Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

“Amɛna” Nibii ni Awo he Shi Lɛ

“Amɛna” Nibii ni Awo he Shi Lɛ

“Amɛnine shɛɛɛ shiwoi lɛ amlibaa lɛ nɔ; shi amɛna nomɛi yɛ shɔŋŋ.”HEBRIBII 11:13.

1. Mɛni hewɔ ehi akɛ wɔbaafee nibii ni wɔnako lɛ ahe mfoniri lɛ? (Kwɛmɔ mfoniri ni yɔɔ nikasemɔ lɛ shishijee lɛ.)

YEHOWA ehã wɔ nyɛmɔ ni wɔkɛfee nibii ni wɔnaaa lɛ ahe mfoniri. Enɛ ji nikeenii ko ni nɔ bɛ. Nikeenii nɛɛ yeɔ ebuaa wɔ ni wɔnyɛɔ wɔkpaa nibii kpakpai ni baaba wɔsɛɛ lɛ gbɛ, ni wɔtoɔ nibii ahe gbɛjianɔ koni wɔkaná naagbai. Yehowa le wɔsɛɛ sane, ni ehãa wɔleɔ nibii komɛi ni wɔbaanyɛ wɔkpa gbɛ. Eyɛ mli akɛ amrɔ nɛɛ wɔnaaa nibii nɛɛ moŋ, shi wɔbaanyɛ wɔfee amɛhe mfoniri, koni no ahã wɔná hemɔkɛyeli akɛ amɛbaaba mli.2 Korintobii 4:18.

2, 3. (a) Mɛɛ gbɛ nɔ wɔbaanyɛ wɔkɛ nyɛmɔ ni wɔyɔɔ ni wɔkɛfeɔ nibii ahe mfoniri lɛ atsu nii yɛ gbɛ kpakpa nɔ? (b) Mɛɛ sanebimɔi ahe wɔbaasusu yɛ nikasemɔ nɛɛ mli?

2 Bei komɛi lɛ, wɔfeɔ nibii komɛi ni nyɛŋ aba mli kɔkɔɔkɔ ahe mfoniri. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, gbekɛ yoo fioo ko baanyɛ afee ehe mfoniri ni eta abɛi nɔ. Shi, enɛ nyɛŋ aba mli kɔkɔɔkɔ. Nɔ ni tamɔɔɔ nakai lɛ, Samuel nyɛ, Hana, fee nibii ni baanyɛ aba mli ahe mfoniri. Etee nɔ esusu gbi ni ekɛ ebinuu lɛ baaya kpeebuu lɛ mli koni ekɛ osɔfoi lɛ ayatsu nii lɛ he. Enɛ jeee lamɔ ko kɛkɛ. Eji nɔ ko ni ekpɛ eyiŋ akɛ ebaafee. No hewɔ lɛ, yiŋkpɛɛ nɛɛ he mfoniri ni Hana tee nɔ efee yɛ ejwɛŋmɔ mli lɛ, ye ebua lɛ ni enyɛ eye shi ni ewo Yehowa lɛ nɔ. (1 Samuel 1:22) Kɛ́ wɔfee nibii ni Yehowa ewo shi akɛ ebaafee lɛ ahe mfoniri lɛ, jeee lamɔ wɔlaa lɛ, ejaakɛ wɔmiifee nibii ni baaba diɛŋtsɛ ahe mfoniri.2 Petro 1:19-21.

3 Yehowa webii ni hi shi yɛ blema lɛ ateŋ mɛi babaoo fee nibii ni Yehowa ewo he shi lɛ ahe mfoniri. Mɛni hewɔ ehi akɛ amɛfee nakai? Ni mɛni hewɔ ehi akɛ wɔ hu wɔbaafee bɔ ni shihilɛ baaji ahã kɛ́ Nyɔŋmɔ shiwoi lɛ ba mli lɛ ahe mfoniri lɛ?

NIBII NI BAABA WƆSƐƐ LƐ AHE MFONIRI NI AMƐFEE LƐ WAJE AMƐ

4. Mɛni hewɔ Habel nyɛ efee nibii kpakpai ni baaba wɔsɛɛ lɛ ahe mfoniri lɛ?

4 Habel ji klɛŋklɛŋ adesa ni ná hemɔkɛyeli yɛ Yehowa shiwoi amli. No mli lɛ, Habel le akɛ, be ni Adam kɛ Hawa tɔ̃ lɛ, Yehowa kɛɛ onufu lɛ akɛ: “Mikɛ nyɛɛ aaaŋmɛ okɛ yoo lɛ teŋ, kɛ oseshi kɛ eseshi teŋ; eeetswa oyitso nɔ, ni bo hu oootswa enanetsitsi nɔ.” (1 Mose 3:14, 15) Shi eleee gbɛ pɔtɛɛ ni Nyɔŋmɔ baatsɔ nɔ etsu nɔ ni ewie lɛ he nii. Ekã shi faŋŋ akɛ, esusu nɔ ni Nyɔŋmɔ wie lɛ he. Eeenyɛ efee akɛ Habel bi ehe akɛ, ‘Namɔ ji mɔ ni onufu lɛ baapila, ní baaye abua adesai koni amɛye emuu ekoŋŋ lɛ?’ Habel ná hemɔkɛyeli akɛ, nɔ fɛɛ nɔ ni Yehowa ewo he shi lɛ baaba mli. No hewɔ Yehowa hiɛ sɔ efɔle lɛ.Kanemɔ 1 Mose 4:3-5; Hebribii 11:4.

5. Mɛni hewɔ ehi akɛ Henok fee bɔ ni shihilɛ baafee wɔsɛɛ lɛ he mfoniri lɛ?

5 Mɔ kroko hu ni ná hemɔkɛyeli ni gbugbaaa yɛ Nyɔŋmɔ mli ji Henok. Eyɛ mli akɛ Henok hi mɛi fɔji ni wie “wiemɔi ni wawai” amɛshi Nyɔŋmɔ lɛ ateŋ moŋ, shi efee ekãa ni ebɔ amɛ kɔkɔ akɛ Yehowa baakpãtã mɛi fɔji ahiɛ. (Yuda 14, 15) Mɛni hã enyɛ efee nakai? Eeenyɛ efee akɛ, Henok fee bɔ ni jeŋ shihilɛ baafee kɛ́ mɔ fɛɛ mɔ sɔmɔ Yehowa lɛ he mfoniri.Kanemɔ Hebribii 11:5, 6.

6. Yɛ Nu Afua lɛ sɛɛ lɛ, mɛni eeenyɛ efee akɛ Noa susu he?

6 Yehowa baa Noa yi yɛ Nu Afua lɛ mli, ejaakɛ Noa ná hemɔkɛyeli yɛ emli. (Hebribii 11:7) Hemɔkɛyeli nɛɛ ji nɔ ni tsirɛ lɛ ni ekɛ kooloi shã afɔle ehã Yehowa lɛ. (1 Mose 8:20) Yɛ Nu Afua lɛ sɛɛ lɛ, mɛi bɔi nibii fɔji feemɔ yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ ekoŋŋ. Nimrod fee ehe maŋtsɛ, ni eshwelɛ ji ni ehã mɛi atse Yehowa hiɛ atua. (1 Mose 10:8-12) Shi Noa hemɔkɛyeli lɛ gbugbaaa. Taakɛ eji yɛ Habel gbɛfaŋ lɛ, lɛ hu ená nɔmimaa akɛ, be ko baaba ni Nyɔŋmɔ baajie esha kɛ gbele kɛya. Kɛfata he lɛ, eeenyɛ efee akɛ, esusu bɔ ni shihilɛ baaji ahã be ni adesa nɔyelɔi ni yi wa bɛ dɔŋŋ lɛ he. Wɔ hu wɔbaanyɛ wɔfee be ni yɔɔ miishɛɛ nɛɛ he mfoniri yɛ wɔjwɛŋmɔŋ. Ni wɔle akɛ be nɛɛ ebɛŋkɛ kpaakpa!Romabii 6:23.

AMƐFEE BE NI NYƆŊMƆ SHIWOI LƐ BAABA MLI LƐ HE MFONIRI

7. Mɛɛ nibii ni baaba wɔsɛɛ eeenyɛ efee akɛ Abraham, Isak, kɛ Yakob fee he mfoniri?

7 Abraham, Isak, kɛ Yakob fɛɛ fee wɔsɛɛ be ko ni yɔɔ miishɛɛ lɛ he mfoniri. Yehowa kɛ amɛteŋ mɔ fɛɛ mɔ wie ‘seshi’ ko he. ‘Seshi’ nɛɛ baajɛ amɛweku lɛ mli, ni Yehowa wo shi akɛ, kɛtsɔ nakai ‘seshi’ lɛ nɔ lɛ, abaajɔɔ mɛi ni jɛ jeŋmaji fɛɛ amli. (1 Mose 22:18; 26:4; 28:14) Nyɔŋmɔ wo amɛ shi hu akɛ, amɛseshi lɛ baatsɔ maŋ wulu, ni amɛbaahi Shiwoo Shikpɔŋ fɛfɛo ko nɔ. (1 Mose 15:5-7) Akɛni Abraham, Isak, kɛ Yakob le akɛ Yehowa shiwoi lɛ baaba mli hewɔ lɛ, yɛ amɛjwɛŋmɔ mli lɛ, etamɔ nɔ ni amɛseshi lɛ eyashɛ nakai shikpɔŋ lɛ nɔ momo. Anɔkwa, kɛjɛ be ni Adam kɛ Hawa fee esha lɛ nɔ kɛbaa nɛɛ, Yehowa eye ebua etsuji anɔkwafoi ni amɛnu bɔ ni adesai baafee aye emuu ekoŋŋ lɛ shishi.

8. Mɛni ye ebua Abraham ni ená hemɔkɛyeli ni mli wa, ni ebo Yehowa toi lɛ?

8 Akɛni Abraham hemɔkɛyeli lɛ mli wa hewɔ lɛ, ebo Yehowa toi yɛ shihilɛi ni jaraa po amli. Abraham kɛ Nyɔŋmɔ tsuji anɔkwafoi krokomɛi fee nibii ni Yehowa ewo he shi lɛ ahe mfoniri, eyɛ mli akɛ nibii nɛɛ baaa mli yɛ amɛwala beiaŋ. Biblia lɛ kɛɔ akɛ: “Amɛna [shiwoi lɛ amlibaa lɛ] yɛ shɔŋŋ ni amɛkɛ miishɛɛ kpɛlɛ nɔ.” (Kanemɔ Hebribii 11:8-13.) Abraham le akɛ, Yehowa yeɔ eshiwoi anɔ be fɛɛ be, no hewɔ lɛ, ená nɔmimaa akɛ nibii fɛɛ ni Yehowa ewo he shi akɛ ebaafee wɔsɛɛ lɛ baaba mli.

Mɛi ni hi shi yɛ blema lɛ kpa be ni Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ baaye shikpɔŋ lɛ nɔ kɛya naanɔ lɛ gbɛ

9. Mɛɛ gbɛ nɔ hemɔkɛyeli ni Abraham yɔɔ yɛ Nyɔŋmɔ shiwoi amli lɛ ye ebua lɛ?

9 Abraham he Yehowa shiwoi lɛ eye, no hewɔ lɛ, efee nɔ fɛɛ nɔ ni Yehowa kɛɛ lɛ akɛ efee lɛ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, eshi Ur maŋtiase lɛ, he ni eshĩa yɔɔ lɛ, ni ewala gbii abɔ fɛɛ lɛ, ehiii maŋ ko mli etsɛɛɛ. Efee nakai, ejaakɛ ele akɛ maji ni bɔle lɛ lɛ fɛɛ anɔyelɔi lɛ sɔmɔɔɔ Yehowa, ni no hewɔ lɛ, amɛhiŋ shi kɛyaŋ naanɔ. (Yoshua 24:2) Moŋ lɛ, ekwɛ be ni Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ baaye shikpɔŋ lɛ nɔ kɛya naanɔ lɛ gbɛ. Maŋtsɛyeli nɛɛ ji “maŋ ni yɔɔ faneshii diɛŋtsɛ ní ehe ŋaatolɔ kɛ emalɔ ji Nyɔŋmɔ lɛ.” (Hebribii 11:10) Habel, Henok, Noa, Abraham, kɛ Nyɔŋmɔ tsuji anɔkwafoi krokomɛi he gbohiiashitee lɛ amɛye. Be fɛɛ be ni anɔkwafoi nɛɛ baasusu bɔ ni shikpɔŋ lɛ nɔ baafee fɛo ní amɛhi nɔ kɛya naanɔ lɛ he lɛ, ehãa hemɔkɛyeli ni amɛyɔɔ yɛ Yehowa mli lɛ mli waa.Kanemɔ Hebribii 11:15, 16.

10. Mɛni hewɔ ehi akɛ Sara kpa nibii ni baaba wɔsɛɛ lɛ gbɛ lɛ?

10 Abraham ŋa Sara, ná hemɔkɛyeli ni mli wa yɛ Yehowa shiwoi amli. Yehowa kɛɛ Abraham akɛ: “Majɔɔ [Sara], ni maŋɔ binuu hu kɛaajɛ emli mahão; ni majɔɔ lɛ, ni eeetsɔ jeŋmaji anyɛ, ni maji anɔ maŋtsɛmɛi aaajɛ emli aba.” (1 Mose 17:16) Shiwoo nɛɛ hewɔ lɛ, be ni Sara ye afii 90 ni loloolo lɛ ebɛ bi po lɛ, ená nɔmimaa akɛ wɔsɛɛ ko lɛ, ebaafɔ. Eeenyɛ efee po akɛ, Sara fee ebii lɛ ahe mfoniri akɛ amɛbatsɔ maŋ wulu. (Hebribii 11:11, 12) Yehowa shiwoo lɛ ba mli, ni Sara fɔ Isak. Naakpɛɛ nii ni Yehowa fee nɛɛ hã Sara ná nɔmimaa akɛ, Yehowa shiwoi ni eshwɛ lɛ hu baaba mli. Wɔ hu kɛ́ wɔfee nibii kpakpai ni Yehowa ewo shi akɛ ebaahã wɔ lɛ ahe mfoniri lɛ, hemɔkɛyeli ni wɔyɔɔ yɛ emli lɛ mli baawa.

ETEE NƆ ESUSU JUROMƆNƆ LƐ HE

11, 12. Mɛni hã Mose basumɔ Yehowa waa?

11 Mose hu ná hemɔkɛyeli yɛ Yehowa shiwoi amli. Abu lɛ akɛ Ejipt maŋtsɛ lɛ bi. Shi akɛni esumɔɔ Yehowa fe nɔ fɛɛ nɔ hewɔ lɛ, ekpoo hegbɛ kɛ heloonaa nibii ni kulɛ ebaanyɛ ená yɛ Ejipt lɛ. Efɔlɔi ni ji Hebribii lɛ tsɔɔ lɛ Yehowa he nii, ni amɛhã ele hu akɛ, Yehowa ewo shi akɛ ebaajie Hebribii lɛ yɛ nyɔŋyeli mli, ní ehã amɛ Shiwoo Shikpɔŋ lɛ. (1 Mose 13:14, 15; 2 Mose 2:5-10) Mose tee nɔ efee shiwoi nɛɛ ahe mfoniri, ni no hã ebasumɔ Yehowa waa.

12 Biblia lɛ kɛɔ wɔ akɛ: “Hemɔkɛyeli hewɔ be ni Mose da lɛ, ekpoo akɛ eeehã atsɛ lɛ Farao biyoo lɛ bi lɛ, ni ehala akɛ afee lɛ kɛ Nyɔŋmɔ webii lɛ niseniianii moŋ fe nɔ ni eeeye esha mli ŋɔɔmɔ be kukuoo ko lɛ, ejaakɛ ebu Kristo lɛ ahorabɔɔ lɛ akɛ ninámɔ kpele fe Ejipt jwetrii lɛ, ejaakɛ ekwɛ juromɔnɔ lɛ ní enine baashɛ nɔ lɛ waa.”Hebribii 11:24-26.

13. Mɛni hewɔ ehi akɛ Mose tee nɔ esusu Yehowa shiwoi lɛ ahe lɛ?

13 Ekã shi faŋŋ akɛ, Mose susu Yehowa shiwoo akɛ ebaajie Hebribii lɛ yɛ nyɔŋyeli mli lɛ he waa. Taakɛ eji yɛ Yehowa tsuji krokomɛi agbɛfaŋ lɛ, Mose le akɛ Yehowa baahã adesai aye amɛhe kɛjɛ gbele mli. (Hiob 14:14, 15; Hebribii 11:17-19) No hewɔ lɛ, Mose na akɛ Yehowa sumɔɔ adesai. Enɛ hã esumɔ Yehowa waa, ni hemɔkɛyeli ni eyɔɔ yɛ Yehowa mli lɛ hu mli bawa. No ye ebua lɛ ni etee nɔ esɔmɔ Yehowa ewala gbii abɔ fɛɛ. (5 Mose 6:4, 5) Be ni Farao kɛɛ lɛ akɛ ebaagbe lɛ po lɛ, esheee gbeyei, ejaakɛ ele akɛ wɔsɛɛ lɛ, Yehowa baajuro lɛ.2 Mose 10:28, 29.

FEEMƆ NIBII NI NYƆŊMƆ MAŊTSƐYELI LƐ BAAFEE LƐ AHE MFONIRI

Ani obaanyɛ ofee ohe mfoniri ni ootsu nibii ni Yehowa ewo shi akɛ obaatsu lɛ? (Kwɛmɔ kuku 15)

14. Mɛɛ susumɔi ni ejaaa mɛi komɛi hiɛ?

14 Mɛi babaoo feɔ nibii ni nyɛŋ aba mli kɔkɔɔkɔ ahe mfoniri yɛ amɛjwɛŋmɔŋ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, mɛi komɛi ni miiye ohia futaa lɛ feɔ amɛhe mfoniri ní amɛná nii kpɔtɔɔ ní nɔ ko nɔ ko haooo amɛ. Shi Biblia lɛ hãa wɔleɔ akɛ, ja Satan ekpa je lɛ nɔ yeli dani “tɔlɛ kɛ yakayakanii” sɛɛ baafo. (Lala 90:10) Mɛi komɛi hu susuɔ akɛ adesa nɔyeli ko baanyɛ atsu je lɛŋ naagbai ahe nii. Shi Biblia lɛ hãa wɔleɔ akɛ, Nyɔŋmɔ nɔyeli lɛ pɛ baanyɛ atsu je lɛŋ naagbai ahe nii. (Daniel 2:44) Ni mɛi babaoo hu susuɔ akɛ Nyɔŋmɔ kpãtãŋ jeŋ fɔŋ nɛɛ hiɛ kɔkɔɔkɔ. Shi Biblia lɛ kɛɔ akɛ, Nyɔŋmɔ baakpãtã jeŋ fɔŋ nɛɛ hiɛ. (Zefania 1:18; 1 Yohane 2:15-17) Mɛi ni hiɛ kã nibii ni kɛ Yehowa wiemɔ lɛ kpãaa gbee lɛ anɔ lɛ anine baanyɛ shi.

15. (a) Mɛni hewɔ ehi akɛ wɔbaafee nibii ni Nyɔŋmɔ ewo he shi lɛ ahe mfoniri lɛ? (b) Mɛni obaasumɔ ni ofee yɛ jeŋ hee lɛ mli?

15 Yehowa ewo wɔ shi akɛ ebaaduro wɔ nibii kpakpai wɔsɛɛ. Kɛ́ wɔsusu shiwoi nɛɛ ahe lɛ, wɔmii baashɛ wɔhe waa, ni no baawaje wɔ koni wɔya nɔ wɔsɔmɔ lɛ. Kɛ́ ohiɛnɔkamɔ ji obaaya ŋwɛi jio, obaahi shikpɔŋ lɛ nɔ jio lɛ, feemɔ ohe mfoniri ni ootsu nitsumɔ ni Yehowa ewo shi akɛ obaatsu lɛ. Kɛ́ ohiɛnɔkamɔ ji akɛ obaahi shi kɛya naanɔ yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ, feemɔ shihilɛ ni nyiɛ sɛɛ nɛɛ he mfoniri okwɛ: Naa bo ni ofata onanemɛi ahe kɛmiisaa shikpɔŋ lɛ nɔ fɛfɛo. Mɛi ni kwɛɔ nitsumɔ lɛ nɔ lɛ susuɔ nyɛhe. Ni mɛi fɛɛ ni kɛ bo yɔɔ lɛ sumɔɔ Yehowa tamɔ bɔ ni bo hu osumɔɔ lɛ lɛ nɔŋŋ. Oyɛ gbɔmɔtsoŋ hewalɛ, ni nɔ ko nɔ ko haooo bo. Omli efili bo ejaakɛ okɛ onyɛmɔi kɛ ohesai miiwa mɛi krokomɛi, ni okɛmiiwo Yehowa hiɛ nyam. Ekolɛ, ooye oobua mɛi ni atee amɛ shi lɛ koni amɛbale Yehowa. (Yohane 17:3; Bɔfoi 24:15) Kɛ́ ofee nibii nɛɛ ahe mfoniri lɛ, jeee la olaa lɛ, ejaakɛ Biblia lɛ ewie akɛ, wɔsɛɛ lɛ, nibii nɛɛ fɛɛ baaba mli.Yesaia 11:9; 25:8; 33:24; 35:5-7; 65:22.

GBAA MƐI KROKOMƐI OHIƐNƆKAMƆ LƐ

16, 17. Mɛni hewɔ ehi akɛ wɔɔgba mɛi krokomɛi nibii ni Yehowa ewo shi akɛ ekɛbaahã wɔ lɛ?

16 Kɛ́ wɔgba wɔnyɛmimɛi Kristofoi lɛ nibii ni wɔbaasumɔ ni wɔfee yɛ jeŋ hee lɛ mli lɛ, no baaye abua wɔ fɛɛ ni wɔnyɛ wɔfee bɔ ni shihilɛ baaji yɛ jɛmɛ lɛ he mfoniri jogbaŋŋ. Eyɛ mli akɛ wɔleee nɔ tuuntu ni wɔteŋ mɔ fɛɛ mɔ baafee yɛ jɛmɛ moŋ, shi sanegbaa ni tamɔ nakai lɛ hãa anaa akɛ wɔheɔ Yehowa shiwoi lɛ wɔyeɔ. Taakɛ bɔ ni bɔfo Paulo kɛ nyɛmimɛi ni yɔɔ Roma lɛ wowoo amɛhe hewalɛ lɛ, kɛ́ wɔgba mɛi krokomɛi wɔhiɛnɔkamɔ lɛ, wɔwowoɔ wɔhe hewalɛ koni wɔya nɔ wɔsɔmɔ Yehowa kɛ́ wɔyaje shihilɛi ni jaraa amli.Romabii 1:11, 12.

17 Kɛ́ osusu nibii ni Yehowa ewo he shi lɛ ahe lɛ, osusuŋ onaagbai lɛ ahe tsɔ. Be ko lɛ, Petro fee yeyeeye, ni ebi Yesu akɛ: “Naa! Wɔshi nibii fɛɛ ni wɔbanyiɛ osɛɛ; belɛ mɛni wɔbaaná?” Hetoo ni Yesu hã Petro lɛ hãa wɔnaa akɛ, no mli lɛ eetao ni lɛ kɛ kaselɔi krokomɛi ni fata ehe lɛ asusu nibii kpakpai ni amɛbaafee wɔsɛɛ lɛ he. Ekɛɛ amɛ akɛ: “Be mli ni gbɔmɔ Bi lɛ ta enunyam maŋtsɛ sɛi lɛ nɔ lɛ, nyɛ mɛi ni nyɛnyiɛ misɛɛ nɛɛ, nyɛ hu nyɛbaatara maŋtsɛ sɛii nyɔŋma kɛ enyɔ nɔ, ni nyɛkojo Israel wekui nyɔŋma kɛ enyɔ lɛ. Ni mɔ fɛɛ mɔ ni eshi shĩai loo nyɛmimɛi hii loo nyɛmimɛi yei loo tsɛ loo nyɛ loo bii loo ŋmɔji yɛ migbɛ́i lɛ hewɔ lɛ, abaato lɛ najiaŋ toi oha, ni ebaaná naanɔ wala.” (Mateo 19:27-29) No hewɔ lɛ, Petro kɛ kaselɔi krokomɛi lɛ nyɛ amɛfee amɛhe mfoniri ní amɛkɛ Yesu miiye nɔ yɛ ŋwɛi, ní amɛmiiye amɛmiibua adesai ni boɔ Nyɔŋmɔ toi lɛ ni amɛye emuu.

18. Mɛni hewɔ ehi akɛ wɔbaasusu be ni Nyɔŋmɔ baahã eshiwoi fɛɛ aba mli lɛ he lɛ?

18 Nikasemɔ nɛɛ ehã wɔna nɔ ni ye ebua Yehowa tsuji ni hi shi yɛ blema lɛ koni amɛná hemɔkɛyeli ni mli wa. Habel fee nibii kpakpai ni Yehowa ewo shi akɛ ebaafee wɔsɛɛ lɛ ahe mfoniri, ni enɛ hã ená Yehowa mli hemɔkɛyeli. Hemɔkɛyeli nɛɛ ye ebua lɛ ni enyɛ efee nibii ni Yehowa sumɔɔ. Abraham fee be ni Yehowa shiwoo ni kɔɔ ‘seshi’ lɛ he lɛ baaba mli lɛ he mfoniri. (1 Mose 3:15) Enɛ hewɔ lɛ, ebo Yehowa toi yɛ shihilɛi ni jaraa po amli. Mose susu juromɔnɔ ni Yehowa ewo shi akɛ ekɛbaajuro lɛ lɛ he, ni enɛ hã esumɔ Yehowa ni eye lɛ anɔkwa. (Hebribii 11:26) Kɛ́ wɔfee be ni Yehowa baahã nibii fɛɛ ni ewo he shi lɛ aba mli lɛ he mfoniri lɛ, hemɔkɛyeli kɛ suɔmɔ ni wɔyɔɔ kɛhã lɛ lɛ mli baawa waa. Nikasemɔ ni nyiɛ sɛɛ lɛ baatsɔɔ wɔ gbɛ kroko ni wɔbaanyɛ wɔkɛ nyɛmɔ ni wɔkɛfeɔ nibii ahe mfoniri lɛ atsu nii.