Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Yehowa Bu Amɛhe yɛ Gɔji lɛ Asusumai lɛ Amli

Yehowa Bu Amɛhe yɛ Gɔji lɛ Asusumai lɛ Amli

BENI yoo lɛ je kpo kɛjɛ etsu lɛ mli leebi maŋkpa lɛ, ena adeka ko ma eshinaa lɛ shi. Ewo adeka lɛ ni ekwɛ gbɛ lɛ nɔ akɛ ebaana mɔ ni kɛba lo, shi enaaa mɔ ko. Ekolɛ mɔ ko ni eleee ni kɛbama jɛi gbɛkɛ mli. Egbele adeka lɛ naa fioo ekwɛ nɔ ni yɔɔ mli, oya kɛkɛ ni ebote tsu lɛ mli ni eŋa shinaa lɛ. Ebɛ naakpɛɛ akɛ ehe fee oya kɛbote tsu lɛ mli, ejaakɛ no mli lɛ, Biblia kasemɔ woji ni agu kɛnitsumɔ ji nɔ ni yɔɔ adeka lɛ mli! Efua adeka lɛ, esɔle yɛ eyitsoŋ, ni eda Yehowa shi yɛ mumɔŋ niyenii ni sa jogbaŋŋ nɛɛ he.

Shihilɛi ni tamɔ nɛkɛ tee nɔ waa yɛ Germany yɛ afi 1930 afii lɛ amli. Beni Nazibii lɛ bɔi nɔyeli yɛ afi 1933 lɛ, agu Yehowa Odasefoi lɛ anitsumɔ lɛ yɛ maŋ lɛ mli hei babaoo. Richard Rudolph, * ni amrɔ nɛɛ eye fe afii 100 lɛ wie akɛ: “No mli lɛ, wɔyɛ nɔmimaa akɛ adesa fãmɔ ko nyɛŋ atsĩ Yehowa kɛ egbɛ́i lɛ ni aaaha mɛi ale lɛ naa.” Ekɛfata he akɛ: “Biblia kasemɔ woji lɛ ji nɔ ko ni he hiaa wɔ, ejaakɛ wɔkaseɔ eko ni wɔkɛ eko yaa shiɛmɔ. Shi naatsĩi lɛ hewɔ, ewa dani wɔnáa woji nɛɛ eko. Wɔleee bɔ ni wɔɔfee wɔtsa nitsumɔ nɛɛ nɔ.” Etsɛɛɛ kɛkɛ ni Richard na akɛ ebaanyɛ eye ebua kɛtsu shihilɛ nɛɛ he nii yɛ gbɛ krɛdɛɛ ko nɔ. Abaatsu he nii yɛ gɔji lɛ asusumai lɛ amli.—Koj. 9:36.

AMƐTSƆƆ GBƐ NI MƐI NI KƐ NIBII JUƆ SHI KƐYAA MAŊ KROKO NƆ LƐ TSƆƆ NƆ LƐ NƆ

Kɛ́ ojɛ he ni faa ni atsɛɔ lɛ Elbe (loo Labe) lɛ yaboteɔ ŋshɔ lɛ mli yɛ lɛ ní ooya he ni faa lɛ jɛɔ kɛbaa lɛ, obaayanina gɔji wuji (Krkonoše) ni yɔɔ Czech Republic kɛ Poland teŋ lɛ. Eyɛ mli akɛ gɔji nɛɛ akwɔlɔmɔ ji mitai 1,600 pɛ moŋ, shi atsɛɔ amɛ arctic ŋshɔkpɔ ni yɔɔ Yuropa teŋgbɛ, ejaakɛ ema Yuropa teŋ tamɔ ŋshɔkpɔ. Snoo nɛɔ eshwieɔ gɔji lɛ anɔ, ni ehaa nɔ aaafee mitai 3 kwɔlɛ, ni ehiɔ nɔ aaafee nyɔji ekpaa sɔŋŋ dani esereɔ. Afua fɔɔ woo trukaa yɛ gɔji nɛɛ anɔ, no hewɔ lɛ eyɛ oshara waa akɛ mɔ ko aaatsɔ jɛi.

Yɛ afii ohai abɔ ni eho lɛ amli lɛ, akɛ gɔji ni tsara nɔ nɛɛ etsu nii kɛjara maji, maŋtsɛyelii kɛ maŋtiasei amli. Akɛni gbɛi nɛɛ anɔ nyiɛmɔ wa yɛ blema hewɔ lɛ, polisifoi nyɛɛɛ anyiɛ jɛmɛ ni amɛtsĩ ojotswaa  naa, no hewɔ lɛ, mɛi ni bɛŋkɛ jɛmɛ lɛ kɛ nibii juɔ shi kɛtsɔɔ gɔji lɛ anɔ kɛyaa maji ni bɔle gɔji lɛ ahe lɛ amli. Yɛ afi 1930 afii lɛ amli beni gɔji nɛɛ kã Czechoslovakia kɛ Germany teŋ lɛ, Odasefoi lɛ tsɔ gbɛi ni tsutsu lɛ mɛi ni juɔ shi amɛkɛ nibii yaa maji krokomɛi anɔ lɛ tsɔɔ nɔ lɛ anɔ kɛtsu yiŋtoo ko he nii. Mɛɛ yiŋtoo he nii amɛkɛtsu? Amɛtsɔ nakai gbɛi lɛ anɔ amɛyaloo asafo lɛ woji kɛjɛ maŋ kome nɔ kɛtee maŋ kroko nɔ. Beni Nyɛminuu Rudolph ji oblanyo lɛ, efata Odasefoi nɛɛ ahe.

Nyɛmimɛi hii kɛ yei ni esaa amɛhe tamɔ shisharalɔi ni kɛ woji miitsɔ gɔji wuji lɛ anɔ kɛya Germany

NYIƐMƆI NI YƆƆ OSHARA

Nyɛminuu Rudolph kɛɛ akɛ: “Kɛ́ shɛ otsii lɛ anaagbee lɛ, wɔ, ni ji nyɛmimɛi oblahii lɛ jaraa wɔhe wɔwoɔ kui kpawo loo nɔ mli, ni wɔsaa wɔhe oookɛɛ wɔmiiya shisharamɔ.” Ekɛfata he akɛ: “Kɛ́ wɔje nyiɛmɔ lɛ shishi yɛ Germany lɛ, eheɔ wɔ aaafee ŋmɛlɛtswai etɛ dani wɔfoɔ gɔji lɛ kɛyashɛɔ Špindlerův Mlýn,” ni ji maŋ ko ni yɔɔ Czech ni kɛ gɔji lɛ ateŋ jɛkɛmɔ aaafee kilomitai 16.5 ni mɛi bajɔɔ amɛhe yɛ jɛmɛ lɛ. Yɛ nakai beaŋ lɛ, Germanybii pii yɛ nakai maŋ lɛ mli. Amɛteŋ mɔ kome ni lɛɔ kooloi lɛ kpɛlɛ akɛ ebaaye ebua nyɛmimɛi lɛ. Akɛ wɔwoji lɛ majeɔ oketeke kɛjɛɔ Prague kɛyaa maŋ ko ni bɛŋkɛ he ni eyɔɔ lɛ, ni ekɛ okpɔŋɔ shwiili ko ni bei pii lɛ akɛholeɔ mɛi ni eba hejɔɔmɔ lɛ yaloɔ kɛbaa. Kɛ́ ekɛba lɛ, ekɛyatoɔ he ni ekɛ ntoo ni ekɛlɛɔ kooloi lɛ woɔ lɛ kɛyashi nyɛmimɛi lɛ baaba amɛbaloo kɛya Germany.

Nyɛminuu Rudolph tsa nɔ akɛ: “Kɛ́ wɔshɛ he ni elɛɔ kooloi lɛ yɛ lɛ, wɔkɛ woji lɛ woɔ wɔbaagi ni akpɛɔ yɛ sɛɛ lɛ mli, ni afee baagi nɛɛ bɔ ni abaanyɛ akɛ jatsui ni tsiitsii awo mli. Wɔteŋ mɔ fɛɛ mɔ kpɛɔ jatsu ni tsiimɔ aaafee kilogram 50.” Bɔni afee ni akamɔ amɛ lɛ, amɛjeɔ gbɛfãa lɛ shishi be ni hulu enyɔ shi, ni amɛyashɛɔ shĩa dani hulu jeɔ. Ernst Wiesner, ni nakai beaŋ lɛ eji kpokpaa nɔkwɛlɔ yɛ Germany lɛ tsɔɔ nibii ni amɛfeɔ koni akamɔ amɛ lɛ ekomɛi akɛ: “Nyɛmimɛi hii enyɔ tsɔɔ hiɛ, ni kɛ́ amɛkɛ mɔ ko kpe nɔŋŋ lɛ, amɛkɛ tɔɔtsi ni amɛhiɛ lɛ feɔ okadi ko amɛhaa nyɛmimɛi krokomɛi ni baa yɛ amɛsɛɛ lɛ. Enɛ haa nyɛmimɛi ni nyiɛ amɛsɛɛ aaafee mitai 100 jɛkɛmɔ lɛ teɔ amɛhe yɛ jwɛi amli kɛyashiɔ nyɛmimɛi enyɔ lɛ kuɔ amɛsɛɛ ni amɛbawieɔ nɔ ko ni baaha mɛi ni eyatee amɛhe lɛ ana akɛ amɛbaanyɛ amɛje kpo agbɛnɛ, ni atsakeɔ wiemɔi nɛɛ daa otsi.” Kɛlɛ, jeee Germany polisifoi ni woɔ atade bluu lɛ pɛ gbeyei amɛsheɔ.

 Nyɛminuu Richard Rudolph wie akɛ: “Gbi ko gbɛkɛ lɛ, ehe bahia ni mikɛ be kpalaŋŋ atsu nii, no hewɔ lɛ, nyɛmimɛi ni yaa Czech lɛ shi kwraa dani mishi. Duŋ ewo, ni afua hu ewo, ni akɛni nugbɔ miinɛ hewɔ lɛ, beni minyiɛ nɔ lɛ belɛ miikpokpo. Miyalaaje yɛ gbɛ lɛ nɔ, ni miye ŋmɛlɛtswai abɔ ni minaaa gbɛ. Shisharalɔi babaoo gboiɔ kɛ́ amɛyaje shihilɛ ni tamɔ nɛkɛ mli. Leebi maŋkpa beni minyɛmimɛi lɛ eku amɛsɛɛ kɛmiiya shĩa lɛ dani mina amɛ.”

Kuu fioo ni yɔɔ ekãa nɛɛ kwɔ gɔji lɛ otsi fɛɛ otsi, ni amɛfee nakai afii etɛ. Kɛ́ snoo bɔi nɛmɔ lɛ, amɛkɛ nɔ ko ni akɛnyiɛɔ snoo nɔ woɔ amɛnaji loo amɛtaa shwiili ko ni akɛnyiɛɔ snoo nɔ lɛ nɔ ni amɛkɛ woji lɛ yaa. Bei komɛi lɛ, nyɛmimɛi aaashɛ 20 nyiɛɔ nanegbɛi ni shisharalɔi fɔɔ nɔ tsɔmɔ lɛ anɔ kɛfoɔ husu lɛ beni je etsɛre. Bɔni afee ni mɛi akana amɛsɛɛ lɛ, nyɛmimɛi yei komɛi fataa amɛhe kɛyaa. Amɛteŋ mɛi komɛi nyiɛɔ hiɛ, ni kɛ́ amɛna akɛ oshara ko miiba lɛ, amɛfɔ̃ɔ amɛfaii lɛ kɛyaa kɔɔyɔɔ lɛ mli.

Snoo ni yɔɔ gɔji wuji lɛ anɔ lɛ hewɔ lɛ eyɛ oshara akɛ aaanyiɛ gɔji nɛɛ anɔ

Kɛ́ amɛyaloo woji lɛ amɛba lɛ, te afeɔ woji lɛ tɛŋŋ? Atoɔ gbɛjianɔ ni ajaraa woji lɛ amrɔ nɔŋŋ. Yɛ mɛɛ gbɛ nɔ? Atoɔ woji lɛ awoɔ adekai komɛi amli oookɛɛ samala, ni akɛyaa oketekei adaamɔhe ni yɔɔ Hirschberg lɛ. Biɛ ajɛɔ akɛ woji lɛ yaa Germany hei srɔtoi, ni nyɛmimɛi hii kɛ yei ni yɔɔ hei nɛɛ tsɔɔ gbɛ nigii nɔ amɛjaraa woji lɛ amɛhaa amɛnyɛmimɛi héyelilɔi lɛ, tamɔ bɔ ni awie yɛ shishijee lɛ. Bɔ ni gbɛjianɔtoo nɛɛ yɔɔ hewɔ lɛ, kɛ́ amralofoi lɛ ná le ehe nɔ ko fioo po lɛ, ebaanyɛ ekɛ naagba wulu aba. Anɔkwa, gbi ko lɛ, naagba ko ba kɛjɛ he ko ni akpaaa gbɛ.

Yɛ afi 1936 mli lɛ, ayana he ko ni wɔkɛ woji lɛ toɔ ni bɛŋkɛ Berlin. Nibii ni ana lɛ ekomɛi ji woji adekai etɛ ni akɛmaje kɛjɛ Hirschberg, shi aleee mɔ ni kɛmaje. Polisifoi lɛ kwɛ akɛ amɛbaana mɔ ni waonaa yɔɔ adeka lɛ he lɛ, ni amɛna akɛ nyɛmimɛi ni nyiɛ gbɛjianɔtoo nɛɛ hiɛ lɛ ateŋ mɔ kome waonaa ni, ni amɛmɔ lɛ. No sɛɛ etsɛɛɛ lɛ, amɔmɔ mɛi enyɔ krokomɛi hu, ni Richard Rudolph fata he. Akɛni nyɛmimɛi nɛɛ kpɛlɛ nɔ akɛ amɛ pɛ amɛhɔ gbɛjianɔtoo lɛ fɛɛ sɛɛ hewɔ lɛ, nyɛmimɛi krokomɛi nyɛ amɛtsu nitsumɔ ni yɔɔ oshara waa nɛɛ kɛyashi be ko.

NƆ NI WƆKASEƆ KƐJƐƆ MLI

Bɔ ni nyɛmimɛi lɛ kpɛɔ woji yɛ amɛsɛɛ kɛtsɔɔ gɔji lɛ anɔ lɛ tee nɔ efee gbɛ ni he hiaa waa ni Odasefoi ni yɔɔ Germany lɛ tsɔ nɔ amɛnine shɛɔ asafo lɛ woji lɛ anɔ. Shi jeee gɔji nɛɛ anɔ pɛ atsɔ akɛ woji tee Germany. Dani Germany asraafoi lɛ baaye Czechoslovakia nɔ yɛ afi 1939 lɛ, no mli lɛ, ayɛ gbɛi krokomɛi ni tamɔ nakai nɔŋŋ yɛ husu ni fo maji enyɔ nɛɛ ateŋ lɛ naa ni atsɔɔ nɔ akɛ woji yaa Germany. Odasefoi ni yɔɔ Germany lɛ kɛ mɛi ni yɔɔ maji krokomɛi ni kɛ Germany jeɔ husu, tamɔ France, Netherlands, kɛ Switzerland anɔ lɛ hu kɛ amɛwala wo oshara mli ni amɛkɛ mumɔŋ niyenii yaha amɛnyɛmimɛi héyelilɔi ni awaa amɛyi yɛ Germany lɛ.

Ŋmɛnɛ lɛ, wɔteŋ mɛi babaoo nine baanyɛ ashɛ asafo lɛ woji ni akala, afee lɛ vidioi, loo nɔ ni afee lɛ yɛ gbɛi krokomɛi anɔ lɛ abɔ ni wɔtaoɔ lɛ anɔ. Kɛ́ onine shɛ wolo hee ko nɔ yɛ Maŋtsɛyeli Asa lɛ nɔ loo ojie eko kɛjɛ jw.org Wɛb saiti lɛ, susumɔ deŋme ni agbo dani onine shɛ nɔ lɛ he. Ekolɛ bɔ ni fee ni onine shɛ nɔ lɛ bɛ oshara tamɔ gɔji ni snoo eha nɔ fɛɛ ni aatsɔ nɔ nyɔɔŋteŋ moŋ, shi kaimɔ akɛ, onyɛmimɛi héyelilɔi babaoo kɛ amɛhe shã afɔle dani onine shɛ nɔ.

^ kk. 3 Ehi Hirschberg Asafo ni yɔɔ Silesia lɛ mli. Amrɔ nɛɛ atsɛɔ maŋ ni ji Hirschberg lɛ akɛ Jelenia Góra, ni eyɛ Poland wuoyi-anaigbɛ.