Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

“Daa Gbi lɛ Mikaseɔ Nɔ ko ni Haa Misumɔɔ Colporteur Nitsumɔ lɛ Waa”

“Daa Gbi lɛ Mikaseɔ Nɔ ko ni Haa Misumɔɔ Colporteur Nitsumɔ lɛ Waa”

Ajie Kɛjɛ Wɔnitoohe Lɛ

“Daa Gbi lɛ Mikaseɔ Nɔ ko ni Haa Misumɔɔ Colporteur Nitsumɔ lɛ Waa”

AFI 1886 mli lɛ, abua wolo ni ji Millennial Dawn, Kpo I lɛ oha naa yɛ Bible House ni yɔɔ Allegheny, yɛ Pennsylvania, yɛ U.S.A. lɛ koni akɛya Chicago, yɛ Illinois. Charles Taze Russell shwelɛ ji mɛi anine ashɛ wolo hee nɛɛ nɔ yɛ shwapoi ni ahɔɔ woji yɛ mli lɛ amli. Nitsumɔhei wuji ni hɔɔ jamɔŋ woji yɛ United States lɛ ateŋ ekome kpɛlɛ ni akɛ Millennial Dawn lɛ ekomɛi amaje lɛ. Shi otsii enyɔ sɛɛ lɛ, akɛ woji lɛ fɛɛ ku sɛɛ ba Bible House lɛ.

Abɔ amaniɛ akɛ, beni osɔfo ko ni ale lɛ waa lɛ na akɛ wolo nɛɛ fata ewoji lɛ kɛ woji krokomɛi ahe yɛ shwapo lɛ mli lɛ, emli wo la naakpa. Ekɛ mlifu wie akɛ, kɛji aha wolo nɛɛ hi shwapo lɛ mli lɛ, no lɛ, lɛ kɛ enanemɛi osɔfoi krokomɛi ni ale amɛ waa lɛ fɛɛ baajie amɛwoji lɛ kɛjɛ shwapo lɛ mli kɛya he kroko, ni amɛkɛ amɛ yeŋ jara dɔŋŋ. Nitsumɔtsɛ lɛ kɛ wolo lɛ ku sɛɛ maje, shi jeee etsuiŋ. Kɛfata he lɛ, akɛ adafitswaa woji anitsumɔhei kpaŋ koni amɛtswa he adafi. Shi henyɛlɔi lɛ ha akpa adafitswaa lɛ. Belɛ, te mɛi ni taoɔ anɔkwale lɛ sɛɛgbɛ lɛ aaafee tɛŋŋ amɛnine ashɛ wolo hee nɛɛ nɔ lɛ?

Mɛi ni atsɛ amɛ akɛ colporteurs lɛ ji mɛi titri ni tsu enɛ he nii. * Afi 1881 mli lɛ, Zion’s Watch Tower lɛ bi ni shiɛlɔi 1,000 ni baanyɛ amɛkɛ amɛbe fɛɛ ajara Biblia kasemɔ woji lɛ kɛ amɛhe aha. Eyɛ mli akɛ, no mli lɛ colporteurs ohai fioo komɛi pɛ yɔɔ moŋ, shi amɛgbɛ anɔkwale dumɔwui ni yɔɔ woji amli lɛ amɛshwa hei babaoo. Beni shɛɔ afi 1897 lɛ, ajara wolo lɛ aaafee akpekpe kome, ni mɛi titri ni jara ji colporteurs lɛ. Amɛteŋ kpotoo lɛ, shika fioo ni akɛhaa amɛ kɛ́ amɛnyɛ amɛha mɔ ko shɛ Watch Tower lɛ loo amɛjara woji lɛ eko lɛ ji nɔ ni amɛkɛkwɛɔ amɛhe.

Namɛi ji colporteurs ekãalɔi nɛɛ? Amɛteŋ mɛi komɛi je nitsumɔ nɛɛ shishi beni amɛnako afii 20, ni mɛi krokomɛi hu kɛ amɛhe wo mli beni amɛdara saŋŋ. Amɛteŋ babaoo ji oshijafoi loo gbalashihilɛ mli hefatalɔi ni bɛ bii, shi fɔlɔi babaoo hu kɛ amɛhe wo mli. Colporteurs ni kɛ amɛbe fɛɛ tsu nitsumɔ nɛɛ ye ŋmɛlɛtswai babaoo yɛ nitsumɔ lɛŋ daa gbi, ni colporteurs ayelikɛbualɔi lɛ kɛ ŋmɛlɛtswaa kome loo enyɔ tsu nii daa gbi. Mɛi komɛi agbɔmɔtsɔŋ hewalɛ loo shihilɛ eyaŋmɛɛɛ amɛ gbɛ ni amɛnyɛ amɛtsu colporteur nitsumɔ lɛ. Shi yɛ kpokpaa wulu nɔ kpee ko ni afee yɛ afi 1906 lɛ shishi lɛ, akɛɛ mɛi ni baanyɛ atsu lɛ akɛ ehe ehiaaa ni “amɛle woloŋ jogbaŋŋ, loo amɛhe asa waa, loo amɛnaa atse tamɔ ŋwɛi bɔfoi” dani amɛfee nakai.

Mɛi foji ni yɔɔ shikpɔji kpotoo nɔ lɛ nyɛ amɛtsu nitsumɔ kpele. Nyɛmi nuu ko wie akɛ ekɛ afii kpawo jara woji 15,000. Shi ekɛɛ akɛ, “Jeee woji ajaramɔ hewɔ mifee colporteur lɛ, moŋ lɛ Yehowa kɛ enɔkwale lɛ he odase hewɔ.” He fɛɛ he ni amɛyaa lɛ, anɔkwale lɛ he dumɔwui lɛ heɔ shi yɛ mɛi atsuiŋ, ni Biblia Kaselɔi akui lɛ shwereɔ.

Osɔfoi lɛ ye amɛhe fɛo, ni amɛtsɛ amɛ woji ahɔɔlɔi. Afi 1892 Watch Tower lɛ wie akɛ: “Mɛi fioo pɛ buɔ amɛ akɛ Nyɔŋmɔ najiaŋdamɔlɔi lɛɛlɛŋ, loo amɛyɔseɔ bɔ ni Nyɔŋmɔ hiɛ sɔɔ amɛheshibaa kɛ amɛhe ni amɛkɛshãa afɔle lɛ.” Anɔkwa, taakɛ amɛteŋ mɔ ko kɛɛ lɛ, amɛshihilɛ lɛ “bɛ lɛ ogbɔjɔ.” Aspaaterei ni yɔɔ hewalɛ waa kɛ okɔokpe ji nɔ titri ni amɛkɛfaa gbɛ. Hei ni mɛi bɛ shika tsɔ lɛ, colporteurs lɛ kɛ woji lɛ tsakeɔ niyenii. Daa gbi kɛ́ amɛyashiɛ amɛgbe naa lɛ, eyɛ mli akɛ etɔ amɛ moŋ, shi amɛkɛ miishɛɛ kuɔ amɛsɛɛ kɛyaa amɛbuui kɛ tsũi ni amɛhai lɛ amli. Kɛkɛ ni aná Colporteur Wagon lɛ, tsu ko ni okpɔŋɔi gbalaa ni mɛi diɛŋtsɛ feɔ amɛhaa amɛhe ni haaa afite be kɛ shika lɛ. *

Kɛjɛ kpokpaa wulu nɔ kpee ni afee yɛ Chicago yɛ afi 1893 nɔ lɛ nɔ kɛbaa lɛ, afeɔ kpee krɛdɛɛ ahaa colporteurs lɛ yɛ kpokpaa wulu nɔ kpee shishi. Amɛkɛ amɛhe gbaa saji ni yɔɔ miishɛɛ yɛ kpee krɛdɛɛ nɛɛ shishi; agbaa niiashikpamɔi, atsɔɔ gbɛi ni abaanyɛ atsɔ nɔ ashiɛ, ni awoɔ ŋaa kpakpai hu. Yɛ kpee krɛdɛɛ nɛɛ eko shishi lɛ, Nyɛminuu Russell wo shiɛlɔi ni tsuɔ nii waa nɛɛ hewalɛ koni amɛye leebi niyenii ni hewalɛ yɔɔ mli ni mli tsii, amɛnu miliki glase kome beni hulu lɛ nako awo ehiɛ nɔ waa, ni kɛ́ jeŋ dɔ waa lɛ amɛye soda aiskrim.

Colporteurs ni miitao mɛi ni baafata amɛhe kɛtsu nitsumɔ lɛ tsɛɔ bɔŋi (ribbon) ni hiɛ wuɔfɔ su yɛ amɛtsitsi. Mɛi hei lɛ kɛ amɛteŋ mɛi ni yɔɔ niiashikpamɔ fe amɛ lɛ feɔ ekome kɛtsuɔ nii. Tsɔsemɔ ni tamɔ nɛkɛ lɛ he hiaa ejaakɛ be ko lɛ, colporteur hee ko kɛ gbeyeishemɔ kpa ewiemɔ hiɛ akɛ, “Bɛ osumɔɔɔ woji nɛɛ, aloo?” Miishɛɛ sane ji akɛ, shiatsɛ lɛ ŋɔ woji lɛ, ni sɛɛ mli lɛ ebatsɔ nyɛmi yoo.

Nyɛmi nuu ko bi ehe akɛ, ‘Ani esa akɛ maya nɔ mahi shihilɛ ni minaa nii babaoo yɛŋ lɛ mli ni daa afi lɛ matsu onia U.S. dɔlai 1,000 kɛye mabua nitsumɔ lɛ, loo esa akɛ matsɔ colporteur?’ Akɛɛ lɛ akɛ Nyɔŋmɔ hiɛ baasɔ eko fɛɛ eko, shi kɛ́ ekɛ ebe ha Nyɔŋmɔ lɛ, no lɛ ebaaná jɔɔmɔi ni fe nɔ ni ebaaná kɛ́ ekɛ eshika ha. Mary Hinds na colporteur nitsumɔ lɛ akɛ eji “gbɛ ni fe fɛɛ ni abaanyɛ atsɔ nɔ aye abua mɛi kpotoo jogbaŋŋ.” Alberta Crosby ni hiɛ gboɔ lɛ kɛɛ akɛ, “Daa gbi lɛ mikaseɔ nɔ ko ni haa misumɔɔ Colporteur nitsumɔ lɛ waa.”

Ŋmɛnɛ lɛ, colporteurs ni yɔɔ ekãa nɛɛ ashwiei kɛ mɛi ni amɛkɛ amɛ kase nii lɛ ashwiei lɛ ateŋ mɛi babaoo hu miitsu nitsumɔ nɛɛ eko. Kɛ́ colporteur loo gbɛgbalɔ ko bɛ owekutɔkpaa lɛ mli lɛ, mɛni hewɔ otoo gbɛjianɔ koni oweku lɛ hu ato kusum ni tamɔ nakai shishi? Daa gbi lɛ, bo hu obaakase nɔ ko ni baaha osumɔ be fɛɛ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ waa.

[Shishigbɛ niŋmai]

^ kk. 5 Afi 1931 lɛ sɛɛ lɛ, akɛ gbɛ́i ni ji pioneer (gbɛgbalɔ) lɛ ye colporteur najiaŋ.

^ kk. 8 Abaaŋmala tsũi ni tamɔ nakai lɛ ahe saji fitsofitso yɛ Buu-Mɔɔ srɔtoi ni baaje kpo wɔsɛɛ lɛ eko mli.

[Wiemɔ ni akɔ ni akɛmiitsu nii ni yɔɔ baafa 32]

Ehe ehiaaa ni “amɛle woloŋ jogbaŋŋ, loo amɛhe asa waa, loo amɛnaa atse tamɔ ŋwɛi bɔfoi”

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 31]

Colporteur A.  W. Osei yɛ Ghana, aaafee afi 1930

[Mfonirii ni yɔɔ baafa 32]

Ŋwɛigbɛ: Colporteur Edith Keen kɛ Colporteur Gertrude Morris yɛ England, aaafee afi 1918; shishigbɛ: Colporteur Stanley Cossaboom kɛ Colporteur Henry Nonkes yɛ United States, kɛ adekai ní ajara woji ni yɔɔ mli lɛ fɛɛ