Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Kasemɔ Mɔ ni Ewo Naanɔ Wala he Shi Lɛ

Kasemɔ Mɔ ni Ewo Naanɔ Wala he Shi Lɛ

“Akɛ bii ni asumɔɔ lɛ, nyɛfea nyɛhe mɛi ni kaseɔ Nyɔŋmɔ.”—EFESOBII 5:1.

1. Mɛɛ nyɛmɔ ni Yehowa kɛduro wɔ baanyɛ baaye abua wɔ ni wɔkase lɛ?

BƆ NI Yehowa bɔ wɔ lɛ hewɔ lɛ, wɔbaanyɛ wɔkɛ wɔhe awo mɛi ashihilɛ mli, kɛ́ wɔkɛ shihilɛ ni amɛkɛkpeɔ lɛ ekpeko pɛŋ po. (Kanemɔ Efesobii 5:1, 2.) Mɛɛ gbɛ nɔ enɛ baanyɛ aye abua wɔ ni wɔkase Yehowa? Ni mɛni hewɔ ehe miihia ni wɔkwɛ jogbaŋŋ yɛ bɔ ni wɔkɛtsuɔ nii wɔhãa lɛ he?

2. Kɛ́ wɔmiina nɔ lɛ, te Yehowa nuɔ he tɛŋŋ?

2 Yehowa ewo wɔ shi akɛ, wɔsɛɛ lɛ wɔbaahi shi yɛ toiŋjɔlɛ mli, ni amanehului fɛɛ sɛɛ baafo. Mɛi ni afɔ amɛ mu lɛ kɛ “gwantɛŋi krokomɛi” lɛ fɛɛ yɛ hiɛnɔkamɔ akɛ amɛbaahi shi kɛya naanɔ, kɛ́ yɛ ŋwɛi jio, shikpɔŋ lɛ nɔ jio. (Yohane 10:16; 17:3; 1 Korintobii 15:53) Fɛɛ sɛɛ lɛ, kɛ́ nibii fɔji nina wɔ ŋmɛnɛ lɛ, Yehowa nuɔ he ehãa wɔ. Be ni Yehowa webii ni hi shi yɛ blema lɛ naa nɔ yɛ Ejipt lɛ, edɔ lɛ waa. Biblia lɛ kɛɔ akɛ, ‘ehao lɛ.’ (Yesaia 63:9) Sɛɛ mli be ni ewebii lɛ maa sɔlemɔwe lɛ ekoŋŋ lɛ, amɛshe gbeyei yɛ amɛhenyɛlɔi lɛ ahewɔ. Shi Yehowa nu he ehã amɛ. Ekɛɛ amɛ akɛ: ‘Mɔ ni taa nyɛhe lɛ eeta mihiŋmɛiŋ ajaŋmalaatɛ he.’ (Zakaria 2:12) Yehowa sumɔɔ ewebii, taakɛ bɔ ni yoofɔyoo sumɔɔ ebi fufɔoo lɛ, ni eesumɔ ni eye ebua amɛ. (Yesaia 49:15) Kɛ́ wɔkɛ wɔhe wo mɛi krokomɛi ashihilɛ mli, ni wɔbɔ mɔdɛŋ akɛ wɔbaanu amɛshishi lɛ, belɛ wɔmiikase Yehowa suɔmɔ lɛ.Lala 103:13, 14.

YESU KASE YEHOWA SUƆMƆ LƐ

3. Te Yesu nu he ehã tɛŋŋ yɛ mɛi ahe?

3 Eyɛ mli akɛ Yesu eyajeko mɛi ni naa nɔ lɛ ashihilɛ mli dã moŋ, shi enu he ehã amɛ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, ena akɛ mɛi pii ahe ejɔɔɔ amɛ yɛ shihilɛ mli kwraa, ejaakɛ jamɔŋ hiɛnyiɛlɔi lɛ miilaka amɛ ni amɛmiiwo amɛ mlai babaoo yɛ nɔ ni Nyɔŋmɔ kɛhã amɛ lɛ sɛɛ. Mɛi lɛ she hiɛnyiɛlɔi nɛɛ gbeyei. (Mateo 23:4; Marko 7:1-5; Yohane 7:13) Eyɛ mli akɛ Yesu sheee hiɛnyiɛlɔi nɛɛ gbeyei, ni eheee amalei ni amɛtsɔɔ mɛi lɛ eyeee moŋ, shi enu he ehã mɛi lɛ. Edɔ Yesu waa akɛ akɛ amɛ yeee jogbaŋŋ. Ena akɛ yelikɛbuamɔ he miihia amɛ, ejaakɛ amɛfee “tamɔ gwantɛŋi ni bɛ kwɛlɔ.” (Mateo 9:36) Yesu kase e-Tsɛ lɛ; esumɔ mɛi ni ena amɛ ‘mɔbɔ.’Lala 103:8.

4. Te Yesu fee enii tɛŋŋ yɛ mɛi ni naa nɔ lɛ ahe?

4 Yesu ye ebua mɛi ni naa nɔ lɛ, ejaakɛ esumɔɔ amɛ. Efee enii tamɔ e-Tsɛ pɛpɛɛpɛ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, be ko lɛ Yesu kaselɔi lɛ fã gbɛ kakadaŋŋ koni amɛyashiɛ, ni enɛ hã etɔ amɛ waa. Amɛtao he ko ni yɔɔ dioo koni amɛyajɔɔ amɛhe yɛ jɛmɛ. Shi Yesu na akɛ mɛi babaoo miimɛ lɛ. Eyɔse akɛ eyelikɛbuamɔ he miihia amɛ. No hewɔ lɛ, “ebɔi amɛ nibii pii tsɔɔmɔ.”Marko 6:30, 31, 34.

KASEMƆ YEHOWA SUƆMƆ LƐ

5, 6. Kɛ́ wɔmiitao ni wɔsumɔ mɛi krokomɛi tamɔ bɔ ni Yehowa sumɔɔ amɛ lɛ, mɛni esa akɛ wɔfee? Okɛ enɛ he nɔkwɛmɔnɔ ahã. (Kwɛmɔ mfoniri ni yɔɔ nikasemɔ lɛ shishijee lɛ.)

5 Kɛ́ wɔmiitao ni wɔsumɔ mɛi krokomɛi tamɔ bɔ ni Yehowa sumɔɔ amɛ lɛ, mɛni esa akɛ wɔfee? Susumɔ shihilɛ ni nyiɛ sɛɛ nɛɛ he okwɛ. Ŋɔɔ lɛ akɛ nyɛmi nuu oblanyo ko ni atsɛɔ lɛ Alan lɛ, miisusu nyɛmi nuu ko ni egbɔ, ni nyɛɛɛ anyiɛ jogbaŋŋ, ni enaaa nii jogbaŋŋ hu lɛ he. Alan susu Yesu wiemɔi ni nyiɛ sɛɛ nɛɛ ahe: “Bɔ pɛ ni nyɛtaoɔ akɛ mɛi afee ahã nyɛ lɛ, nyɛfea nakai nɔŋŋ nyɛhãa amɛ.” (Luka 6:31) No hewɔ lɛ, ebi ehe akɛ, ‘Mɛni masumɔ ni mɛi krokomɛi afee ahã mi?’ ni lɛ nɔŋŋ ehã hetoo akɛ, ‘Masumɔ ni amɛkɛ mi atswa bɔɔl!’ Shi nyɛmi nuu ni egbɔ nɛɛ nyɛŋ etswa bɔɔl. No hewɔ lɛ, esa akɛ Alan abi ehe akɛ, ‘Eji miji nyɛmi nuu nɛɛ kulɛ, mɛni masumɔ ni mɛi afee ahã mi?’

6 Eyɛ mli akɛ Alan kã he eji oblanyo moŋ, shi ebɔ mɔdɛŋ akɛ ebaafee bɔ ni shihilɛ baaji be ni egbɔ lɛ he mfoniri. Eyasara nyɛmi nuu ni egbɔ lɛ, ekɛ lɛ gba sane, ni ebo lɛ toi jogbaŋŋ. No dani ebana akɛ, ewa kɛhã nyɛmi nuu lɛ akɛ ebaakane Biblia lɛ, ní enyiɛ kɛya mɛi aŋɔɔ yɛ shĩa ní eyashiɛ ehã amɛ. Alan na nibii ni he hiaa nyɛmi nuu lɛ, ni eshwe akɛ ebaafee nɔ fɛɛ nɔ ni ebaanyɛ kɛye ebua lɛ. Kɛ́ wɔnu he wɔhã mɛi, ni wɔsumɔ amɛ lɛ, no baatsɔɔ akɛ wɔmiikase Yehowa.1 Korintobii 12:26.

Kasemɔ Yehowa suɔmɔ lɛ (Kwɛmɔ kuku 7)

7. Mɛni baaye abua wɔ ni wɔkɛ wɔhe awo wɔnyɛmimɛi lɛ ashihilɛ mli?

7 Jeee be fɛɛ be eyɔɔ mlɛo akɛ wɔkɛ wɔhe baawo mɛi krokomɛi ashihilɛ mli, titri lɛ, kɛ́ wɔkɛ shihilɛ ni amɛkɛkpeɔ lɛ ekpeko dã. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, wɔnyɛmimɛi pii miina nɔ yɛ hela ko ni miiye amɛ, pilamɔ ko ni amɛpila, loo gbɔlɛ hewɔ. Amɛteŋ mɛi komɛi hu efee basaa, amɛhao, loo amɛmiina nɔ waa yɛ niseniianii ko ni afee amɛ be ko ni eho lɛ hewɔ. Mɛi komɛi hu miitsɔse amɛbii ni hefatalɔ bɛ he loo amɛyɛ wekumɛi ni jáaa Yehowa. Mɔ fɛɛ mɔ kɛ naagbai kpeɔ, ni bei pii lɛ, naagbai ni mɛi kɛkpeɔ lɛ jeee nɔ ni wɔkɛkpe pɛŋ. Fɛɛ sɛɛ lɛ, wɔmiisumɔ ni wɔye wɔbua mɛi krokomɛi ni wɔhã amɛna akɛ wɔsumɔɔ amɛ. Mɛni baaye abua wɔ ni wɔnyɛ wɔfee nakai? Esoro nɔ ni he baahia mɔ fɛɛ mɔ. No hewɔ lɛ, esa akɛ wɔbo mɔ ni naa nɔ lɛ toi jogbaŋŋ, bɔ ni afee ni wɔnyɛ wɔna bɔ ni enuɔ he ehãa. Enɛ baaye abua wɔ ni wɔna gbɛ ni hi fe fɛɛ ni wɔbaanyɛ wɔtsɔ nɔ wɔye wɔbua lɛ. Ekolɛ, wɔbaanyɛ wɔkai lɛ akɛ, Yehowa nuɔ he ehãa lɛ yɛ naagbai ni ekɛkpeɔ lɛ ahewɔ. Aloo ekolɛ wɔbaanyɛ wɔfee nɔ ko kɛye wɔbua lɛ. Kɛ́ wɔfee nakai lɛ, no tsɔɔ akɛ wɔmiikase Yehowa.Kanemɔ Romabii 12:15; 1 Petro 3:8.

KASEMƆ YEHOWA MLIHILƐ LƐ

8. Mɛni hã Yesu kɛ mɛi ye yɛ mlihilɛ naa?

8 Yehowa mli hi hã mɛi fɛɛ. (Luka 6:35) Ni Yesu fee enii tamɔ e-Tsɛ pɛpɛɛpɛ. Be ni Yesu ba shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ, mɛni ye ebua lɛ ni ekɛ mɛi ye yɛ mlihilɛ naa? Esusu bɔ ni mɛi baanu he amɛhã yɛ ewiemɔi loo enifeemɔi ahe lɛ he. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, yoo ko ni efee nibii fɔji pii lɛ ba Yesu ŋɔɔ. Yoo nɛɛ fó aahu akɛ, eyaafonui lɛ shwie Yesu naji ahe. Yesu na akɛ yoo lɛ eshwa ehe yɛ nibii fɔji ni efee lɛ ahe, ni edɔ lɛ waa akɛ efee nibii ni tamɔ nakai. Yesu na akɛ, kɛ́ ekɛ yoo nɛɛ yeee yɛ mlihilɛ naa lɛ, yoo lɛ tsui baakumɔ. No hewɔ lɛ ejie yoo lɛ yi, ni ekɛ ehe eshai fa lɛ. Be ni Farisifonyo ko wie eshi nɔ ni Yesu fee ehã yoo lɛ, Yesu jɛ mlihilɛ mli ekɛ Farisifonyo lɛ wie.Luka 7:36-48.

Dani wɔbaakpɛ yiŋ yɛ nɔ ko he lɛ, esa akɛ wɔsusu bɔ ni ebaasa wɔ loo mɛi krokomɛi ahe ehã lɛ he

9. Mɛni baaye abua wɔ ni wɔkɛ mɛi krokomɛi aye yɛ mlihilɛ mli, taakɛ Yehowa feɔ lɛ? Okɛ enɛ he nɔkwɛmɔnɔ ahã.

9 Kɛ́ wɔmiitao wɔkase Yehowa mlihilɛ lɛ, mɛni esa akɛ wɔfee? Esa akɛ wɔsusu bɔ ni wɔwiemɔi loo wɔnifeemɔi baasa mɛi krokomɛi ahe lɛ he, koni wɔkafee nɔ ko ni baagba amɛnaa. Paulo ŋma akɛ: “Nuŋtsɔ lɛ nyɔŋ lɛ esaaa akɛ enɔɔ, shi moŋ esa akɛ efee mɔ ni mli jɔ hã mɛi fɛɛ.” (2 Timoteo 2:24) Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, susumɔ bɔ ni obaafee ojie mlihilɛ kpo yɛ shihilɛi ni nyiɛ sɛɛ nɛɛ amli lɛ he okwɛ: Kɛ́ onitsumɔtsɛ lɛ tsuuu enitsumɔ jogbaŋŋ lɛ, mɛni obaafee? Kɛ́ nyɛmi ko baaa asafoŋ kpeei nyɔji abɔ, ni gbi ko lɛ eba lɛ, mɛni obaakɛɛ lɛ? Kɛ́ onyiɛ shiɛmɔ nɔ ni otee mɔ ko ŋɔɔ ni ekɛɛ bo akɛ ebɛ dekã kwraa lɛ, mɛni obaanyɛ ofee kɛtsɔɔ akɛ omli hi yɛ enɔ? Kɛ́ oŋa bi bo nɔ hewɔ ni otsɔɔɔ hiɛ okɛ lɛ asusu nɔ ko ni oyafee lɛ he lɛ, ani okɛ lɛ baawie kɛ mlihilɛ? Esa akɛ wɔkɛ wɔhe awo mɛi krokomɛi ashihilɛ mli, ni wɔsusu bɔ ni wɔwiemɔi baahã amɛnu he amɛhã lɛ he. Kɛ́ wɔfee nakai lɛ, wɔbaale nɔ ni kɛ́ wɔwie loo wɔfee lɛ, no baatsɔɔ akɛ wɔmli hi tamɔ Yehowa.Kanemɔ Abɛi 15:28.

OKƐ NILEE ATSU NII TAMƆ YEHOWA FEƆ LƐ

10, 11. Mɛɛ gbɛ nɔ wɔbaanyɛ wɔkase Yehowa ni wɔfee wɔhe nilelɔi? Okɛ enɛ he nɔkwɛmɔnɔ ahã.

10 Yehowa le nii waa, ni kɛ́ eetao ele nɔ ni baaba wɔsɛɛ lɛ, ebaanyɛ efee nakai aahu. Wɔ lɛ, wɔnyɛŋ wɔle wɔsɛɛ sane. Shi, wɔ hu wɔbaanyɛ wɔfee wɔhe nilelɔi. Yɛ mɛɛ gbɛ nɔ? Dani wɔbaakpɛ yiŋ yɛ nɔ ko he lɛ, esa akɛ wɔsusu bɔ ni ebaasa wɔ loo mɛi krokomɛi ahe ehã lɛ he. Esaaa akɛ wɔfeɔ wɔnii tamɔ Israelbii lɛ. Israelbii lɛ susuuu nɔ ni baaba amɛnɔ kɛ́ amɛgbo Yehowa nɔ toi lɛ he. Amɛsusuuu wekukpaa ni kã amɛ kɛ lɛ teŋ lɛ, kɛ nibii fɛɛ ni efee ehã amɛ lɛ he. Mose yɔse enɛ; ena akɛ bɔ fɛɛ bɔ ni fee lɛ, Israelbii lɛ baatɔ̃ Yehowa nɔ. Ewie akɛ: “Jeŋmaŋ ní ŋaawoi elaaje amɛ ni, ni sanesɛɛkɔmɔ bɛ amɛ. Amɛle nii kulɛ, amɛaayoo enɛ sɛɛ, ni amɛaajwɛŋ amɛnaagbee he!”5 Mose 31:29, 30; 32:28, 29.

11 Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, kɛ́ okɛ mɔ ko miinyiɛ kɛhã gbalashihilɛ lɛ, esa akɛ ohã ehi ojwɛŋmɔ mli akɛ, kɛ́ mɛi enyɔ sumɔɔ amɛhe waa lɛ, ewaaa akɛ amɛbaabɔi amɛhe taramɔ bɔ ni esaaa loo amɛkɛ amɛhe baaná bɔlɛ po. No hewɔ lɛ, kwɛmɔ jogbaŋŋ ni okafee nɔ ko ni baafite wekukpaa ni jara wa ni kã okɛ Yehowa teŋ lɛ! Feemɔ ohe nilelɔ, koni okɛ ohe akayawo oshara mli. Bo ŋaawoo kpakpa ni Yehowa kɛhãa lɛ toi, akɛ: “Hiɛtɛ̃lɔ naa efɔŋ ní baa, ni eteɔ ehe; shi mɛi ni náko jwɛŋmɔ lɛ batsɔɔ he kɛhoɔ, ni amɛnaa nɔ.”Abɛi 22:3.

KAASUSU NIBII GBOHII AHE

12. Mɛɛ gbɛ nɔ nibii ni wɔsusuɔ he lɛ baanyɛ aye wɔ awui?

12 Mɔ ni le nii lɛ kwɛɔ jogbaŋŋ yɛ nibii ni esusuɔ he lɛ ahe. Nibii ni wɔsusuɔ he lɛ baanyɛ aye abua wɔ loo eye wɔ awui. Wɔbaanyɛ wɔkɛ wɔsusumɔi ato la he. Wɔbaanyɛ wɔkɛ la ahoo nii. Shi, la nɛɛ nɔŋŋ baanyɛ ashã wɔshĩa lɛ loo egbe wɔ po, kɛ́ wɔkɛtsuuu nii jogbaŋŋ. Nakai nɔŋŋ eji yɛ nibii ni wɔsusuɔ he lɛ agbɛfaŋ. Kɛ́ wɔsusu nibii ni Yehowa tsɔɔ wɔ lɛ ahe lɛ, wɔbaaná he sɛɛ. Shi kɛ́ daa nɛɛ wɔmiisusu bɔlɛnamɔ jeŋba sha he, ni wɔfeɔ wɔhe mfoniri ni wɔmiifee nibii gbohii lɛ, wɔbaashwe nibii gbohii nɛɛ aahu akɛ, wɔbaayafee lɛɛlɛŋ. Ni kɛ́ wɔkwɛɛɛ ni ahi lɛ, no baahã naanyobɔɔ ni yɔɔ wɔ kɛ Yehowa teŋ lɛ sɛɛ afo.Kanemɔ Yakobo 1:14, 15.

13. Mɛni he mfoniri Hawa fee yɛ ejwɛŋmɔŋ?

13 Wɔbaanyɛ wɔkase nɔ ko yɛ nɔ ni Hawa, ni ji klɛŋklɛŋ yoo ni abɔ lɛ fee lɛ mli. Yehowa kɛɛ Adam kɛ Hawa akɛ amɛkaye “ekpakpa kɛ efɔŋ lee tso lɛ yibii lɛ” eko. (1 Mose 2:16, 17) Shi Satan kɛɛ Hawa akɛ: “Jeee gboimɔ nyɛaagboi; shi moŋ le Nyɔŋmɔ le akɛ gbi nɔ ni nyɛaaye eko lɛ, nyɛhiŋmɛii aaagbele, ni nyɛaatsɔmɔ tamɔ Nyɔŋmɔ, ni nyɛaale ekpakpa kɛ efɔŋ.” Hawa fee bɔ ni shihilɛ baaŋɔɔ ahã kɛji lɛ diɛŋtsɛ enyɛɔ ekpɛɔ eyiŋ yɛ nɔ ni ja kɛ nɔ ni ejaaa he lɛ he mfoniri yɛ ejwɛŋmɔŋ. Etee nɔ esusu enɛ he ni ena akɛ “tso lɛ hi hã yeli, ni efeɔ hiŋmɛii akɔnɔ.” Mɛni jɛ susumɔ fɔŋ nɛɛ mli kɛba? “Etse enɔ yibii lɛ eko ni eye, ni ehã ewu ni kɛ lɛ yɔɔ lɛ hu eko, ni eye.” (1 Mose 3:1-6) Nɛkɛ fee ni ‘esha ba je lɛŋ, ni gbele tsɔ esha nɔ kɛba.’ (Romabii 5:12) Kulɛ esa akɛ Hawa ajie susumɔ fɔŋ lɛ kɛje ejwɛŋmɔŋ amrɔ nɔŋŋ!

14. Mɛɛ kɔkɔ Biblia lɛ bɔɔ wɔ yɛ bɔlɛnamɔ jeŋba sha he?

14 Eyɛ mli akɛ esha ni Hawa fee lɛ jeee bɔlɛnamɔ jeŋba sha moŋ, shi Biblia lɛ bɔɔ wɔ kɔkɔ akɛ, kɛ́ nɔ ko ni kɔɔ bɔlɛnamɔ jeŋba sha he lɛ ba wɔjwɛŋmɔ mli lɛ, esa akɛ wɔjie oya. Yesu wie akɛ: “Mɔ fɛɛ mɔ ni yaa nɔ ekwɛɔ yoo ni enáa ehe akɔnɔ lɛ, ekɛ lɛ efite gbãla momo yɛ etsuiŋ.” (Mateo 5:28) Paulo hu bɔ kɔkɔ akɛ: “Nyɛkatsɔa hiɛ nyɛtoa gbɛjianɔ kɛhã nibii ni heloo lɛ shweɔ.”Romabii 13:14.

15. Mɛɛ jwetrii anɔ esa akɛ wɔkɛ wɔjwɛŋmɔ ama? Ni mɛni hewɔ esa akɛ wɔfee nakai?

15 Agbɛnɛ hu, Biblia lɛ hãa wɔleɔ akɛ, yɛ nɔ najiaŋ ni wɔbaaya nɔ wɔsusu bɔ ni wɔbaafee wɔtsɔmɔ niiatsɛmɛi lɛ he lɛ, esa akɛ wɔkɛ wɔjwɛŋmɔ ama bɔ ni wɔbaafee wɔsa Yehowa hiɛ lɛ moŋ nɔ. Yɛ anɔkwale mli lɛ, shika ni niiatsɛmɛi yɔɔ lɛ nyɛŋ abu amɛhe. (Abɛi 18:11) Yesu wie akɛ, mɔ ni buaa jwetrii pii anaa ehãa ehe, shi ekɛ Yehowa yeee klɛŋklɛŋ gbɛhe yɛ eshihilɛ mli lɛ, kwashia ni. Ejaakɛ “ejeee niiatsɛ yɛ Nyɔŋmɔ hiɛ.” (Luka 12:16-21) Kɛ́ ‘wɔbɔ jwetri wɔhã wɔhe yɛ ŋwɛi,’ ni tsɔɔ akɛ, wɔfee nibii ni sa Yehowa hiɛ lɛ, wɔhãa enáa miishɛɛ, ni wɔ diɛŋtsɛ hu wɔnáa miishɛɛ. (Mateo 6:20; Abɛi 27:11) Ni mɛni hi fe wekukpaa kpakpa ni baahi wɔ kɛ Yehowa teŋ?

KAAYE OTSUI TUUTU

16. Mɛni baanyɛ aye abua wɔ ni wɔkaye wɔtsui fe nine?

16 Kɛ́ wɔbɔ mɔdɛŋ akɛ wɔbaatsɔmɔ niiatsɛmɛi yɛ je nɛɛ mli lɛ, daa nɛɛ wɔbaafee yeyeeye. (Mateo 6:19) Yesu wie akɛ, ebaawa kɛhã mɛi ni yeɔ amɛtsui yɛ shika he be fɛɛ be lɛ akɛ amɛkɛ Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ baaye klɛŋklɛŋ gbɛhe yɛ amɛshihilɛ mli. (Mateo 13:18, 19, 22) Mɛi komɛi hu yɛ ni be fɛɛ be lɛ, amɛmiishe gbeyei akɛ nɔ fɔŋ ko baanina amɛ, ni enɛ hãa amɛyeɔ amɛtsui. Shi kɛ́ daa nɛɛ wɔmiiye wɔtsui lɛ, hela baanyɛ amɔ wɔ loo wɔkɛ wɔhiɛ efɔŋ Yehowa nɔ dɔŋŋ. No hewɔ lɛ, yɛ nɔ najiaŋ ni wɔbaaye wɔtsui lɛ, esa akɛ wɔkɛ wɔhiɛ afɔ̃ Yehowa nɔ akɛ ebaaye ebua wɔ. Biblia lɛ kɛɔ akɛ: “Gbɔmɔ tsui mli ŋkɔmɔyeli hãa edɔɔ kɔmɔɔ; shi wiemɔ kpakpa hãa emii shɛɔ ehe.” (Abɛi 12:25) No hewɔ lɛ, kɛ́ nɔ ko miiye otsui lɛ, okɛ mɔ ko ni sɔmɔɔ Yehowa ni le bo jogbaŋŋ asusu he. Ofɔlɔi, onaanyo kpakpa ko, owu, loo oŋa baanyɛ awo bo hewalɛ ni okɛ ohiɛ afɔ̃ Yehowa nɔ, ni ebaanyɛ eye ebua bo ni okaye otsui tuutu.

Kɛ́ nɔ ko miiye otsui lɛ, sɔlemɔ ohã Yehowa, ní osusu bɔ ni ebaanyɛ eye ebua bo lɛ he

17. Mɛɛ gbɛ nɔ Yehowa baanyɛ aye abua wɔ kɛ́ wɔhao?

17 Mɔ ko mɔ ko bɛ ni nuɔ wɔ shishi fe Yehowa, ni lɛ ji mɔ ni baanyɛ aye abua wɔ ni wɔkaye wɔtsui fe nine kɛ́ nɔ ko miigba wɔnaa. Paulo ŋma akɛ: “Nyɛkafea yeyeeye yɛ nɔ ko nɔ ko he, shi moŋ yɛ nɔ fɛɛ nɔ mli lɛ, nyɛtsɔa sɔlemɔ, kɛ fai ní akɛ hiɛdɔɔ kpaa, kɛ shidaa nɔ nyɛhãa Nyɔŋmɔ alea nyɛnibimɔi lɛ; ni Nyɔŋmɔ toiŋjɔlɛ ni fe niiashishinumɔi fɛɛ lɛ baatsɔ Kristo Yesu nɔ abu nyɛtsuii kɛ nyɛjwɛŋmɔi ahe.” (Filipibii 4:6, 7) No hewɔ lɛ, kɛ́ nɔ ko miiye otsui lɛ, susumɔ bɔ ni Yehowa baanyɛ aye abua bo koni naanyobɔɔ ni yɔɔ okɛ lɛ teŋ lɛ akafite lɛ he. Mɛi ni Yehowa baanyɛ atsɔ amɛnɔ eye ebua bo lɛ ekomɛi ji, onyɛmimɛi Kristofoi lɛ, asafoŋ onukpai lɛ, nyɔŋ anɔkwafo lɛ, ŋwɛibɔfoi lɛ, kɛ Yesu.

18. Mɛɛ gbɛ nɔ nibii ahe mfoniri ni wɔnyɛɔ wɔfeɔ, kɛ wɔhe ni wɔnyɛɔ wɔkɛwoɔ mɛi krokomɛi ashihilɛ mli lɛ baanyɛ aye abua wɔ?

18 Nikasemɔ nɛɛ ehã wɔna akɛ, kɛ́ wɔkɛ nyɛmɔ ni hãa wɔkɛ wɔhe woɔ mɛi krokomɛi ashihilɛ mli lɛ tsu nii lɛ, belɛ wɔmiikase Yehowa. (1 Timoteo 1:11; 1 Yohane 4:8) Kɛ́ wɔjie suɔmɔ kɛ mlihilɛ kpo wɔtsɔɔ mɛi, wɔsusu nɔ ni baajɛ wɔnifeemɔi amli kɛba lɛ he, ni wɔyeee wɔtsui tuutu lɛ, wɔbaaná miishɛɛ. No hewɔ lɛ, nyɛhãa wɔfea bɔ ni shihilɛ baaji kɛ́ Yesu bɔi shikpɔŋ lɛ nɔ yeli lɛ he mfoniri, ni wɔbɔ mɔdɛŋ wɔkase Yehowa jogbaŋŋ.Romabii 12:12.