Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Mitsiɔ Mibɛŋkɛɔ Mɛi ni Ye Mi Onukpa ni Hiɛ Kã Shi

Mitsiɔ Mibɛŋkɛɔ Mɛi ni Ye Mi Onukpa ni Hiɛ Kã Shi

Wala Shihilɛ He Sane

Mitsiɔ Mibɛŋkɛɔ Mɛi ni Ye Mi Onukpa ni Hiɛ Kã Shi

Mɔ ni gba ji Elva Gjerde

Aaafee afii 70 ni eho nɛ lɛ, gbɔ ko ni basara wɔ yɛ wɔshĩa lɛ wo mitsɛ ŋaa ko, ni no tsake mishihilɛ kwraa. Kɛjɛ nakai gbi ni sa kadimɔ lɛ nɔ kɛbaa lɛ, mɛi krokomɛi hu ená mishihilɛ nɔ hewalɛ. Enɛ ha, miná naanyo ko ni misumɔɔ lɛ fe mɛi fɛɛ. Ha magbala mli matsɔɔ bo.

MIFƆLƆI ni heɔ Nyɔŋmɔ nɔ amɛyeɔ shi amɛyaaa sɔlemɔ lɛ fɔ mi yɛ afi 1932 yɛ Sydney ni yɔɔ Australia lɛ. Mimami ha mile akɛ be fɛɛ be lɛ Nyɔŋmɔ miikwɛ nɔ ni mifeɔ lɛ, ni efee klalo akɛ kɛ́ mifee nɔ ko ni ehiii lɛ ebaagbala mitoi. Enɛ ha mishe Nyɔŋmɔ gbeyei. Fɛɛ sɛɛ lɛ, miná Biblia lɛ he miishɛɛ waa. Kɛ́ minyɛkwɛ̃ lɛ basara wɔ yɛ otsii lɛ anaagbee lɛ, egbaa mi Biblia mli saji babaoo ni ŋɔɔ. Mikɛ miishɛɛ kpaa esaramɔ lɛ gbɛ.

Beni miji oblayoo fioo lɛ, mitsɛ kane woji komɛi ni mimami nine shɛ nɔ kɛjɛ yoo onukpa ko ni ji Yehowa Odasefonyo lɛ ŋɔɔ. Ená nɔ ni ekane yɛ nakai Kristofoi awoji lɛ mli lɛ ahe miishɛɛ aahu akɛ ekpɛlɛ ni Odasefoi lɛ kɛ lɛ akase nii. Gbi gbɛkɛ ko beni akɛ mitsɛ miikase nii lɛ, ena akɛ mibɛ shi yɛ he ko miibo toi. Eka akɛ ebaaha mayakã shi, shi mɔ ni kɛ lɛ kaseɔ nii lɛ kɛɛ lɛ akɛ, “Mɛni hewɔ ohaaa Elva ata nikasemɔ lɛ mli eko?” Jɛ nɛkɛ ŋaawoo nɛɛ hewɔ lɛ, mishihilɛ bɔi tsakemɔ ni mikɛ Yehowa, anɔkwa Nyɔŋmɔ lɛ, bɔi naanyobɔɔ.

Enɛ sɛɛ etsɛɛɛ lɛ, Ataa kɛ mi fɛɛ bɔi Kristofoi akpeei yaa. Nibii ni ekase lɛ ta etsuiŋ ni no ha efee tsakemɔi yɛ eshihilɛ mli. Ebɔi emlifu nɔ yeli po. Enɛ ha mimami kɛ Frank ni ji minyɛmi nuu nukpa lɛ hu bɔi kpeei yaa. * Wɔyi ejwɛ lɛ fɛɛ tee nɔ wɔfee tsakemɔi yɛ wɔshihilɛ mli, ni yɛ sɛɛ mli lɛ abaptisi wɔ akɛ Yehowa Odasefoi. Kɛjɛ nakai gbi lɛ nɔ kɛbaa lɛ, mɛi krokomɛi ni edara ni ye bua mi yɛ bei srɔtoi amli yɛ mishihilɛ mli lɛ batsɔmɔ minanemɛi.

BENI MIKPƐƆ MIYIŊ YƐ NƆ NI MATSU HE

Akɛ oblayoo fioo lɛ, miná he miishɛɛ akɛ mikɛ mɛi ni edara ni yɔɔ wɔsafo lɛ mli lɛ baabɔ. Amɛteŋ mɔ kome ji Alice Place, yoo onukpa ko ni bashiɛ eha wɔweku lɛ be ko ni eho lɛ. Ekɛ mi hi shi oookɛɛ enabi ji mi. Alice tsɔɔ mi bɔ ni ashiɛɔ, ni ewo mi hewalɛ akɛ mibɔ mɔdɛŋ mishɛ baptisimɔ he. Beni miye afii 15 lɛ, mishɛ oti nɛɛ he.

Agbɛnɛ hu lɛ, mikɛ Percy kɛ Madge [Margaret] Dunham ni ji gbalashihilɛ mli hefatalɔi ni edara lɛ bɔ gbagbalii. Amɛ ni mikɛbɔ lɛ ha mikpɛɔ yiŋ ni ja kɛbashi ŋmɛnɛ. Ole nɔ ko, no mli lɛ, misumɔɔ matimatis, ni ekã mitsui nɔ akɛ matsɔɔ matimatis. Percy kɛ Madge sɔmɔ akɛ maŋsɛɛ sɔɔlɔi yɛ Latvia yɛ afi 1930 afii lɛ amli. Shi beni Jeŋ Ta II lɛ je shishi yɛ Yuropa lɛ, afɔ̃ amɛ nine ni amɛyasɔmɔ yɛ Betel ni yɔɔ Sydney yɛ Australia lɛ. Percy kɛ Madge kɛ amɛnifeemɔ tsɔɔ akɛ amɛyɛ mihe miishɛɛ waa. Amɛgba niiashikpamɔi babaoo ni yɔɔ miishɛɛ ni amɛná yɛ amɛmaŋsɛɛ sɔɔmɔ lɛ mli lɛ. Ebafee faŋŋ kɛha mi akɛ kɛ́ mitsɔɔ mɛi Biblia lɛ mli saji lɛ maná miishɛɛ babaoo fe ni matsɔɔ matimatis. No hewɔ lɛ, mikpɛ miyiŋ akɛ matsɔ maŋsɛɛ sɔɔlɔ moŋ.

Percy kɛ Madge wo mi hewalɛ ni mikɛ mihe awo gbɛgbamɔ nitsumɔ lɛ mli koni manyɛ matsu maŋsɛɛ sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ. No hewɔ lɛ, yɛ afi 1948 beni miye afii 16 lɛ, mi hu mibatsɔ gbɛgbalɔ kɛfata oblahii kɛ oblayei nyɔŋma ni miisɔmɔ momo akɛ gbɛgbalɔi yɛ asafo ni miyɔɔ mli yɛ Hurstville ni yɔɔ Sydney lɛ he.

Yɛ afii ejwɛ ni nyiɛ sɛɛ lɛ amli lɛ, misɔmɔ yɛ maji ejwɛ krokomɛi ni fɛɛ yɔɔ New South Wales kɛ Queensland lɛ amli. Mɛi klɛŋklɛŋ ni mikɛkase Biblia lɛ ateŋ mɔ kome ji Betty Law (ni amrɔ nɛɛ atsɛɔ lɛ Betty Remnant lɛ). Betty ye mi onukpa afii enyɔ ni eji mɔ ko ni susuɔ mɔ he waa. Sɛɛ mli lɛ, mi kɛ lɛ fee ekome kɛsɔmɔ akɛ gbɛgbalɔi yɛ Cowra ni ji maŋ ko ni yɔɔ Sydney anaigbɛ ni kɛ Sydney jekɛmɔ aaafee kilomitai 230 lɛ. Eyɛ mli akɛ be kukuoo ko wɔfee ekome kɛsɔmɔ akɛ gbɛgbalɔi moŋ, shi Betty ji minaanyo kɛbashi ŋmɛnɛ.

Minine shɛ wolo nɔ akɛ miyasɔmɔ akɛ gbɛgbalɔ krɛdɛɛ yɛ Narrandera ni ji maŋ ko ni kɛ Cowra jekɛmɔ aaafee kilomitai 220 yɛ Cowra wuoyi-anaigbɛ, ni mishi kɛtee jɛmɛ. Joy Lennox (ni amrɔ nɛɛ atsɛɔ lɛ Joy Hunter lɛ) ni ji gbɛgbalɔ ni yɔɔ ekãa ni lɛ hu eye mi onukpa afii enyɔ lɛ ji mɔ ni fata mihe kɛsɔmɔ yɛ jɛmɛ. No mli lɛ, wɔ pɛ ji Yehowa Odasefoi yɛ maŋ lɛ mli. Mi kɛ Joy hi gbalashihilɛ mli hefatalɔi ni atsɛɔ amɛ Ray kɛ Esther Irons ni feɔ gbɔ waa lɛ ashĩa. Amɛ kɛ amɛbi nuu kɛ amɛbi yei etɛ lɛ fɛɛ yɛ anɔkwale lɛ he miishɛɛ. Otsi lɛ mli lɛ, Ray kɛ ebi nuu lɛ tsuɔ nii yɛ ŋmaa ŋmɔ ko mli, ni amɛkwɛɔ tooi ni alɛɔ yɛ jɛmɛ lɛ hu, ni nakai beaŋ nɔŋŋ lɛ, Esther kɛ amɛbi yei lɛ kwɛɔ gbɔiatoohe ko ni yɔɔ amɛkutso lɛ mli lɛ nɔ. Daa Hɔgbaa gbɛkɛ lɛ, mi kɛ Joy hoɔ niyenii babaoo wɔhaa Irons weku lɛ kɛ hii aaafee 12 ni tsuɔ nii yɛ oketeke nitsumɔhe lɛ ni wɔɔ gbɔiatoohe lɛ fɛɛ—anɔkwa nitsulɔi nɛɛ yeɔ nii waa. Nii ni wɔhoɔ nɛɛ hewɔ lɛ, amɛgbɔɔ wɔtsu nyɔmɔwoo lɛ nɔ. Kɛ́ amɛye nii amɛgbe naa lɛ, wɔsaa jɛmɛ, ni no sɛɛ lɛ, wɔkɛ amɛ feɔ Buu-Mɔɔ nikasemɔ kɛha otsi lɛ. Ray, Esther, kɛ amɛbii ejwɛ lɛ ba anɔkwale lɛ mli, ni amɛji mɛi ni akɛto Narrandera Asafo lɛ shishi.

Mitee Yehowa Odasefoi a-kpokpaa wulu nɔ kpee ko yɛ Sydney yɛ afi 1951. Yɛ kpee nɛɛ shishi lɛ, mitee kpee krɛdɛɛ ko ni afee kɛha gbɛgbalɔi ni baasumɔ ni amɛtsu maŋsɛɛ sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ. Mɛi ni fa fe 300 tee nɛkɛ kpee nɛɛ ni afee yɛ agba agbo ko shishi lɛ. Nathan Knorr ni jɛ Brooklyn Betel lɛ ji mɔ ni kɛ mɛi ni tee kpee nɛɛ wie, ni etsɔɔ bɔ ni ehe ebahia ni ajaje sanekpakpa lɛ yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ fɛɛ. Wɔbo nɔ fɛɛ nɔ ni ewie lɛ toi jogbaŋŋ. Sɛɛ mli lɛ, gbɛgbalɔi ni bo wiemɔ nɛɛ toi lɛ ateŋ babaoo yaje Maŋtsɛyeli shiɛmɔ nitsumɔ lɛ shishi yɛ South Pacific kɛ hei krokomɛi. Yɛ afi 1952 lɛ, mimii shɛ mihe waa akɛ mifata mɛi 17 ni jɛ Australia ni afɔ amɛ nine kɛha Gilead Skul klas ni ji 19 lɛ ahe. No mli lɛ, miye afii 20 pɛ, shi mishwelɛ akɛ matsɔ maŋsɛɛ sɔɔlɔ lɛ miiba mli!

BENI EHE BAHIA NI MAFEE TSAKEMƆI

Jeee akɛ tsɔsemɔ ni miná yɛ Gilead kɛ mɛi ni mikɛbɔ yɛ jɛmɛ lɛ ha Biblia mli nilee ni miyɔɔ lɛ tee hiɛ ni ewaje mihemɔkɛyeli kɛkɛ, shi ená bɔ ni misusuɔ nii ahe mihaa lɛ hu nɔ hewalɛ. No mli lɛ, midako ni miisumɔ ni nɔ fɛɛ nɔ ni mifeɔ lɛ aye emuu ni nakai nɔŋŋ mikpaa gbɛ kɛjɛɔ mɛi krokomɛi adɛŋ, shi enɛ jeee nɔ ko ni abaanyɛ he nii atsu. Bei komɛi lɛ, mifeɔ shɛii tsɔ yɛ nibii komɛi ahe. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, be ko lɛ mina Nyɛminuu Knorr kɛ Betel weku lɛ mli bii ni darako lɛ ekomɛi ni amɛkɛ bɔɔlu miishwɛ, shi mináaa nɔ ni mina lɛ he miishɛɛ kwraa.

Eeenyɛ efee akɛ Gilead tsɔɔlɔi—hii nilelɔi ni yɔɔ niiashikpamɔ lɛ—yɔse akɛ ehe baahia ni matsake bɔ ni misusuɔ nii ahe mihaa lɛ. Amɛkɛ mi ye yɛ mlihilɛ naa, ni amɛye amɛbua mi koni manyɛ mafee tsakemɔi nɛɛ. Fiofio lɛ, mibɔi Yehowa naa akɛ Nyɔŋmɔ ni yɔɔ suɔmɔ ni hiɛ sɔɔ nii, shi jeee mɔ ni yɔɔ shɛii ni nɔ ko nɔ ko esaaa ehiɛ. Miklasbii lɛ ekomɛi hu ye amɛbua mi. Mikaiɔ akɛ amɛteŋ mɔ ko kɛɛ mi akɛ: “Elva, Yehowa ehiɛɛɛ kpãa kɛdamɔɔɔ wɔnɔ. No hewɔ lɛ, kaawa oyi!” Bɔ ni ejɛ etsuiŋ ewie ni eshiuuu nɔ ko nɔ lɛ ta mitsuiŋ waa.

Beni wɔgbe Gilead skul lɛ naa lɛ, abi ni mi kɛ miklasbii ejwɛ krokomɛi ayasɔmɔ yɛ Namibia yɛ Afrika. Etsɛɛɛ ni wɔná Biblia mli nikaselɔi 80. Minya Namibia shihilɛ kɛ maŋsɛɛ sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ he waa, shi no mli lɛ mitsui emɔ mɛi ni mikɛtee Gilead lɛ ateŋ mɔ ko ni aha eyasɔmɔ yɛ Switzerland lɛ. Beni miye afi kome yɛ Namibia lɛ sɛɛ lɛ, mitee Switzerland, he ni nyɛmi nuu nɛɛ yɔɔ lɛ. Beni wɔbote gbalashihilɛ mli lɛ sɛɛ lɛ, mifata miwu ni no mli lɛ esɔmɔɔ akɛ kpokpaa nɔkwɛlɔ lɛ he.

BENI MIKƐ SHIHILƐ NI WA KO KPE

Beni wɔkɛ miishɛɛ esɔmɔ afii enumɔ sɔŋŋ yɛ kpokpaa nɔkwɛmɔ nitsumɔ lɛ mli lɛ, atsɛ wɔ akɛ wɔyasɔmɔ yɛ Switzerland Betel. Mimii shɛ mihe akɛ mifata Betel weku lɛ he, ni ákɛ miyɛ emli bii krokomɛi ni ji hii kɛ yei ni hiɛ efã ni amɛdara yɛ mumɔŋ lɛ ateŋ.

No sɛɛ etsɛɛɛ lɛ, mikɛ shihilɛ ni wa ko kpe. Miná mile akɛ miwu etɔ̃ mi kɛ Yehowa fɛɛ nɔ. Kɛkɛ ni eshi mi. Eha mihao waa! Kɛ́ jeee suɔmɔ ni minanemɛi ni hiɛ efã ni yɔɔ Betel weku lɛ mli lɛ jie kpo amɛtsɔɔ mi, kɛ yelikɛbuamɔ ni amɛkɛha mi lɛ kulɛ, mileee bɔ ni mafee madamɔ shihilɛ lɛ naa. Kɛ́ mibɔ mɔdɛŋ akɛ mikɛ amɛ agba sane lɛ amɛboɔ mitoi, ni kɛ́ ehe miihia ni majɔɔ mihe lɛ amɛhaa mijɔɔ mihe. Amɛwiemɔi ni shɛje mimii lɛ, kɛ mlihilɛ ni amɛjie kpo amɛtsɔɔ mi lɛ, ha minyɛ midamɔ minaagba lɛ naa ni mitsi mibɛŋkɛ Yehowa kpaakpa po.

Mikai wiemɔi ni mɛi ni hiɛ efã ni yɔɔ nilee ni kase nii yɛ shihilɛ ni mli wawai ni amɛkɛkpe lɛ amli lɛ wie afii komɛi ni eho lɛ hu. Wiemɔi komɛi ni Madge Dunham wie lɛ hu fata he. Be ko lɛ, ekɛɛ mi akɛ: “Elva, yɛ osɔɔmɔ ni okɛhaa Yehowa lɛ mli lɛ, okɛ shihilɛi ni mli wawai pii baakpe, shi amɛteŋ nɔ ni baaka ohemɔkɛyeli waa lɛ baajɛ mɛi ni bɛŋkɛ bo kpaakpa lɛ. Kɛ́ eba lɛ nakai lɛ, tsi obɛŋkɛ Yehowa kpaakpa. Kaimɔ akɛ, lɛ osɔmɔɔ, jeee adesai ni yeee emuu!” Madge ŋaawoo lɛ ha minyɛ mifi shi yɛ shihilɛi babaoo ni mli wawai amli. Mitswa mifai shi akɛ mihaŋ miwu tɔmɔi lɛ agbala mi kɛ Yehowa teŋ.

Sɛɛ mli lɛ, mikpɛ miyiŋ akɛ maku misɛɛ kɛya Australia ni mayatsu gbɛgbamɔ nitsumɔ lɛ yɛ he ko ni bɛŋkɛ miwekumɛi. Beni mifãa gbɛ kakadaŋŋ yɛ ŋshɔ hiɛ kɛyaa shĩa lɛ, mikɛ mɛi komɛi ni yɔɔ meele lɛ mli lɛ gba Biblia mli saji ni yɔɔ miishɛɛ. Nuu ko ni yɔɔ kpoo ni jɛ Norway ni atsɛɔ lɛ Arne Gjerde fata mɛi nɛɛ ahe. Ená nɔ ni enu lɛ he miishɛɛ. Sɛɛ mli lɛ, ebasara mi kɛ miwekumɛi lɛ yɛ Sydney. Etee hiɛ oyayaayai yɛ mumɔŋ ni ebatsɔ Yehowa Odasefonyo. Mi kɛ Arne bote gbalashihilɛ mli yɛ afi 1963, ni afii enyɔ sɛɛ lɛ, mifɔ wɔbi nuu Gary.

BENI NƆ KROKO HU ŊMƐƐ MI

Mi kɛ Arne, kɛ Gary mii shɛ wɔhe waa yɛ wɔweku lɛ mli. Etsɛɛɛ ni Arne ma tsũi krokomɛi kɛfata tsũi ni wɔyɔɔ lɛ ahe koni mifɔlɔi ni efɔ̃ nɔ yɛ afii amli lɛ abafata wɔhe. Shi beni wɔhi shi afii ekpaa sɛɛ lɛ, aha Arne le akɛ ená aŋsɔ mli kansa. Wɔnaa kpɛ wɔhe naakpa, ni wɔnu he oookɛ atswa wɔ nɔ̃ waa. Beni eyɔɔ helatsamɔhe lɛ ni afeɔ lɛ tsofa (radiation therapy) ni baahe be kplaŋŋ lɛ, miyasaraa lɛ daa gbi. Ebafee tamɔ nɔ ni ehe miiwa lɛ; shi eshihilɛ lɛ mli bawo wu, ni stroki kɛ ehe bawo mli. Akɛɛ mi akɛ eshwɛ lɛ otsii fioo ko pɛ. Shi Arne ye hela lɛ nɔ. Yɛ naagbee lɛ, eku sɛɛ eba shĩa, ni mikwɛ lɛ fiofio kɛyashi ehe bawa lɛ. Beni be shwie mli lɛ, ebɔi nyiɛmɔ, ni ebɔi enitsumɔ akɛ asafoŋ onukpa lɛ tsumɔ. Akɛni ehe yɛ miishɛɛ ni ehaaa sane ko agba enaa hewɔ lɛ, miná lɛ mlɛo akɛ maya nɔ makwɛ lɛ ni ehe awa lɛ jogbaŋŋ hu.

Afii komɛi asɛɛ, yɛ afi 1986 mli lɛ, Arne he baye waa ekoŋŋ. No mli lɛ, mifɔlɔi lɛ egboi, no hewɔ lɛ, wɔshi Sydney kɛyahi kpokpaa ko ni enɔ yɔɔ fɛo waa ni atsɛɔ jɛmɛ akɛ Blue Mountains lɛ nɔ bɔni afee ni wɔbɛŋkɛ wɔnanemɛi. Sɛɛ mli lɛ, Gary kɛ nyɛmi yoo ko ni he yɔɔ miishɛɛ ni atsɛɔ lɛ Karin bote gbalashihilɛ mli, ni amɛwie akɛ amɛbaasumɔ ni wɔyi ejwɛ lɛ fɛɛ wɔhi shĩa kome mli. Nyɔji fioo komɛi amli lɛ, wɔ fɛɛ wɔyahi shĩa ko mli, ni jɛmɛ kɛ he ni kulɛ mi kɛ Arne yɔɔ lɛ teŋ jekɛɛɛ tsɔ.

Nyɔji 18 sɔŋŋ dani Arne baagbo lɛ, eka saa mli, no hewɔ lɛ, ehe bahia ni be fɛɛ be lɛ mɔ ko ahi emasɛi kɛkwɛ lɛ. Akɛni ehe bahia ni mafɔ shia hilɛ hewɔ lɛ, daa gbi lɛ mikɛ ŋmɛlɛtswai enyɔ kaseɔ Biblia lɛ kɛ asafo woji lɛ. Be nɛɛ mli lɛ, mikase nibii babaoo ni ye ebua mi kɛdamɔ shihilɛ lɛ naa. Kɛfata he lɛ, mɛi ni hiɛ efã ni yɔɔ wɔsafo lɛ mli, ni amɛteŋ mɛi komɛi efi shi yɛ shihilɛi ni tamɔ minɔ lɛ mli lɛ, basara mi ni amɛjie suɔmɔ kpo amɛtsɔɔ mi. Amɛsaramɔi lɛ wo mi hewalɛ waa! Arne gbo yɛ April 2003 mli kɛ hiɛnɔkamɔ ni gbugbaaa akɛ gbohiiashitee baaba.

MƆ NI YEƆ EBUAA MI FE FƐƐ

Miblayeiaŋ lɛ, no mli lɛ, misumɔɔ ni nɔ fɛɛ nɔ aye emuu, shi anyɛŋ atsu nibii ni mikpaa gbɛ lɛ fɛɛ ahe nii. Shi mibayɔse akɛ, bei pii lɛ wɔgbɛkpamɔi baaa lɛ bɔ ni wɔtaoɔ. Miná jɔɔmɔi babaoo, ni mifi shi yɛ shihilɛi enyɔ ni mli wawai hu amli—mihefatalɔ kome fite gbala ni mɔ kroko lɛ, hela gbe lɛ. Yɛ shihilɛi nɛɛ fɛɛ amli lɛ, miná gbɛtsɔɔmɔi kɛ miishɛjemɔ kɛjɛ hei srɔtoi. Yehowa Nyɔŋmɔ, “mɔ ni eye gbii pii lɛ,” ji mɔ ni kã he eyeɔ ebuaa mi fe fɛɛ. (Dan. 7:9) Eŋaawoo lɛ etsake mi, ni no eha miná niiashikpamɔi ni haa mɔ tsui nyɔɔ emli yɛ maŋsɛɛ sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ mli. Kɛ́ naagbai te shi lɛ, ‘Yehowa suɔmɔ ni sɛɛ efooo lɛ mɔɔ mimli ni eshɛjeɔ mimii.’ (Lala 94:18, 19, Ga Biblia hee) Kɛfata he lɛ, miweku lɛ kɛ ‘nanemɛi ni afɔ akɛ nyɛmimɛi kɛha haomɔ be’ lɛ yeɔ amɛbuaa mi ni amɛjieɔ suɔmɔ kpo amɛtsɔɔ mi. (Abɛi 17:17) Mɛi nɛɛ ateŋ babaoo ji mɛi ni hiɛ efa ni yɔɔ nilee.

Anɔkwafo Hiob kɛɛ akɛ: “Hii onukpai adɛŋ nilee yɔɔ, ni wala sɛɛtsɛlɛ mli jwɛŋmɔ yɔɔ.” (Hiob 12:12) Kɛ́ mijwɛŋ mishihilɛ nɔ lɛ, manyɛ mawie akɛ wiemɔi nɛɛ ji anɔkwale shishiishi. Mɛi ni hiɛ efã ni yɔɔ nilee lɛ aŋaawoo eye ebua mi, bɔ ni amɛshɛjeɔ mimii lɛ ewaje mi, ni naanyo ni mikɛ amɛ bɔɔ lɛ eha mishihilɛ ehi. Miida shi waa akɛ mikɛ amɛ bɔ naanyo.

Amrɔ nɛɛ ni miye afii 80 lɛ, mi hu mihiɛ efã. Nibii ni mitsɔ mli lɛ ahewɔ lɛ, mɛi ni efɔ̃ nɔ yɛ afii amli lɛ ahiamɔ nii kã mitsui nɔ waa. Mikã he misumɔɔ akɛ mayasara amɛ ni maye mabua amɛ. Shi mináa he miishɛɛ hu akɛ mikɛ oblahii kɛ oblayei baabɔ. Amɛhewalɛ lɛ kanyaa mɔ, ni ekãa ni amɛyɔɔ lɛ náa mɔ nɔ hewalɛ. Kɛ́ oblahii kɛ oblayei bi gbɛtsɔɔmɔ loo yelikɛbuamɔ kɛjɛ midɛŋ lɛ, mikɛ miishɛɛ babaoo yeɔ buaa amɛ.

[Shishigbɛ niŋmaa]

^ kk. 7 Frank Lambert, ni ji Elva nyɛmi nuu lɛ sɔmɔ akɛ gbɛgbalɔ ni yɔɔ ekãa yɛ Australia hei ni etse amɛhe banee lɛ. Abɔ gbɛi srɔtoi ni efa kɛyashiɛ yɛ hei nɛɛ eko lɛ he amaniɛ yɛ 1983 Yearbook of Jehovah’s Witnesses lɛ baafa 110-112 lɛ mli.

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 14]

Mi kɛ Joy Lennox beni wɔsɔmɔɔ akɛ gbɛgbalɔi yɛ Narrandera lɛ

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 15]

Elva kɛ Switzerland Betel weku lɛ yɛ afi 1960

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 16]

Beni Arne bɛ hewalɛ ni mikwɛɔ lɛ lɛ