Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Tsɔsemɔ Obii lɛ Koni Amɛsɔmɔ Yehowa—Fã 2

Tsɔsemɔ Obii lɛ Koni Amɛsɔmɔ Yehowa—Fã 2

“Yesu tee ehiɛ yɛ hiɛshikamɔ kɛ gbɔmɔtsoŋ dalɛ mli, ni etee nɔ ená Nyɔŋmɔ kɛ gbɔmɛi ahiɛ duromɔ.”LUKA 2:52.

LALAI: 41, 89

1, 2. (a) Mɛni he fɔlɔi komɛi susuɔ kɛ́ amɛbii lɛ ná afii 13? (b) Mɛɛ nibii kpakpai oblahii kɛ oblayei ni eye kɛjɛ afii 13 kɛmiimɔ 19 lɛ baanyɛ afee?

NIBII ni hãa fɔlɔi amii shɛɔ amɛhe waa lɛ ateŋ ekome ji ni abaabaptisi amɛbii lɛ. Nyɛmi yoo ko ni atsɛɔ lɛ Berenice lɛ yɛ bii ejwɛ, ni abaptisi amɛ fɛɛ dani amɛye afii 14. Ewie akɛ: “Wɔmii shɛ wɔhe aahu akɛ, wɔnaaa bɔ ni wɔfeɔ wɔhe po. Wɔtsui nyɔ wɔmli waa akɛ wɔbii lɛ ekpɛ amɛyiŋ akɛ amɛbaasɔmɔ Yehowa. Shi wɔhã ehi wɔjwɛŋmɔŋ akɛ, wɔbii lɛ kɛ naagbai pii baakpe, ejaakɛ oblahii kɛ oblayei ni eye kɛjɛ afii 13 kɛmiimɔ 19 lɛ kɛ naagbai pii kpeɔ.” Kɛ́ oyɛ bi ni eshwɛ fioo ebaaye afii 13, loo oyɛ bi ni eye kɛjɛ afii 13 kɛmiimɔ 19 lɛ, ekolɛ bo hu oosusu naagbai ni ekɛbaakpe lɛ ahe.

2 Nuu ko ni ekase bɔ ni gbekɛbii susuɔ nii ahe amɛhãa jogbaŋŋ lɛ wie akɛ, kɛ́ gbekɛbii ye kɛjɛ afii 13 kɛyaa lɛ, gbekɛbii lɛ kɛ fɔlɔi lɛ fɛɛ nuuu amɛhe shishi, shi esaaa akɛ fɔlɔi lɛ susuɔ akɛ amɛbii lɛ miifee buulu loo amɛmiifee amɛnii tamɔ gbekɛbii bibii. Ewie akɛ, kɛ́ amɛshɛ afii nɛɛ, amɛnyɛɔ amɛjwɛŋɔ nii ahe kɛyaa shɔŋŋ, amɛnuɔ nii ahe waa, ni esa akɛ amɛná nanemɛi. No hewɔ lɛ, kɛ́ obii lɛ ye kɛjɛ afii 13 kɛmiimɔ 19 lɛ, amɛbaanyɛ amɛfee nibii ni baahã wekukpaa ni yɔɔ amɛ kɛ Yehowa teŋ lɛ mli awa, taakɛ Yesu fee be ni eji oblanyo lɛ. (Kanemɔ Luka 2:52.) Agbɛnɛ hu, amɛbaanyɛ amɛya amɛhiɛ yɛ bɔ ni amɛtsuɔ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ amɛhãa lɛ mli, ní amɛná he miishɛɛ waa akɛ amɛkɛ amɛbe kɛ amɛhewalɛ baasɔmɔ Nyɔŋmɔ. Ni amɛ diɛŋtsɛ amɛbaanyɛ amɛkpɛ amɛyiŋ yɛ saji ahe. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, amɛbaanyɛ amɛkpɛ amɛyiŋ akɛ amɛbaajɔɔ amɛhe nɔ amɛhã Yehowa ni amɛbo lɛ toi. Shi kɛ́ fɔlɔ ji bo lɛ, mɛni obaanyɛ ofee kɛye obua obii lɛ ni amɛsɔmɔ Yehowa? * Obaanyɛ okase Yesu. Yesu sumɔɔ ekaselɔi lɛ, eba ehe shi, ni ekɛ sɛɛyoomɔ tsu nii, ni enɛ ji nɔ ni ye ebua lɛ ni enyɛ etsɔse amɛ lɛ.

NÁ SUƆMƆ OHÃ OBII LƐ

3. Mɛni hã bɔfoi lɛ na Yesu akɛ amɛnaanyo?

3 Yesu bɔfoi lɛ le akɛ lɛ ji amɛ-Nuŋtsɔ, shi amɛna lɛ akɛ amɛnaanyo hu. (Kanemɔ Yohane 15:15.) Yɛ blema lɛ, nuŋtsɔmɛi pii egbaaa amɛnyɔji amɛyitsoŋ saji kɛ bɔ ni amɛnuɔ he amɛhãa yɛ nibii ahe. Shi Yesu efeee enii nakai, ejaakɛ esumɔɔ ebɔfoi lɛ asane. Ejɛ etsuiŋ egba amɛ eyitsoŋ saji kɛ bɔ ni enuɔ he ehãa. Ni kɛ́ amɛ hu amɛmiitsɔɔ amɛsusumɔ yɛ saji ahe, loo amɛmiigba lɛ bɔ ni amɛnuɔ he amɛhãa lɛ, enáa dekã ehãa amɛ ni eboɔ amɛ toi jogbaŋŋ. (Marko 6:30-32) Bɔ ni Yesu kɛ ebɔfoi lɛ ye ehã lɛ hã amɛbatsɔmɔ nanemɛi ni bɛŋkɛ kpaakpa, ni esaa amɛ kɛhã nitsumɔi srɔtoi ni amɛbaatsu wɔsɛɛ lɛ.

4. Fɔlɔi, mɛni esa akɛ nyɛfee koni nyɛbatsɔmɔ nyɛbii lɛ ananemɛi? (Kwɛmɔ mfoniri ni yɔɔ nikasemɔ lɛ shishijee lɛ.)

4 Eyɛ mli akɛ bo ofɔ obii lɛ moŋ, shi obaanyɛ otsɔ amɛnaanyo hu. Nanemɛi náa dekã amɛhãa amɛhe, no hewɔ lɛ, esa akɛ oná dekã ohã obii lɛ. Ekolɛ, obaanyɛ otse be ni okɛtsuɔ nii loo okɛfeɔ nibii krokomɛi lɛ nɔ, bɔ ni afee ni oná be ohã amɛ. Enɛ ji sane ko ni esa akɛ osɔle yɛ he ni osusu he jogbaŋŋ. Mɛi nyaa nibii ni amɛnanemɛi nyaa he lɛ ahe. No hewɔ lɛ, bɔɔ mɔdɛŋ ni ole nibii ni obii lɛ sumɔɔ, ni omia ohiɛ osumɔ nakai nibii lɛ. Nibii nɛɛ ekomɛi ji lalai, sinii, loo shwɛmɔi ni amɛnyaa he. Nyɛmi yoo ko ni yɔɔ Italy, ni atsɛɔ lɛ Ilaria lɛ wie akɛ: “Mifɔlɔi ná lalai ni miboɔ toi lɛ ahe miishɛɛ. Mipapa batsɔ minaanyo kpaakpa aahu akɛ, minyɛɔ mikɛ lɛ gbaa nibii ni kã mitsui nɔ waa lɛ po ahe sane.” Kɛ́ obatsɔ obii lɛ anaanyo lɛ, jeee no baahã bulɛ ni amɛyɔɔ kɛhã bo lɛ nɔ agbɔ. Moŋ lɛ, no baahã onyɛ oye obua amɛ ni amɛbatsɔmɔ Yehowa nanemɛi. (Lala 25:14, Ga Biblia hee) Obii lɛ hu baana akɛ osumɔɔ amɛ ni obuɔ amɛ, ni no baahã efee mlɛo ehã amɛ akɛ amɛbaagba bo amɛtsuiŋ saji fɛɛ.

5. Mɛɛ gbɛ nɔ Yesu ye ebua ekaselɔi lɛ koni amɛná miishɛɛ yɛ Yehowa sɔɔmɔ lɛ mli?

5 Yesu le akɛ kɛji ekaselɔi lɛ sɔmɔ Yehowa kɛ ekãa, ni amɛkɛ hiɛdɔɔ shiɛ sane kpakpa lɛ, amɛbaaná miishɛɛ waa. No hewɔ lɛ, ewo amɛ hewalɛ ni amɛhiɛ adɔ kɛ shiɛmɔ, ni ewo amɛ shi akɛ ebaaye ebua amɛ.Mateo 28:19, 20.

6, 7. Kɛ́ otsɔɔ obii lɛ akɛ esa kɛ amɛkase Biblia lɛ daa, amɛya asafoŋ kpeei, ni amɛfɔ shiɛmɔyaa lɛ, mɛɛ gbɛ nɔ no baatsɔɔ akɛ osumɔɔ amɛ?

6 Ŋwanejee ko bɛ he akɛ oosumɔ ni obii lɛ aya nɔ ahi Yehowa masɛi. Ni Yehowa kɛ nitsumɔ ewo odɛŋ akɛ otsɔɔ obii lɛ anii ni otsɔse amɛ. (Efesobii 6:4) No hewɔ lɛ, esa akɛ okwɛ ni otsɔɔ obii lɛ anii ni otsɔse amɛ be fɛɛ be. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, okɛ obii lɛ yaa skul, ejaakɛ ehe miihia. Oosumɔ ni obii lɛ ale woloŋ, ní amɛsumɔ nikasemɔ. Nakai nɔŋŋ esa akɛ okɛ amɛ aya asafoŋ kpeei, kpeei bibii, kɛ kpeei wuji, ni okɛ amɛ afee weku jamɔ hu, ejaakɛ nibii ni amɛbaakase kɛjɛ Yehowa ŋɔɔ yɛ henaabuamɔi nɛɛ ashishi lɛ baanyɛ ahere amɛyiwala. No hewɔ lɛ, ye obua amɛ ni amɛná he miishɛɛ akɛ amɛbaakase Yehowa he nii, ni amɛna akɛ, nibii ni Yehowa tsɔɔ amɛ lɛ baanyɛ ahã amɛle nii. (Abɛi 24:14) Agbɛnɛ hu, tsɔɔmɔ amɛ ni amɛna akɛ, esa akɛ amɛfɔ shiɛmɔyaa. Kasemɔ Yesu, ni oye obua amɛ ni amɛná he miishɛɛ akɛ amɛbaatsɔɔ mɛi krokomɛi Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ.

7 Kɛ́ fɔlɔi folɔɔɔ asafoŋ kpeei amli, amɛfɔɔ shiɛmɔyaa, ni amɛtoɔ gbɛjianɔ kpakpa kɛhã weku jamɔ lɛ, mɛɛ gbɛ nɔ amɛbii lɛ náa he sɛɛ? Nyɛmi yoo ko ni yɔɔ South Africa, ni atsɛɔ lɛ Erin lɛ wie akɛ: “Be ni wɔji gbekɛbii lɛ, kɛ́ be shɛ ni akɛ wɔ baakase Biblia lɛ, wɔbaaya asafoŋ kpeei, loo wɔbaaya shiɛmɔ lɛ, wɔtɔkeɔ ni wɔgbigbliɔ wɔmli. Bei komɛi lɛ, wɔjeɔ gbɛ wɔfeɔ nibii koni wɔkɛfite weku jamɔ lɛ, bɔ ni afee ni wɔná gbɛ wɔyafee wɔ diɛŋtsɛ wɔnibii. Shi wɔfɔlɔi lɛ kɛ amɛnane ma shi.” Erin hiɛ sɔɔ nɔ ni efɔlɔi lɛ fee lɛ waa, ejaakɛ no eye ebua lɛ ni ena akɛ nibii tamɔ asafoŋ kpeeiyaa, kɛ shiɛmɔyaa he miihia waa. Amrɔ nɛɛ, kɛ́ shihilɛ ko ni enyɛŋ he nɔ ko efee lɛ tsĩ enaa ni enyɛɛɛ eya asafoŋ kpee loo shiɛmɔ lɛ, ehe ejɔɔɔ lɛ, ni ebɔɔ mɔdɛŋ waa akɛ ehaŋ etsara nɔ.

BA OHE SHI

8. (a) Mɛni Yesu fee ni hãa wɔnaa akɛ ebaa ehe shi? (b) Mɛɛ gbɛ nɔ Yesu heshibaa lɛ ná ekaselɔi lɛ anɔ hewalɛ?

8 Eyɛ mli akɛ Yesu eye emuu moŋ, shi eba ehe shi ni ehã ekaselɔi lɛ le akɛ Yehowa yelikɛbuamɔ he miihia lɛ. (Kanemɔ Yohane 5:19.) Ani enɛ hewɔ lɛ kaselɔi lɛ ebuuu Yesu? Dabi. No moŋ hã amɛmu amɛfɔ̃ enɔ waa, ejaakɛ amɛna akɛ ekɛ ehiɛ fɔ̃ɔ Yehowa nɔ. Sɛɛ mli lɛ, amɛ hu amɛkase lɛ, ni amɛba amɛhe shi.Bɔfoi 3:12, 13, 16.

Kɛ́ okpɛlɛ otɔmɔi anɔ lɛ, obii lɛ baabu bo

9. Kɛ́ okpɛlɛɔ otɔmɔi anɔ ni okpaa he fai lɛ, mɛɛ gbɛ nɔ no baanyɛ aye abua obii lɛ?

9 Wɔtamɔɔɔ Yesu, ejaakɛ wɔyeee emuu ni wɔtɔ̃ɔ. No hewɔ lɛ, ba ohe shi. Kpɛlɛmɔ otɔmɔi anɔ, ni ohã ehi ojwɛŋmɔŋ akɛ nibii pii yɛ ni onyɛŋ ofee. (1 Yohane 1:8) Kɛ́ ofee nakai lɛ, obii lɛ baabu bo waa, ni amɛ hu amɛbaakase bɔ ni akpɛlɛɔ tɔmɔi anɔ. Mɛi enyɔ nɛɛ ateŋ namɔ obaabu waa? Nitsumɔtsɛ ko ni kpɛlɛɔ etɔmɔi anɔ, aloo mɔ ni ekpɛlɛɛɛ etɔmɔi anɔ kɔkɔɔkɔ? Nyɛmi yoo ko ni atsɛɔ lɛ Rosemary lɛ yɛ bii etɛ. Ewie yɛ ekɛ ewu lɛ he akɛ: “Wɔkpɛlɛ wɔtɔmɔi anɔ, ni enɛ hewɔ lɛ, kɛ́ wɔbii lɛ yɛ naagbai lɛ, amɛbakɛɔ wɔ.” Ekɛfata he akɛ: “Wɔhã wɔbii lɛ le he ni hi fe fɛɛ ni amɛbaanyɛ amɛná amɛnaagbai lɛ anaa tsabaa yɛ. Kɛ́ ehe bahia ni wɔye wɔbua amɛ lɛ, wɔgbalaa amɛjwɛŋmɔ kɛyaa asafo lɛ woji lɛ anɔ ni wɔkɛ amɛ feɔ ekome kɛsɔleɔ.”

10. Kɛ́ Yesu kɛɛ ekaselɔi lɛ akɛ amɛfee nɔ ko lɛ, mɛni efeɔ kɛfataa he ni hãa wɔnaa akɛ ebaa ehe shi?

10 Kulɛ, Yesu baanyɛ akɛɛ ekaselɔi lɛ nɔ ni amɛfee ni ehe ehiaaa ni etsɔɔ amɛ nɔ hewɔ. Shi akɛni ebaa ehe shi hewɔ lɛ, kɛ́ efã amɛ akɛ amɛfee nɔ ko lɛ, bei pii lɛ, etsɔɔ amɛ nɔ hewɔ ni ekɛɔ amɛ nakai lɛ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, be ni ekɛɛ amɛ akɛ amɛtao Maŋtsɛyeli lɛ kɛ Nyɔŋmɔ jalɛ lɛ klɛŋklɛŋ lɛ, etsɔɔ amɛ nɔ hewɔ. Ekɛɛ amɛ akɛ: “Abaaŋɔ nibii krokomɛi nɛɛ fɛɛ afata he ahã nyɛ.” Be ni ekɛɛ amɛ akɛ amɛkpa mɛi kojomɔ lɛ, ekɛfata he akɛ: “Koni akakojo nyɛ; ejaakɛ nɔ kojomɔ ni nyɛkɛkojoɔ mɛi lɛ, akɛbaakojo nyɛ.”Mateo 6:31–7:2.

11. Kɛ́ otsɔɔ obii lɛ nɔ hewɔ ni owo mla ko loo okpɛ yiŋ ko lɛ, mɛɛ gbɛ nɔ no baaye abua amɛ?

11 Kɛ́ owo mla ko loo okpɛ yiŋ ko lɛ, tsɔɔmɔ obii lɛ nɔ hewɔ ni ofee nakai. Obaanyɛ okwɛ shihilɛ lɛ, ni okpɛ oyiŋ kɛji obaafee nakai amrɔ nɔŋŋ loo sɛɛ mli. Kɛ́ obii lɛ le yiŋtoo ni yɔɔ mla lɛ loo yiŋkpɛɛ lɛ sɛɛ lɛ, no baahã efee mlɛo kɛhã amɛ akɛ amɛbaakpɛlɛ nɔ. Nyɛmi nuu ko ni atsɛɔ lɛ Barry lɛ yɛ bii ejwɛ ni edara. Be ni etsɔɔ nɔ hewɔ ni ehi akɛ fɔlɔi baahã amɛbii ale nɔ hewɔ ni amɛkpɛ yiŋ ko loo amɛwo mla ko lɛ, ewie akɛ: “Kɛ́ otsɔɔ obii lɛ nɔ hewɔ lɛ, ehãa amɛnyɛɔ amɛmuɔ amɛfɔ̃ɔ onɔ, ejaakɛ amɛnaa akɛ oteee shi kɛkɛ owooo mlai, shi moŋ ofeɔ nakai yɛ yiŋtoi kpakpai ahewɔ.” Kaimɔ hu akɛ, obii lɛ jeee gbekɛbii dɔŋŋ. Ni esa akɛ amɛle bɔ ni asusuɔ nii ahe jogbaŋŋ, koni amɛ diɛŋtsɛ amɛnyɛ amɛkpɛ amɛyiŋ yɛ nibii ahe. (Romabii 12:1) Barry wie akɛ: “Esa akɛ oblahii kɛ oblayei ni eye kɛjɛ afii 13 kɛmiimɔ 19 lɛ ale bɔ ni asusuɔ nii ahe jogbaŋŋ dani akpɛɔ yiŋ, bɔ ni afee ni amɛkadamɔ amɛhenumɔi anɔ amɛkpɛ amɛyiŋ yɛ saji ahe.” (Lala 119:34) No hewɔ lɛ, kɛ́ okpɛ yiŋ ko lɛ, ba ohe shi, ni otsɔɔ obii lɛ nɔ hewɔ. Kɛ́ ofee nakai lɛ, obii lɛ baakase bɔ ni akpɛɔ yiŋ kpakpai, ni amɛbaana akɛ obuɔ amɛ, ni ole akɛ amɛjeee gbekɛbii dɔŋŋ.

OKƐ SƐƐYOOMƆ ATSU NII

12. Akɛni Yesu yoɔ nii asɛɛ hewɔ lɛ, mɛɛ gbɛ nɔ enyɛ eye ebua Petro?

12 Yesu yoo nii asɛɛ, ni no hewɔ lɛ, enyɛ ena ekaselɔi lɛ anaagbai kɛ bɔ ni ebaafee eye ebua amɛ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, be ni Yesu kɛɛ ekaselɔi lɛ akɛ abaagbe lɛ lɛ, Petro kɛɛ lɛ akɛ ekatsɛ efɔŋ ehã ehe. Yesu na akɛ Petro sumɔɔ lɛ, shi eyoo hu akɛ jwɛŋmɔ ni Petro hiɛ lɛ ejaaa. No hewɔ lɛ, mɛɛ gbɛ nɔ Yesu ye ebua lɛ kɛ kaselɔi krokomɛi lɛ? Klɛŋklɛŋ lɛ, ejaje Petro. No sɛɛ lɛ, etsɔɔ ekaselɔi lɛ nɔ ni baaba mɛi ni kɛ́ nibii amli wa hã amɛ lɛ, amɛsumɔɔɔ ni amɛfeɔ Yehowa suɔmɔnaa nii lɛ anɔ. Yesu hã amɛle hu akɛ, Yehowa jɔɔ mɛi fɛɛ ni kɛ amɛhe shãa afɔle lɛ. (Mateo 16:21-27) Petro kpɛlɛ tsɔsemɔ nɛɛ nɔ.1 Petro 2:20, 21.

13, 14. (a) Mɛni ji nibii komɛi ni baanyɛ aye abua fɔlɔi ni amɛna kɛji amɛbii lɛ ahemɔkɛyeli mli egbɔjɔ? (b) Kɛ́ ootao ole nɔ diɛŋtsɛ ni yɔɔ obi lɛ tsui kɛ ejwɛŋmɔ mli lɛ, te esa akɛ ofee lɛ tɛŋŋ?

13 Sɔlemɔ obi Yehowa sɛɛyoomɔ bɔ ni afee ni onyɛ onu obi lɛ shishi ni oye obua lɛ. (Lala 32:8) Ekolɛ oyɔse akɛ obi lɛ bɛ miishɛɛ tamɔ be ko ni eho, aloo ekolɛ ewieɔ nyɛmimɛi ahe nyanyaanya. Ekolɛ oonu he akɛ ekɛ nibii komɛi miitee bo. Shi kaaye ohe oyai omu sane naa akɛ obi lɛ eju shi eefee esha ko ni yɔɔ hiɛdɔɔ. * (Kwɛmɔ shishigbɛ niŋmaa lɛ.) Ni kaaku ohiɛ oshwie nɔ hu. Kaasusu akɛ be ni be shwieɔ mli lɛ, nibii baatsake. Eeenyɛ efee akɛ, ekɛ naagba ko miikpe, ni esa akɛ oye obua lɛ ni ehemɔkɛyeli lɛ mli awa.

Ye obua obi lɛ ni ená nanemɛi kpakpai yɛ asafo lɛ mli (Kwɛmɔ kuku 14)

14 Kɛ́ ootao ole nɔ ni gbaa obi lɛ naa, kɛ bɔ ni obaafee oye obua lɛ lɛ, jɛɛ bulɛ kɛ mlihilɛ mli obi lɛ. Etamɔ ni oosha nu yɛ nubu mli. Kɛ́ ofee lɛ gidigidi lɛ, nu lɛ eko baashwie, ni onáŋ nu pii tamɔ bɔ ni otaoɔ. Nakai nɔŋŋ kɛ́ onáaa tsui ohãaa obi lɛ, loo oka akɛ obaanyɛ enɔ ni ewie lɛ, onyɛŋ ole nɔ diɛŋtsɛ ni yɔɔ etsui kɛ ejwɛŋmɔ mli. (Kanemɔ Abɛi 20:5.) Nyɛmiyoo Ilaria ni atsĩ etã kɛtsɔ hiɛ lɛ kaiɔ akɛ, be ni eji oblayoo fioo lɛ, no mli lɛ eetao ni ekɛ eskulbii lɛ abɔ gbagbalii, tsɛ ele akɛ nakai feemɔ ehiii. Enɛ hao lɛ, ni efɔlɔi yɔse. Ilaria wie akɛ: “Gbi ko gbɛkɛnaashi lɛ, amɛkɛɛ mi akɛ amɛyɔse akɛ mibɛ miishɛɛ, ni amɛbi mi nɔ ni haoɔ mi. Mijwa yaafo, mitsɔɔ amɛ nɔ ni haoɔ mi lɛ, ni mikɛɛ amɛ akɛ amɛye amɛbua mi. Amɛfua mi, amɛkɛɛ mi akɛ amɛnuɔ mi shishi, ni amɛwo mi shi akɛ amɛbaaye amɛbua mi.” Ilaria mami kɛ epapa shashaooo shi kwraa, amɛye amɛbua lɛ koni ená nanemɛi kpakpai yɛ asafo lɛ mli.

Kadimɔ obi lɛ sui kpakpai lɛ, ni ojie eyi

15. Tsɔɔmɔ nɔ kroko ni Yesu fee ni hãa wɔnaa akɛ eyoɔ nii asɛɛ.

15 Nɔ kroko ni Yesu fee ni tsɔɔ akɛ eyoɔ nii asɛɛ ji akɛ, enyɛ eyɔse sui kpakpai ni ekaselɔi lɛ yɔɔ lɛ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, be ni Natanael nu akɛ Yesu jɛ Nazaret lɛ, ewie akɛ: “Ani nɔ ko kpakpa ko baanyɛ ajɛ Nazaret?” (Yohane 1:46) Eji oyɛ jɛmɛ kulɛ, mɛɛ jwɛŋmɔ obaaná yɛ Natanael he? Ani osusuŋ akɛ ebuuu Nazaretbii loo ebɛ hemɔkɛyeli? Shi jeee nakai jwɛŋmɔ Yesu ná yɛ ehe. Moŋ lɛ, akɛni eyoɔ nii asɛɛ hewɔ lɛ, ena akɛ Natanael kɛ sane eteee. No hewɔ lɛ, ewie yɛ ehe akɛ: “Naa, Israelnyo ni ekã shi faŋŋ akɛ, lakamɔ ko bɛ emli.” (Yohane 1:47) Yesu nyɛ ena mɛi atsui mli, ni ekɛ nakai nyɛmɔ lɛ tsu nii kɛtao sui kpakpai yɛ mɛi amli.

16. Mɛɛ gbɛ nɔ obaanyɛ oye obua obi lɛ ni eya ehiɛ?

16 Eyɛ mli akɛ onyɛŋ ona mɛi atsui mli tamɔ bɔ ni Yesu nyɛ efee lɛ moŋ, shi bo hu obaanyɛ oyoo nii asɛɛ. Yehowa baanyɛ aye abua bo ni oyɔse sui kpakpai ni obi lɛ yɔɔ lɛ. Kɛ́ obi lɛ hã onine nyɛ shi po lɛ, kaatsɛ lɛ gbɔmɔ fɔŋ loo ahuntoo bi kɔkɔɔkɔ. Kaaná susumɔ ni tamɔ nakai ohã lɛ. Yɛ no najiaŋ lɛ, kɛɛmɔ lɛ akɛ oyɔseɔ sui kpakpai ni eyɔɔ lɛ, ni ole akɛ eesumɔ ni efee nɔ ni ja. Kadimɔ nibii ni tsɔɔ akɛ eeya ehiɛ lɛ, ni ojie eyi. Kɛ́ ebaahi lɛ, okɛ sɔ̃i krokomɛi awo edɛŋ, koni no aye abua lɛ ni eya nɔ ejie sui kpakpai ni eyɔɔ lɛ akpo. Nakai Yesu fee ekaselɔi lɛ. Be ni ekɛ Natanael (ni atsɛɔ lɛ Bartolomeo hu lɛ) kpe lɛ sɛɛ afi kome kɛ fã lɛ, etuu nitsumɔ ko ni he hiaa ewo edɛŋ. Ehala lɛ akɛ ebɔfoi lɛ ateŋ mɔ kome, ni Natanael kɛ anɔkwayeli tsu nitsumɔ ni Yesu kɛwo edɛŋ lɛ. (Luka 6:13, 14; Bɔfoi 1:13, 14) No hewɔ lɛ, jiemɔ obi lɛ yi, ni owo lɛ hewalɛ. Ni yɛ nɔ najiaŋ ni obaahã enu he akɛ, be fɛɛ be lɛ, nibii gbohii sɔŋŋ efeɔ lɛ, hã enu he akɛ ebaanyɛ ekɛ enyɛmɔi asɔmɔ Yehowa ni ehã bo kɛ Yehowa fɛɛ tsui anyɔ nyɛmli.

KƐ́ OTSƆSE OBII LƐ, OMII BAASHƐ OHE WAA

17, 18. Kɛ́ otee nɔ otsɔse obii lɛ koni amɛsɔmɔ Yehowa lɛ, mɛni baanyɛ ajɛ mli kɛba?

17 Paulo sumɔ mɛi ní eye ebua kɛba anɔkwale lɛ mli lɛ asane waa. Amɛbatsɔmɔ tamɔ bii amɛhã lɛ. Kɛ̃lɛ, enu he akɛ amɛteŋ mɛi komɛi baanyɛ ashi Yehowa, ni enɛ hao lɛ waa. (1 Korintobii 4:15; 2 Korintobii 2:4) Eeenyɛ efee akɛ bo hu onuɔ he nakai. Nyɛmi nuu ko ni atsɛɔ lɛ Victor lɛ yɛ bii etɛ ni edara. Ewie akɛ: “Be ni amɛye afii 13 kɛmiimɔ 19 lɛ, wɔnáaa lɛ mlɛo. Wɔná naagbai, shi miishɛɛ ni wɔná lɛ fa fe naagbai ni wɔkɛkpe lɛ. Yehowa yelikɛbuamɔ naa lɛ, wɔbii lɛ batsɔmɔ wɔnanemɛi ni wɔsumɔɔ waa.”

18 Fɔlɔi, nyɛsumɔɔ nyɛbii lɛ asane waa, ni no hewɔ nyɛbɔɔ mɔdɛŋ waa ni nyɛtsɔse amɛ lɛ. No hewɔ lɛ, nyɛnijiaŋ akajea wui. Ejaakɛ kɛ́ nyɛnijiaŋ ejeee wui lɛ, wɔsɛɛ lɛ, nyɛbii lɛ baakpɛ amɛyiŋ akɛ amɛbaasɔmɔ Nyɔŋmɔ, ni amɛbaaya nɔ amɛye lɛ anɔkwa. Ni enɛ baahã nyɛmii ashɛ nyɛhe waa!3 Yohane 4.

^ kk. 2 Nikasemɔ nɛɛ wieɔ bɔ ni fɔlɔi baanyɛ atsɔse amɛbii ni eye kɛjɛ afii 13 kɛmiimɔ 19 lɛ koni amɛsɔmɔ Yehowa lɛ he.

^ kk. 13 Saji ni yɔɔ Questions Young People Ask—Answers That Work, Kpo 1, baafa 317, kɛ Kpo 2, baafa 136-141 lɛ baanyɛ aye abua fɔlɔi.