Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Sanebimɔi ni Jɛ Kanelɔi Adɛŋ

Sanebimɔi ni Jɛ Kanelɔi Adɛŋ

Sanebimɔi ni Jɛ Kanelɔi Adɛŋ

Dani wɔbale anɔkwale lɛ, no mli lɛ wɔmiitao bi, no hewɔ lɛ ajie miŋa fɔmɔ wɔji lɛ eko, ni ajie wala yibii ni yɔɔ mihe mai mli lɛ hu eko ni akɛfata miŋa wɔji lɛ ahe. Jeee wɔji ni akɛ mai mli wala yibii lɛ fata he ni tsɔ lá kukulii lɛ fɛɛ akɛtsu nii; akɛ nɔ ni shwɛ lɛ to friji ko mli. Ani esa akɛ wɔha atsi ashwie loo ekã he ehi friji lɛ mli?

▪ Kɛ́ gbalashihilɛ mli bii hala fɔmɔ gbɛ nɛɛ ni atsɛɔ lɛ in vitro fertilization (IVF) lɛ, enɛ ji saji ni yɔɔ hiɛdɔɔ ni amɛkɛkpeɔ lɛ ateŋ ekome. Eji gbalashihilɛ mli bii nɛɛ asɔ̃ akɛ amɛkpɛ yiŋ ni baasa Yehowa hiɛ. Shi kɛ́ ole gbɛ ni atsɔɔ nɔ ayeɔ abuaa mɛi koni amɛná bii nɛɛ he sane fioo ko lɛ, ebaanyɛ eye ebua bo.

Yoo ko ni yɔɔ England lɛ ji mɔ klɛŋklɛŋ ni fɔ́ kɛtsɔ gbɛ nɛɛ nɔ yɛ afi 1978. Akɛni gbɛ ni nuu mai baatsɔ mli kɛyanina yoo lɛ fɔmɔ wɔji lɛ mli etsĩ hewɔ lɛ, enyɛɛɛ eŋɔ hɔ. Datrɛfoi jie efɔmɔ wɔji lɛ ekome ni amɛkɛwo glase ko mli, ni amɛkɛ ewu mai mli wala yibii lɛ eko fata he. Akɛ tsofai ni niyenii hewalɛ yɔɔ mli baa wɔlɔ ni mai mli wala yibii lɛ eko ebote mli ni etsɔ lá kukuli lɛ yi, ni sɛɛ mli lɛ akɛwo yoo lɛ fɔmɔ kotoku mli. Nyɔji komɛi asɛɛ lɛ, yoo lɛ fɔ́ bi yoo. Sɛɛ mli lɛ, abatsɛ gbɛ ni atsɔ nɔ aha efɔ́ nɛɛ akɛ in vitro (ni shishi ji yɛ glase mli) fertilization loo IVF.

Eyɛ mli akɛ esoro bɔ ni afeɔ IVF ahaa yɛ maŋ fɛɛ maŋ nɔ moŋ, shi bei pii lɛ bɔ ni afeɔ lɛ ji: Ahaa yoo lɛ tsofai otsii komɛi koni eha wɔji babaoo aba emli. Abaaha ekolɛ ewu lɛ ashwɛ enuutso he kɛyashi ehe baaba ni aná emai. Akɛ mai lɛ mli wala yibii lɛ ekomɛi fataa wɔji lɛ ahe yɛ nɔ ko mli. Abaanyɛ aná wɔji ni fa fe ekome ni mai mli wala yibii lɛ eko ebote amɛmli ni amɛtsɔmɔ adesa lá kukulii. Gbi kome loo nɔ sɛɛ lɛ, akwɛɔ lá kukulii nɛɛ ateŋ nɔ ni yɔɔ hewalɛ waa ni abaanyɛ akɛwo yoo lɛ fɔmɔ kotoku mli koni eda. Aaafee gbi ni ji etɛ nɔ lɛ, akɛ lá kukulii lɛ ateŋ enyɔ loo etɛ ni yɔɔ hewalɛ waa lɛ woɔ yoo lɛ mli koni kɛ́ hooo kwraa lɛ amɛteŋ ekome ada. Kɛ́ ekome loo enyɔ yi ná wala lɛ, belɛ yoo lɛ ena musu, ni ebaanyɛ efɔ́ yɛ nyɔji komɛi asɛɛ.

Shi lá kukulii ni shwɛ, ni nɔ ni fata he ji nɔ ni bɛ hewalɛ tsɔ loo nɔ ni naagba yɔɔ he ni akɛwooo yoo lɛ mli lɛ hu, te abaafee amɛ tɛŋŋ? Kɛ́ ashi lá kukulii nɛɛ ni afeee he nɔ ko lɛ, amɛbaagboi. Shi abaanyɛ akɛwo nitrogen nu mli ni akɛto friji mli. Mɛni hewɔ? Kɛ́ klɛŋklɛŋ IVF lɛ yeee omanye lɛ, abaanyɛ akɛ lá kukulii ni akɛto lɛ eko afee IVF kroko, ni abaatse jara lɛ nɔ. Shi enɛ teɔ sanebimɔi srɔtoi ashi. Taakɛ eji yɛ gbalashihilɛ mli bii ni bi sane ni yɔɔ yiteŋgbɛ lɛ agbɛfaŋ lɛ, mɛi babaoo enaaa nɔ ni amɛkɛ lá kukulii ni akɛwo friji lɛ mli lɛ baafee. Ekolɛ amɛtaooo bi ko dɔŋŋ. Aloo ekolɛ he ni amɛdara kɛshɛ loo shika sane hewɔ lɛ, amɛnyɛŋ amɛyafee IVF lɛ eko dɔŋŋ. Ekolɛ amɛmiishe gbeyei akɛ kɛ́ amɛyafee ekoŋŋ lɛ, amɛbaafɔ́ haaji loo nɔ ni fe nakai. * Aloo ekolɛ amɛteŋ mɔ kome egbo, loo mɔ kome loo amɛyi enyɔ lɛ fɛɛ kɛ mɔ kroko ebote gbalashihilɛ mli. Yiŋtoi nɛɛ kɛ ekrokomɛi ahewɔ lɛ, gbalashihilɛ mli bii lɛ yaa nɔ ni amɛwoɔ lá kukulii lɛ ahe nyɔmɔ afii abɔ.

Yɛ afi 2008 lɛ, datrɛfonyo kpanaa ko wie yɛ The New York Times lɛ mli akɛ, mɛi babaoo ehao yɛ nɔ ni esa akɛ amɛkɛ lá kukulii ni eshwɛ lɛ afee lɛ he. Wolo lɛ wie akɛ: ‘Kɛ́ hooo kwraa lɛ, akɛ lá kukulii 400,000 toɔ helatsamɔhei ni yɔɔ maŋ lɛ mli lɛ daa afi, ni akɛ eko fataa he daa gbi . . . Kɛ́ akɛ lá kukulii to jogbaŋŋ yɛ friji mli lɛ, amɛbaanyɛ amɛhi shi afii nyɔŋma kɛ sɛɛ, shi kɛ́ ajie yɛ friji lɛ mli ni aisi lɛ je he lɛ, jeee fɛɛ yi náa wala.’ Enɛ haa Kristofoi komɛi susuɔ nifeemɔ nɛɛ he waa. Mɛni hewɔ?

Kristofoi ni ebote gbalashihilɛ mli ni miisusu saji ni IVF teɔ lɛ shi lɛ ahe lɛ baanyɛ asusu nɔ ni jɛɔ helatsamɔ gbɛi krokomɛi amli kɛbaa lɛ he amɛkwɛ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, kɛ́ gbele hela ko mɔ Kristofonyo ko suɔlɔ, ní ebaabi ni aye abua helatsɛ lɛ ni ekã he ehi wala mli, ekolɛ kɛtsɔ tsɔne ni haa anyɛɔ amuɔ nɔ lɛ, ebaabi ni Kristofonyo lɛ akpɛ eyiŋ yɛ nɔ ni ebaafee he. Anɔkwa Kristofoi kpooo tsofafeemɔ; amɛbuɔ wala akɛ nɔ ko ni jara wa yɛ nɔ ni 2 Mose 20:13 kɛ Lala 36:10 lɛ kɛɔ lɛ hewɔ. May 8, 1974, Awake! lɛ kɛɛ akɛ: ‘Akɛni mɛi ni miitao ahi shi yɛ Biblia shishitoo mlai anaa lɛ buɔ wala taakɛ Nyɔŋmɔ buɔ lɛ lɛ, ni agbɛnɛ hu amɛsumɔɔɔ akɛ amɛku nɔyeli lɛ mla ko mli ni amɛhenilee ahao amɛ hewɔ lɛ, amɛkpɛlɛŋ ni aje gbɛ agbe amɛ kɛji gbele hela ko mɔ amɛ ni amɛmiipiŋ po.’ Kɛlɛ yɛ shihilɛi komɛi amli lɛ, tsɔne ko ni baaye abua koni helatsɛ lɛ akã he ehi wala mli lɛ pɛ abaanyɛ akɛtsu nii. Esa akɛ ewekumɛi akpɛ amɛyiŋ kɛ́ amɛbaaya nɔ amɛha tsɔne lɛ aye abua lɛ loo amɛbaaha ajie.

Eji anɔkwale akɛ esoro shihilɛ nɛɛ yɛ mɛi ni efee IVF ni amɛha akɛ lá kukulii ni eshwɛ lɛ eto lɛ anɔ lɛ he. Shi nɔ ni abaanyɛ afee aha amɛ ji, ni ajie lá kukulii lɛ kɛjɛ nitrogen friji lɛ mli koni aha aisi lɛ aje he. Kɛ́ ajie kɛjɛ friji lɛ mli lɛ, etsɛŋ ni lá kukulii lɛ fɛɛ hiɛ baakpata. Esa akɛ wu kɛ ŋa lɛ akpɛ amɛyiŋ kɛ́ amɛbaasumɔ ni afee nakai.—Gal. 6:7.

Akɛni gbalashihilɛ mli bii lɛ tsɔ IVF nɔ ni yoo lɛ ŋɔ hɔ ni ekolɛ efɔ́ hewɔ lɛ, ekolɛ amɛbaaya nɔ amɛwo lá kukulii ni eshwɛ ni akɛto lɛ he nyɔmɔ loo amɛkɛbaatsu nii wɔsɛɛ kɛ́ amɛmiitao bi ekoŋŋ kɛtsɔ IVF. Shi ekolɛ gbalashihilɛ mli bii krokomɛi hu baakpɛ mli akɛ amɛhaŋ aya nɔ abaa lá kukulii ni eshwɛ lɛ ayi, ejaakɛ amɛnuɔ he akɛ jeee friji lɛ kulɛ, amɛhiɛ ekpata momo. Kristofoi ni kɛ shihilɛ nɛɛ kpeɔ lɛ baadamɔ amɛhenilee ni Biblia lɛ etsɔse lɛ nɔ amɛkpɛ yiŋ ni baasa Nyɔŋmɔ hiɛ. Esaaa akɛ amɛfeɔ nɔ ko ni baaha amɛhenilee abu amɛ fɔ, ni nakai beaŋ nɔŋŋ lɛ esaaa akɛ amɛnifeemɔ lɛ gbaa mɛi krokomɛi ahenilee naa.—1 Tim. 1:19.

Datrɛfonyo kpanaa ko yɔse akɛ, gbalashihilɛ mli bii pii “enaaa yiŋ ni amɛbaakpɛ yɛ lá kukulii ni akɛto lɛ he.” Ekɛfata he akɛ: “Gbalashihilɛ mli bii pii susuɔ akɛ yiŋkpɛɛ ko bɛ ni ja yɛ sane nɛɛ mli.”

Enɛ hewɔ lɛ, esa akɛ anɔkwa Kristofoi ni miisusu IVF he lɛ ajwɛŋ esɛɛ saji ni yɔɔ hiɛdɔɔ nɛɛ fɛɛ he dã. Biblia lɛ kɛɔ akɛ: “Hiɛtɛ̃lɔ naa efɔŋ ní baa, ni eteɔ ehe; shi mɛi ni náko jwɛŋmɔ lɛ batsɔɔ he kɛhoɔ, ni amɛnaa nɔ̃.”—Abɛi 22:3.

Nuu ko kɛ ehemɔ ni miikase Biblia lɛ miitao ni abaptisi amɛ, shi amɛnyɛɛɛ amɛbote gbalashihilɛ mli yɛ mla naa ejaakɛ nuu lɛ bɛ wolo ni ŋmɛɔ lɛ gbɛ akɛ ehi maŋ lɛ mli. Maŋ lɛ nɔyeli lɛ eŋmɛɛɛ gbɛ ni mɔ ko ni woji shɛɛɛ lɛ abote gbalashihilɛ mli yɛ mla naa. Ani amɛbaanyɛ amɛŋmala Anɔkwayeli He Kitakamɔ wolo nɔ nii koni abaptisi amɛ?

▪ Etamɔ nɔ ni no baatsu naagba lɛ he nii, shi nakai feemɔ ejaaa yɛ Ŋmalɛ naa. Bɔni afee ni wɔnu nɔ hewɔ lɛ shishi lɛ, klɛŋklɛŋ lɛ, nyɛhaa wɔsusua nɔ ni Anɔkwayeli He Kitakamɔ wolo lɛ ji, nɔ hewɔ ni ato he gbɛjianɔ, bɔ ni akɛtsuɔ nii ahaa, kɛ maji anɔ ni abaanyɛ akɛtsu nii yɛ lɛ ahe wɔkwɛa.

Eji wolo ko ni mɛi ni taoɔ abote gbalashihilɛ mli, shi yɛ yiŋtoo ni abaawie he yɛ sane nɛɛ mli lɛ hewɔ lɛ amɛnyɛɛɛ amɛbote mli lɛ ŋmalaa nɔ nii, ni mɛi yeɔ he odase. Amɛkãa kita yɛ wolo lɛ mli akɛ amɛbaaye amɛhe anɔkwa, ni amɛkɛ amɛgbala lɛ baawo mla shishi kɛ́ hegbɛ lɛ ba nɔŋŋ. Asafo lɛ baabu amɛ akɛ mɛi ni ekã kita yɛ Nyɔŋmɔ kɛ gbɔmɛi ahiɛ akɛ amɛbaaye amɛhe anɔkwa, no hewɔ lɛ abaanyɛ abu amɛ akɛ mɛi ni kɛ amɛgbala lɛ ewo mla shishi.

Mɛni hewɔ akɛ Anɔkwayeli He Kitakamɔ wolo lɛ tsuɔ nii, ni mɛɛ be akɛtsuɔ nii? Yehowa ji mɔ ni to gbala shishi, ni ebuɔ lɛ krɔŋkrɔŋ. Yesu kɛɛ akɛ: “Nɔ ni Nyɔŋmɔ eŋɔtsa lɛ, akaha gbɔmɔ miigbala mli.” (Mat. 19:5, 6; 1 Mose 2:22-24) Ekɛfata he akɛ: ‘Mɔ fɛɛ mɔ ni jeee ajwamaŋbɔɔ [loo bɔlɛnamɔ jeŋba sha] hewɔ jɛ ni eeeshwie eŋa ni eyawɛ yoo kroko lɛ, efite gbala.’ (Mat. 19:9) No hewɔ lɛ, “ajwamaŋbɔɔ,” loo bɔlɛnamɔ jeŋba sha ji nɔ pɛ ni abaanyɛ adamɔ nɔ atse gbala yɛ Ŋmalɛ naa. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, kɛ́ nuu ko je eŋa sɛɛ lɛ, ŋa lɛ baanyɛ ekpɛ mli akɛ ebaashi lɛ loo eshiii lɛ. Kɛ́ eshi lɛ lɛ, no lɛ ebaanyɛ ekɛ nuu kroko abote gbalashihilɛ mli.

Shi yɛ maji komɛi anɔ lɛ, titri lɛ, yɛ afii komɛi ni eho lɛ amli lɛ, sɔlemɔ ni ehe shi fe fɛɛ yɛ maŋ lɛ mli lɛ ekpɛlɛɛɛ Biblia gbɛtsɔɔmɔ ni yɔɔ faŋŋ nɛɛ nɔ. Moŋ lɛ, amɛtsɔɔ akɛ anyɛŋ adamɔ nɔ ko kwraa nɔ atse gbala. No hewɔ lɛ, yɛ maji ni sɔlemɔ lɛ yɔɔ hewalɛ waa yɛ maŋbii lɛ anɔ lɛ amli lɛ, maŋ lɛ mla eŋmɛɛɛ gbalatsemɔ gbɛ, kɛ́ edamɔ nɔ ni Yesu wie lɛ po nɔ. Yɛ maji krokomɛi anɔ lɛ, mɛi yɛ hegbɛ ni amɛtseɔ gbala, shi ehe nitsumɔ heɔ be kplaŋŋ kɛ shika babaoo. Ebaanyɛ ehe afii babaoo dani mɔ ko nine baashɛ gbalatsemɔ gbɛŋmɛɛ nɔ. Etamɔ nɔ ni sɔlemɔ lɛ loo nɔyeli lɛ ‘miitsĩ’ nɔ ni Nyɔŋmɔ kpɛlɛɔ nɔ lɛ naa.—Bɔf. 11:17.

Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, ekolɛ mɛi ni miitao abote gbalashihilɛ mli lɛ yɛ maŋ ni anyɛɛɛ atse gbala loo ewa waa akɛ aaafee nakai akɛni ekolɛ eheɔ afii babaoo hewɔ lɛ mli. Amɛbaanyɛ amɛŋmala Anɔkwayeli He Kitakamɔ wolo nɔ nii, kɛ́ amɛfee bɔ fɛɛ bɔ ni amɛaanyɛ koni amɛtse klɛŋklɛŋ mla naa gbala lɛ, ni amɛyɛ Ŋmalɛ naa hegbɛ akɛ amɛboteɔ gbalashihilɛ mli ekoŋŋ lɛ. Kristofoi asafo lɛ eto gbɛjianɔ nɛɛ kɛha mɛi ni yɔɔ maji ni tamɔ nɛkɛ lɛ amli. Shi esaaa ni akɛ gbɛjianɔtoo nɛɛ tsuɔ nii yɛ maji ni anyɛɔ atseɔ gbala yɛ jɛmɛ lɛ amli, kɛ́ nakai feemɔ biɔ shika babaoo loo ehe nitsumɔ wa.

Akɛni mɛi ni yɔɔ maji ni aŋmɛɔ gbalatsemɔ gbɛ yɛ mli lɛ amli lɛ ekomɛi nuuu Anɔkwayeli He Kitakamɔ lɛ shishi hewɔ lɛ, yɛ nɔ najiaŋ ni amɛaakpee naagbai ni gbalatsemɔ kɛbaa lɛ anaa lɛ, amɛbiɔ kɛji amɛbaanyɛ amɛŋmala wolo nɛɛ nɔ nii.

Yɛ sane ni wɔsusuɔ he nɛɛ mli lɛ, nuu lɛ kɛ yoo lɛ yɛ he kome tamɔ wu kɛ ŋa, shi kpaako amɛmiitao amɛbote gbalashihilɛ mli. Amɛ fɛɛ amɛyɛ Ŋmalɛ naa hegbɛ akɛ amɛboteɔ gbalashihilɛ mli; amɛboteko gbalashihilɛ mli dã. Shi nuu lɛ bɛ wolo ni ŋmɛɔ lɛ gbɛ akɛ ehi maŋ lɛ mli, ni nɔyeli lɛ hu eŋmɛŋ gbɛ ni mɔ ko ni woji shɛɛɛ lɛ abote gbalashihilɛ mli. (Yɛ maji pii anɔ lɛ, nɔyeli lɛ baaŋmɛ gbɛ ni mɔ kome loo mɛi enyɔ ni woji shɛɛɛ lɛ abote gbalashihilɛ mli yɛ jɛmɛ.) Yɛ sane ni wɔsusuɔ he nɛɛ mli lɛ, maŋ lɛ ŋmɛɔ gbalatsemɔ gbɛ. No hewɔ lɛ, amɛnyɛŋ amɛŋmala Anɔkwayeli He Kitakamɔ wolo nɔ nii. Kadimɔ akɛ, yɛ nuu kɛ yoo nɛɛ gbɛfaŋ lɛ, jeee akɛ amɛteŋ mɔ kome miitao atse gbala ni aŋmɛɛɛ lɛ gbɛ. Amɛ fɛɛ amɛyɛ hegbɛ akɛ amɛboteɔ gbalashihilɛ mli. Shi akɛni nuu lɛ woji shɛɛɛ hewɔ lɛ, te amɛaafee tɛŋŋ amɛbote gbalashihilɛ mli lɛ? Amɛbaanyɛ amɛya maŋ kroko ni ŋmɛɔ mɔ ko ni woji shɛɛɛ gbɛ akɛ ebote gbalashihilɛ mli lɛ nɔ ni amɛyafee yɛ jɛmɛ. Aloo ekolɛ amɛbaanyɛ amɛfee yɛ maŋ ni amɛyɔɔ nɔ lɛ mli kɛji nuu lɛ fee ewoji lɛ.

Eji anɔkwale akɛ, nuu lɛ kɛ yoo lɛ fɛɛ baanyɛ aye Nyɔŋmɔ mla kɛ Kaisare mla lɛ fɛɛ nɔ. (Mar. 12:17; Rom. 13:1) Wɔshwelɛ ji akɛ, amɛbaafee nakai. No sɛɛ lɛ, amɛbaanyɛ amɛfee mɛi ni sa kɛha baptisimɔ.—Heb. 13:4.

[Shishigbɛ niŋmaa]

^ kk. 6 Kɛ́ naagba ko ba lá kukuli ni akɛwo yoo lɛ mli lɛ he, loo nɔ ni fe ekome bɔi daramɔ yɛ efɔmɔ kotoku mli hu? Kɛ́ mɔ ko je gbɛ efite musu lɛ, ekpɔ hɔ. Kɛ́ mɔ ko yafee IVF lɛ, ewaaa akɛ ebaaŋɔ bii pii ahɔ shi kome (haaji enyɔ, etɛ, loo nɔ ni fe nakai), ni enɛ baanyɛ ekɛ osharai tamɔ musu sharakemɔ loo lá ni hoɔ mɔ aba. Abaanyɛ abi ni yoo ni eŋɔ bii pii ahɔ lɛ aŋmɛ gbɛ ni agbe amɛteŋ ekome loo nɔ. Kɛ́ mɔ lɛ fee nakai lɛ, no lɛ eje gbɛ efite musu, ni etamɔ nɔ ni egbe gbɔmɔ nɔŋŋ.—2 Mose 21:22, 23; Lala 139:16.

[Akrabatsa ni yɔɔ baafa 15]

IVF GBƐI KROKOMƐI

IVF lɛ eha aná fɔmɔ gbɛi krokomɛi hu ni kɛ nɔ ni Nyɔŋmɔ ewie yɛ Ŋmalɛ lɛ mli lɛ kpãaa gbee. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, abaanyɛ akɛ nuu ko mai mli wala yibii afata yoo ko ni jeee eŋa lɛ wɔji ahe koni etsɔ lá kukuli. No sɛɛ lɛ, ekolɛ yoo lɛ baaha akɛ lá kukuli lɛ awo efɔmɔ kotoku mli. (Mɛi ni fɔɔ enɛ feemɔ ji yei ni kɛ yei krokomɛi ebote gbalashihilɛ mli.) Aloo ekolɛ ŋa ko baaha akɛ lá kukulii ni aná kɛjɛ ewu mai kɛ yoo kroko wɔji amli lɛ awo efɔmɔ kotoku mli.

Yɛ shihilɛi komɛi amli lɛ, yoo lɛ haa akɛ lá kukuli ni aná kɛjɛ yoo kroko wɔlɔ kɛ nuu kroko ni jeee ewu mai mli lɛ woɔ efɔmɔ kotoku mli. Yɛ shihilɛ kroko hu mli lɛ, abaanyɛ atsɔ IVF nɔ aná lá kukuli lɛ kɛjɛ ŋa lɛ wɔji kɛ wu lɛ mai lɛ mli. Shi no sɛɛ lɛ, akɛ lá kukuli lɛ baawo yoo kroko fɔmɔ kotoku mli, ni lɛ ebaaŋɔ hɔ lɛ kɛyashi ebaafɔ eha nuu lɛ kɛ eŋa lɛ. *

Nyɔŋmɔ tsuji ekpɛlɛɛɛ IVF fɔmɔ gbɛi krokomɛi nɛɛ anɔ ejaakɛ Biblia lɛ kɛɔ akɛ: “Kaaŋɔ omai oha onaanyo ŋa ni okɛbule ohe.” (3 Mose 18:20, 29, NW; Abɛi 6:29) Kɛ́ aná lá kukuli lɛ kɛjɛ yoo kroko loo nuu kroko (loo yoo kɛ nuu ni fataaa gbala lɛ he lɛ) wɔji kɛ mai mli lɛ, Biblia lɛ tsɛɔ lɛ por·neiʹa, ni ji bɔlɛnamɔ jeŋba sha. IVF gbɛi krokomɛi nɛɛ ni atsɔɔ nɔ afɔ́ɔ lɛ tsɔɔ ákɛ, akɛ fɔmɔ nii lɛ miitsu nii yɛ gbɛ ni esaaa kwraa nɔ.—Mat. 5:32; 1 Kor. 5:11; 6:9, 18; Heb. 13:4.

[Shishigbɛ niŋmaa]

^ kk. 27 Awie yoo kroko ni hiɛɔ hɔ ehaa gbalashihilɛ mli bii lɛ he yɛ March 8, 1993 Awake! lɛ, baafa 26-27 lɛ.

[Wiemɔ ni akɔ ni akɛmiitsu nii ni yɔɔ baafa 14]

Kristofoi ni kɛ shihilɛ nɛɛ kpeɔ lɛ baadamɔ amɛhenilee ni Biblia lɛ etsɔse lɛ nɔ amɛkpɛ yiŋ ni baasa Nyɔŋmɔ hiɛ