Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Sanebimɔi ni Jɛ Kanelɔi Adɛŋ

Sanebimɔi ni Jɛ Kanelɔi Adɛŋ

Namɔ ji Gog ni yɔɔ Magog, ni atsĩ etã yɛ Ezekiel wolo lɛ mli lɛ?

Awie yɛ wɔwoji lɛ amli afii abɔ akɛ, Gog ni yɔɔ Magog ji gbɛ́i ni akɛtsɛɔ Satan kɛjɛ be ni ashɛ lɛ afɔ̃ kɛjɛ ŋwɛi lɛ. Awie nakai, ejaakɛ Kpojiemɔ wolo lɛ hãa wɔnaa akɛ, Satan ji mɔ ni baanyiɛ tutuamɔ ni abaatutua Nyɔŋmɔ webii lɛ yɛ jeŋ fɛɛ lɛ hiɛ. (Kpojiemɔ 12:1-17) No hewɔ lɛ, wɔnu shishi akɛ, Gog baanyɛ afee Satan gbɛ́i kroko.

Shi, mlitsɔɔmɔ nɛɛ teɔ sanebimɔi komɛi ashi. Susumɔ saji ni nyiɛ sɛɛ nɛɛ ahe okwɛ: Be ni Yehowa wieɔ Gog hiɛkpatamɔ lɛ he lɛ, ewie akɛ ebaaŋɔ Gog ehã “loofɔji looyelɔi srɔtoi fɛɛ kɛ ŋã nɔ kooloi” ní amɛye lɛ. (Ezekiel 39:4) Yehowa kɛfata he akɛ: “Nakai gbi lɛ nɔ lɛ mahã Gog fuuhe yɛ Israel.” (Ezekiel 39:11) Shi Satan ji mumɔŋ bɔɔ nɔ ni anaaa lɛ, no hewɔ lɛ, te baafee tɛŋŋ loofɔji kɛ ŋa nɔ kooloi aye eloo lɛ? Te baafee tɛŋŋ afu lɛ yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ? Biblia lɛ hãa wɔnaa faŋŋ akɛ ayeŋ Satan loo, ni asaŋ afuŋ lɛ, moŋ lɛ, abaafi lɛ afii 1,000, ni ashɛ lɛ afɔ̃ bu kwɔŋkwɔŋ lɛ mli.Kpojiemɔ 20:1, 2.

Biblia lɛ kɛɔ akɛ, kɛ́ afii 1,000 lɛ ba naagbee lɛ, abaajie Satan kɛjɛ bu kwɔŋkwɔŋ lɛ mli, ni “ebaaje kpo ní eyalaka nakai jeŋmaji ni yɔɔ shikpɔŋ lɛ koji ejwɛ lɛ, Gog kɛ Magog, koni ebua amɛnaa kutuu kɛhã ta lɛ.” (Kpojiemɔ 20:8) Shi kɛ́ Satan nɔŋŋ ji Gog lɛ, belɛ nɔ ni ŋmalɛ nɛɛ tsɔɔ ji akɛ, ebaalaka lɛ diɛŋtsɛ ehe. No hewɔ lɛ, “Gog” ni atsĩ tã yɛ Ezekiel wolo lɛ kɛ Kpojiemɔ wolo lɛ mli lɛ jeee Satan.

Kɛ́ nakai ni lɛ, belɛ namɔ ji Gog ni yɔɔ Magog lɛ? Wɔbaanyɛ wɔná sanebimɔ nɛɛ hetoo kɛji akɛ wɔna mɛi ni Biblia lɛ tsɔɔ akɛ amɛbaatutua Nyɔŋmɔ webii lɛ. Biblia lɛ wieɔ tutuamɔ ni “Gog ní yɔɔ Magog shikpɔŋ lɛ nɔ” lɛ kɛbaaba lɛ, nɔ ni “kooyigbɛ maŋtsɛ” lɛ kɛbaaba lɛ, kɛ nɔ ni “shikpɔŋ lɛ nɔ maŋtsɛmɛi lɛ” kɛbaaba lɛ fɛɛ he. (Ezekiel 38:2, 10-13; Daniel 11:40, 44, 45; Kpojiemɔ 17:14; 19:19) Ani esoro tutuamɔi nɛɛ eko fɛɛ eko? Wɔleee. Shi eeenyɛ efee akɛ Biblia lɛ kɛ gbɛ́i srɔtoi miitsu nii kɛhã tutuamɔ kome too lɛ nɔŋŋ. Mɛni hewɔ wɔkɛɔ nakai? Wɔkɛɔ nakai, ejaakɛ Biblia lɛ hãa wɔleɔ akɛ, shikpɔŋ lɛ nɔ jeŋmaji lɛ fɛɛ baafee ekome kɛtutua Nyɔŋmɔ webii lɛ, ni no kɛ Harmagedon ta lɛ baaba.Kpojiemɔ 16:14, 16.

Nibii srɔtoi nɛɛ ni Biblia lɛ ewie yɛ naagbee tutuamɔ ni abaatutua Nyɔŋmɔ webii lɛ he lɛ hãa efeɔ faŋŋ akɛ Gog ni yɔɔ Magog lɛ jeee Satan. Moŋ lɛ, Gog ni yɔɔ Magog lɛ ji majimaji akuu ko. Ani “kooyigbɛ maŋtsɛ” lɛ ji mɔ ni baanyiɛ kuu nɛɛ hiɛ? Wɔnyɛŋ wɔtsɔɔ. Shi kɛ́ wɔkwɛ nɔ ni Yehowa wie yɛ Gog he lɛ, etamɔ nɔ ni kooyigbɛ maŋtsɛ lɛ ni baanyiɛ kuu nɛɛ hiɛ. Yehowa wie akɛ: “Ojɛ ojɛɛhe lɛ yɛ kooyigbɛ tɔ̃ɔ oba, bo kɛ majimaji babaoo ní fata ohe, ní amɛ fɛɛ kwa amɛtara okpɔŋɔi anɔ lɛ, asafo babaoo kɛ ta ní wa.”Ezekiel 38:6, 15.

Gbalɔ Daniel, ni hi shi yɛ Ezekiel beiaŋ lɛ hu wie yɛ kooyigbɛ maŋtsɛ lɛ he akɛ: “Saji ní jɛ bokagbɛ kɛ kooyigbɛ lɛ aaahao lɛ; no hewɔ lɛ ekɛ mlila babaoo aaaje kpo, ní eyafite mɛi pii ní efee amɛ musu. Ni eeeshi emɔɔ lɛŋ buui lɛ yɛ ŋshɔi lɛ kɛ gɔŋ krɔŋkrɔŋ ní yɔɔ fɛo lɛ teŋ; ni eeeshɛ enaagbee, ni mɔ ko bɛ ní aaaye abua lɛ.” (Daniel 11:44, 45) Nɔ ni awie yɛ biɛ akɛ kooyigbɛ maŋtsɛ lɛ baafee lɛ tamɔ nɔ ni Ezekiel wolo lɛ wie akɛ Gog baafee lɛ nɔŋŋ.Ezekiel 38:8-12, 16.

Mɛni baaba yɛ naagbee tutuamɔ lɛ sɛɛ? Daniel wolo lɛ kɛɔ akɛ: “Nakai be lɛ mli lɛ Mikael [Yesu Kristo] ni ji lumɔ kpeteŋkpele ní damɔ shi [kɛjɛ afi 1914] hã omaŋbii lɛ aaate shi adamɔ shi [yɛ Harmagedon]; shi fimɔ be ko aaaba ní anako nɔ dã kɛjɛ beyinɔ ní jeŋmaŋ yɔɔ lɛ kɛyashi nakai be lɛ mli; ni nakai be lɛ mli lɛ aaahere omaŋ lɛ mli mɔ fɛɛ mɔ ní aaana akɛ aŋma egbɛ́i yɛ wolo lɛ mli lɛ.” (Daniel 12:1) Kpojiemɔ 19:11-21 lɛ hu wieɔ nɔ ni Yesu baafee lɛ he.

Shi namɛi ahe “Gog Magog” ni atsĩ tã yɛ Kpojiemɔ 20:8 lɛ mli lɛ kɔɔ? Ekɔɔ mɛi fɛɛ ni baatse Yehowa hiɛ atua, ni amɛtutua ewebii lɛ yɛ naagbee kaa lɛ mli lɛ ahe. Naagbee kaa nɛɛ baaba kɛ́ afii 1,000 lɛ ba naagbee. Atuatselɔi nɛɛ ahe baatsɛ̃ Nyɔŋmɔ webii lɛ, taakɛ bɔ ni Gog ni yɔɔ Magog, ni ji maji ni baatutua Nyɔŋmɔ webii lɛ yɛ amanehulu kpeteŋkpele lɛ naagbee gbɛ lɛ, baafee lɛ nɔŋŋ. Abaakpãtã Gog kɛ Magog hiɛ, taakɛ bɔ ni abaakpãtã majimaji ni baate shi awo Nyɔŋmɔ webii lɛ yɛ amanehulu kpeteŋkpele lɛ naagbee gbɛ lɛ ahiɛ yɛ Harmagedon ta lɛ mli lɛ. (Kpojiemɔ 19:20, 21; 20:9) No hewɔ lɛ, etamɔ nɔ ni gbɛ́i ni ji “Gog kɛ Magog” lɛ sa mɛi fɛɛ ni baatse Yehowa hiɛ atua kɛ́ afii 1,000 lɛ ba naagbee lɛ.

Akɛni wɔkɛ hiɛdɔɔ kaseɔ Biblia lɛ hewɔ lɛ, wɔmiishwe ni wɔle mɔ ni etsɛŋ kwraa, ebaate shi akɛ “kooyigbɛ maŋtsɛ lɛ.” Shi ekɔɔɔ he eko mɔ ni baanyiɛ majimaji lɛ ahiɛ kɛbatutua Nyɔŋmɔ webii lɛ, wɔle akɛ: (1) Abaaye Gog ni yɔɔ Magog kɛ esafo lɛ nɔ kunim, ni abaakpãtã amɛhiɛ. (2) Yesu Kristo, ni ji wɔ-Maŋtsɛ lɛ, baahere Nyɔŋmɔ webii lɛ ayiwala, ni ekɛ amɛ baaya jeŋ hee lɛ mli, he ni amɛbaahi shi shweshweeshwe yɛ toiŋjɔlɛ mli lɛ.Kpojiemɔ 7:14-17.