nitsumɔ ni tamɔ nɛkɛ mli lɛ ‘anine shɛŋ Nyɔŋmɔ maŋtsɛyeli lɛ nɔ.’ No hewɔ lɛ, kɛ́ mɔ ko kɛ mfonirii ni yɔɔ nyaŋemɔ ni teɔ bɔlɛnamɔ akɔnɔi ashi lɛ akwɛmɔ fee esu, ni ekolɛ etee nɔ ekwɛ be kplaŋŋ, ni etsakeee etsui ní ekpale kɛjɛ egbɛ fɔŋ lɛ nɔ lɛ, enyɛŋ eya nɔ ehi Kristofoi asafo lɛ mli. Ebaabi ni ashwie lɛ, bɔni afee ni akɛha asafo lɛ he atse, ní akɛbaa mumɔ ni yɔɔ mli lɛ yi.—1 Kor. 5:5, 11.

Ehi akɛ wɔɔle akɛ mɛi komɛi ni kwɛ mfonirii ni yɔɔ nyaŋemɔ ni teɔ bɔlɛnamɔ akɔnɔi ashi lɛ tee onukpai lɛ aŋɔɔ ni aye abua amɛ yɛ mumɔŋ, ni amɛfee tsakemɔi ni sa. Yesu kɛ hiɛdɔɔ kɛɛ Kristofoi ni hi blema Sardi lɛ akɛ: ‘Nyɛwajea nii ni eshwɛ ni heɔ agboi lɛ, . . . nyɛkaia bɔ ni nyɛná ni nyɛnu lɛ, ni nyɛkɛto, ni nyɛtsake nyɛtsui. Shi agbɛnɛ kɛ nyɛhiɛ etsɛɛɛ lɛ, . . . nyɛleŋ nɔ ŋmɛlɛtswaa nɔ ni maba nyɛnɔ kwraa.’ (Kpoj. 3:2, 3) Yɛ shishinumɔ ko naa lɛ, mɔ baanyɛ atsake etsui koni asha lɛ kɛjɛ la mli.—Yuda 22, 23.

Belɛ, ebaafee nɔ ni hi jogbaŋŋ akɛ wɔteŋ mɔ fɛɛ mɔ aaatswa efai shi akɛ ekɛ nifeemɔ ni yɔɔ oshara nɛɛ teŋ baajɛkɛ kwraa. Hɛɛ, esa akɛ wɔŋmɔ wɔyiŋ kpɔ akɛ wɔbaakpoo mfonirii ni teɔ bɔlɛnamɔ akɔnɔ shi lɛ henɔi fɛɛ!

[Shishigbɛ niŋmaa]

^ kk. 8 Kɛha srɔtofeemɔ ni yɔɔ “muji nitsumɔ kɛ ajwamaŋbɔɔ kɛ nyɛnyɛŋtswibɔɔ” teŋ lɛ, kwɛmɔ July 15, 2006 Buu-Mɔɔ lɛ baafa 29-31 lɛ.

[Wiemɔ ni akɔ ni akɛmiitsu nii ni yɔɔ baafa 30]

Esa akɛ Kristofonyo ni kɛ ehe woɔ nifeemɔ gbonyo mli lɛ ahɛle shi ni eha aye abua lɛ yɛ mumɔŋ