Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Okɛ Hewalɛ ni Olilɛi lɛ Yɔɔ lɛ Atsu Nii yɛ Gbɛ Kpakpa Nɔ

Okɛ Hewalɛ ni Olilɛi lɛ Yɔɔ lɛ Atsu Nii yɛ Gbɛ Kpakpa Nɔ

“Hã midaaŋ wiemɔi . . . asa ohiɛ, Yehowa, mitɛsaa.”—LALA 19:15.

LALAI: 82, 77

1, 2. Mɛni hewɔ Biblia lɛ kɛ wɔwiemɔi toɔ la he lɛ?

YƐ AFI 1871 lɛ, la je yɛ koo ko ni yɔɔ maŋ ko ni atsɛɔ lɛ Wisconsin, ni yɔɔ United States lɛ mli. Eyeee be ko ni koo lɛ fɛɛ here ni eshã wɛɛ. Mɛi 1,200 kɛ sɛɛ gboi, ni tsei aaafee akpekpe toi akpei enyɔ ahiɛ kpãtã. La ko ejeko yɛ United States ni egbe mɛi pii nakai dã. Oketekei tsɔɔ nakai koo lɛ mli, ni etamɔ nɔ ni la sramaŋi bibii jɛ oketeke lɛ eko he, ni no ji nɔ ni hã la lɛ je yɛ koo lɛ mli lɛ. Sane nɛɛ kaiɔ wɔ ŋmalɛ ko ni yɔɔ Yakobo wolo lɛ mli, ni kɛɔ akɛ: “Kwɛ bɔ ni la bibioo nyɛɔ eshãa koo kpele.” (Yakobo 3:5) Te wiemɔi nɛɛ ashishi lɛ?

2 Yakobo tsɔɔ mli akɛ: “Lilɛi lɛ hu, la ni.” (Yakobo 3:6) “Lilɛi lɛ” ni ekɛtsu nii yɛ biɛ lɛ kɔɔ wɔwiemɔi ahe. Taakɛ bɔ ni la baanyɛ akpãtã nii ahiɛ lɛ, wɔwiemɔi hu baanyɛ afite nii babaoo. Wɔwiemɔi baanyɛ aná mɛi krokomɛi anɔ hewalɛ waa. Biblia lɛ kɛɔ akɛ, “gbele kɛ wala yɛ lilɛi dɛŋ.” (Abɛi 18:21) Shi, ani no tsɔɔ akɛ esaaa akɛ wɔwieɔ kwraa, koni ekaba lɛ akɛ wɔbaayawie nɔ ko fɔŋ ko? Dabida. Eyɛ mli akɛ la baanyɛ akpãtã nii ahiɛ moŋ, shi wɔkɛtsuɔ nii kɛ̃. Nɔ ni he hiaa nɔŋŋ ji, ni wɔhiɛ baahi wɔhe nɔ yɛ bɔ ni wɔkɛtsuɔ nii wɔhãa lɛ he. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, wɔbaanyɛ wɔkɛ la ahoo nii, wɔkɛhã wɔhe adɔ la, loo wɔkɛhã he ni wɔyɔɔ lɛ akpɛ. Nakai nɔŋŋ kɛ́ wɔkɛ wɔlilɛi tsu nii jogbaŋŋ lɛ, wɔbaanyɛ wɔkɛwo Yehowa hiɛ nyam, ni wɔkɛye wɔbua mɛi krokomɛi.—Lala 19:15.

3. Kɛ́ wɔmiitao wɔwiemɔi awo mɛi hewalɛ lɛ, mɛɛ nibii etɛ esa akɛ wɔle?

3 Bɔ ni Yehowa bɔ wɔ ehã lɛ hewɔ lɛ, wɔbaanyɛ wɔkɛ wɔnaabu loo wɔniji ahã mɛi krokomɛi ale nɔ ni yɔɔ wɔjwɛŋmɔ mli, loo bɔ ni wɔnuɔ he wɔhãa. Enɛ ji nikeenii ko ni nɔ bɛ. Wɔbaanyɛ wɔkɛ nikeenii nɛɛ awo mɛi krokomɛi hewalɛ. Shi dani wɔbaanyɛ wɔfee nakai lɛ, esa akɛ wɔle be ni esa akɛ wɔwie, nɔ ni esa akɛ wɔwie, kɛ bɔ ni esa akɛ wɔwie lɛ wɔhã.—Kanemɔ Yakobo 3:9, 10.

MƐƐ BE ESA AKƐ WƆWIE?

4. Mɛɛ be esa akɛ wɔfee dioo?

4 Bei komɛi lɛ, ehi akɛ wɔbaafee dioo. Biblia lɛ kɛɔ akɛ, “dioofeemɔ be yɛ.” (Jajelɔ 3:7) Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, kɛ́ mɔ ko kɛ wɔ miiwie lɛ, esa akɛ wɔfee diŋŋ, ejaakɛ no baatsɔɔ akɛ wɔbuɔ mɔ ni wieɔ lɛ. (Hiob 6:24) Agbɛnɛ hu, saji komɛi yɛ ni amɛji teemɔŋ saji ní esaaa akɛ mɛi krokomɛi leɔ. No hewɔ lɛ, kɛ́ wɔná wɔle saji ni tamɔ nɛkɛ lɛ, esaaa akɛ wɔyatãa. (Abɛi 20:19) Ni kɛ́ mɔ ko wo wɔmli la lɛ, nilee yɛ mli akɛ wɔbaamia wɔhiɛ ni wɔfee dioo.Lala 4:5.

5. Kɛ́ wɔhiɛ sɔɔ nikeenii ni Yehowa kɛhã wɔ, ni ji wɔlilɛi lɛ, te wɔkɛbaatsu nii wɔhã tɛŋŋ?

5 Biblia lɛ kɛɔ akɛ, “wiemɔ be” hu yɛ. (Jajelɔ 3:7) Esa akɛ wɔwie kɛjie Yehowa yi, wɔkɛwo mɛi krokomɛi hewalɛ, wɔkɛtsɔɔ bɔ ni wɔnuɔ he wɔhãa, ni wɔkɛhã mɛi krokomɛi ale nibii ni he hiaa wɔ. (Lala 51:17) Kɛ́ onaanyo ko ke bo nɔ ko lɛ, ekã shi faŋŋ akɛ, obaasumɔ ni okɛtsu nii jogbaŋŋ, koni ena akɛ ohiɛ sɔɔ nɔ ni ehã bo lɛ. Nakai nɔŋŋ kɛ́ wɔkɛ wɔlilɛi tsu nii yɛ gbɛ kpakpa nɔ lɛ, Yehowa baana akɛ wɔhiɛ sɔɔ nikeenii ni ehã wɔ lɛ.

6. Mɛni hewɔ ehe miihia ni wɔsusu be ni wɔkɛbaawie lɛ he jogbaŋŋ lɛ?

6 Abɛi 25:11 lɛ kɛɔ akɛ: “Wiemɔ ni awie yɛ be ni sa mli lɛ, etamɔ shika akutui yɛ jwiɛtɛi kpanyai amli.” Ŋmalɛ nɛɛ hãa wɔnaa akɛ, ehe miihia ni wɔsusu be ni wɔkɛbaawie lɛ he jogbaŋŋ. Akutui ni akɛ shika tsuru eshɔ̃ lɛ yɛ fɛo. Shi kɛ́ ato shika akutui nɛɛ awo tsɛnsi ko ni akɛ jwiɛtɛi efee lɛ mli lɛ, esoro efɛo lɛ kwraa! Yɛ gbɛ ni tamɔ nakai nɔŋŋ nɔ lɛ, ekolɛ wɔyɛ nɔ ko kpakpa ko ni wɔbaasumɔ ni wɔkɛɛ mɔ ko. Shi kɛ́ mɔ lɛ baaná he sɛɛ waa lɛ, ja wɔsusu be ni wɔkɛbaawie lɛ he jogbaŋŋ, ni wɔwie yɛ be ni sa mli. Te wɔbaafee tɛŋŋ wɔle be ni sa kɛhã nɔ ko wiemɔ?

7, 8. Mɛɛ gbɛ nɔ nyɛmimɛi ni yɔɔ Japan lɛ kase Yesu?

7 Kɛ́ wɔsusuuu be ni wɔkɛbaawie lɛ he dani wɔwie lɛ, ekolɛ mɛi nuŋ nɔ ni wɔbaawie lɛ shishi loo amɛkpɛlɛŋ nɔ. (Kanemɔ Abɛi 15:23.) Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, yɛ March 2011 lɛ, shikpɔŋhosomɔ ko kɛ tsunami ni nyiɛ sɛɛ kɛba lɛ fite nii waa yɛ Japan anaigbɛ. Maji pii ahiɛ kpãtã ni mɛi fe 15,000 gboi. Yehowa Odasefoi ni yɔɔ jɛmɛ lɛ ateŋ mɛi babaoo awekumɛi kɛ amɛnanemɛi gboi. Kɛ̃lɛ, amɛbɔ mɔdɛŋ akɛ amɛkɛ Biblia lɛ baashɛje mɛi krokomɛi ni eyaje shihilɛ nɛɛ mli lɛ amii. Shi, akɛni amɛle akɛ mɛi nɛɛ ateŋ mɛi babaoo ji Buddhabii, ni Biblia lɛ he nɔ ko fioo pɛ amɛle hewɔ lɛ, yɛ nɔ najiaŋ ni amɛkɛ amɛ baawie gbohiiashitee lɛ he lɛ, amɛhã amɛ tsui, ni amɛhã amɛle nɔ hewɔ ni nibii gbohii baa gbɔmɛi kpakpai anɔ.

8 Nyɛmimɛi nɛɛ kase Yesu. Yesu le akɛ bei komɛi lɛ, esa akɛ efee dioo. Shi ele hu akɛ, bei komɛi lɛ esa akɛ ewie. (Yohane 18:33-37; 19:8-11) Ni emɛ kɛyashi be ni sa dani etsɔɔ ekaselɔi lɛ nibii komɛi. (Yohane 16:12) Nakai pɛpɛɛpɛ ji nɔ ni nyɛmimɛi ni yɔɔ Japan lɛ fee. Amɛmɛ kɛyashi be ni sa dani amɛkɛ mɛi bɔi gbohiiashitee lɛ he wiemɔ. Tsunami lɛ sɛɛ afii enyɔ kɛ fã lɛ, amɛhã mɛi dɛhiɛmɔ wolo ni ji, Ani Gbohii lɛ Baanyɛ Ahi Shi Ekoŋŋ Lɛɛlɛŋ? lɛ. Mɛi pii ŋɔ dɛhiɛmɔ wolo lɛ, ni emli saji lɛ shɛje amɛmii waa. Wɔ hu, kɛ́ wɔsusu shihilɛ ni yɔɔ wɔshikpɔŋkuku lɛ mli, kɛ nɔ ni mɛi ni yɔɔ jɛmɛ lɛ heɔ amɛyeɔ lɛ he lɛ, ebaaye ebua wɔ ni wɔna be ni esa akɛ wɔkɛ amɛ awie.

Esa akɛ wɔná tsui wɔhã mɛi, ni wɔkwɛ be ni sa ni wɔkɛ amɛ baawie

9. Mɛɛ shihilɛi krokomɛi amli ehe baahia ni wɔsusu be ni esa akɛ wɔwie lɛ he jogbaŋŋ?

9 Mɛɛ shihilɛi krokomɛi amli ehe baahia ni wɔsusu be ni esa akɛ wɔwie lɛ he jogbaŋŋ? Eko ji, be ni mɔ ko ewie nɔ ko ni eŋɔɔɔ wɔnaa kwraa. Yɛ nɔ najiaŋ ni wɔbaatsirɛ Ga yisɛɛ wɔhã mɔ lɛ amrɔ nɔŋŋ lɛ, nilee yɛ mli akɛ wɔbaato wɔtsui shi. Ekolɛ, mɔ lɛ leee po akɛ nɔ ni ewie lɛ egba wɔnaa, ni ehe ebahiaŋ ni wɔbi lɛ he sane. Shi kɛ́ wɔsusu sane lɛ he, ni wɔna akɛ eyɛ hiɛdɔɔ, ni ehe baahia ni wɔya mɔ lɛ ŋɔɔ ni wɔkɛ lɛ ayawie he lɛ, no lɛ, esa akɛ wɔmɛ ni wɔtsui aba shi dani wɔya. (Kanemɔ Abɛi 15:28.) Shihilɛ kroko hu ji, be ni wɔmiitao wɔwie anɔkwale lɛ he wɔtsɔɔ wɔwekumɛi ni jeee Yehowa Odasefoi lɛ. Esa akɛ wɔná tsui wɔhã amɛ, wɔsusu nɔ ni wɔbaakɛɛ amɛ lɛ he jogbaŋŋ, ni wɔkwɛ be ni sa ni wɔkɛ amɛ baawie.

MƐƐ WIEMƆI ESA AKƐ WƆKƐTSU NII?

10. (a) Mɛni hewɔ esa akɛ wɔkwɛ wɔwiemɔi jogbaŋŋ lɛ? (b) Mɛɛ wiemɔi esaaa akɛ ejeɔ wɔnaa? Okɛ enɛ nɔkwɛmɔnɔ ahã.

10 Wɔwiemɔi baanyɛ ahã mɛi amii ashɛ amɛhe loo amɛtsui akumɔ. (Kanemɔ Abɛi 12:18.) Mɛi ni yɔɔ Satan je lɛ mli lɛ ateŋ mɛi babaoo ‘ejɔɔ amɛlilɛii anaa tamɔ klante,’ ni amɛwiemɔi yeɔ awui tamɔ “gãimlibii.” (Lala 64:4) Bei pii lɛ, amɛkaseɔ enɛ kɛjɛɔ sinii kɛ TV nɔ nifeemɔi ni amɛkwɛɔ lɛ amli. Shi akɛ Kristofoi lɛ, esaaa akɛ wɔwieɔ nibii ni yɔɔ dɔlɛ wɔshiɔ mɛi krokomɛi. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, esaaa akɛ wɔwieɔ nibii ni yɔɔ dɔlɛ wɔshiɔ mɛi krokomɛi koni wɔkɛwo mɛi anaa ŋmɔlɔ kɛkɛ. Tɔmɔ ko bɛ he akɛ wɔbaawo mɛi anaa ŋmɔlɔ; ehãa sanegbaa ŋɔɔ. Shi esaaa akɛ wɔjɛɔ mɛi, loo wɔwieɔ nɔ ko kɛshwieɔ amɛhiɛiaŋ shi koni wɔkɛwo mɛi anaa ŋmɔlɔ. Biblia lɛ fãa wɔ akɛ, wɔjie “wiemɔ fɔŋ srɔtoi fɛɛ” kɛje wɔnaa. Ekɛɔ hu akɛ: “Wiemɔ kpɔtɔi ko akaje nyɛnaa, shi moŋ nɔ ni hi ní tswaa mɔ maa shi, taakɛ hiamɔ lɛ ji lɛ, ní mɛi ni nuɔ lɛ aná nɔ ko ní sɛɛnamɔ yɔɔ he.”Efesobii 4:29, 31.

11. Mɛni baanyɛ aye abua wɔ ni wɔkɛ wiemɔi ni sa atsu nii kɛ́ wɔkɛ mɛi miiwie?

11 Yesu wie akɛ: “Nɔ ni eyi tsui lɛ kɛteke nɔ lɛ, no naabu lɛ wieɔ.” (Mateo 12:34) Ni tsɔɔ akɛ, nibii ni jeɔ wɔnaa lɛ hãa anaa bɔ ni wɔnuɔ he wɔhãa diɛŋtsɛ. No hewɔ lɛ, kɛ́ wɔsumɔɔ mɛi, ni amɛsane kã wɔtsui nɔ lɛɛlɛŋ lɛ, ewaaa akɛ wɔkɛ wiemɔi ni hi, ni yɔɔ nyam, ni woɔ mɔ hewalɛ baatsu nii kɛ́ wɔkɛ amɛ miiwie.

12. Mɛɛ nibii krokomɛi baanyɛ aye abua wɔ ni wɔná wiemɔi ni sa ni wɔkɛtsu nii?

12 Ebiɔ mɔdɛŋbɔɔ dani wɔbaanyɛ wɔná wiemɔi ni sa ni wɔkɛtsu nii. Maŋtsɛ Solomon nilelɔ lɛ po ‘jwɛŋ nibii ahe ni etao nibii amli,’ bɔ ni afee ni ená wiemɔi ni ŋɔɔ, ni ja, ni ji anɔkwale koni ekɛŋma ewolo lɛ. (Jajelɔ 12:9, 10) Nɛgbɛ wɔbaanyɛ wɔná wiemɔi ni ŋɔɔŋɔi yɛ ni wɔkɛtsu nii? Wɔbaanyɛ wɔná eko yɛ Biblia lɛ kɛ asafo lɛ woji lɛ amli. Kɛ́ wɔna wiemɔ ko ni wɔnuuu shishi lɛ, wɔbaanyɛ wɔkwɛ yɛ dishinari mli, loo wɔbi mɛi. Kɛfata he lɛ, wɔbaanyɛ wɔkase Yesu. Yehowa tsɔɔ Yesu bɔ ni esa akɛ “ekɛ mɔ ni etɔ lɛ lɛ” awie ahã. Enɛ hewɔ lɛ, be fɛɛ be lɛ, Yesu le nɔ ni esa akɛ ewie, ni no ye ebua mɛi ni bo lɛ toi lɛ waa. (Yesaia 50:4) Wɔ hu wɔbaanyɛ wɔfee nakai. Ehe miihia ni wɔsusu bɔ ni wɔwiemɔi baaná mɛi anɔ hewalɛ ahã lɛ he. (Yakobo 1:19) Wɔbaanyɛ wɔbi wɔhe akɛ: ‘Nɔ ni miyawie nɛɛ, te mɔ lɛ baanu shishi ehã tɛŋŋ? Te ebaanu he ehã tɛŋŋ?’

13. Mɛni hewɔ esa akɛ wɔkɛ wiemɔi ni shishinumɔ waaa atsu nii lɛ?

13 Yɛ blema Israel lɛ, kɛ́ aatao abua maŋ lɛ naa lɛ, akpãa tɛtɛrɛmantɛrɛ kɛtsɛɔ amɛ. Kɛ́ Israel asraafoi lɛ tee ta, ni be shɛ ni amɛbaatutua amɛhenyɛlɔi lɛ, no hu akpãa tɛtɛrɛmantɛrɛ, shi esoro bɔ ni akpãa lɛ ahãa. No hewɔ lɛ, kɛ́ maŋ lɛ tee ta, ni mɔ ni kpãa tɛtɛrɛmantɛrɛ lɛ kpãaa ni ebaagbɛɛ faŋŋ lɛ, eye awui! Biblia lɛ kɛ wiemɔ ni shishinumɔ waaa toɔ tɛtɛrɛmantɛrɛ gbɛɛmɔ ni yɔɔ faŋŋ he. Kɛ́ wɔkɛ wɔwiemɔ lɔgɔ shi ni efee kɔŋtɔŋŋ lɛ, mɛi ni boɔ wɔ toi lɛ ayiŋ baafutu amɛ loo amɛbaanu sane ni wɔwieɔ lɛ shishi yɛ gbɛ kroko nɔ. No hewɔ lɛ, esa akɛ wɔhã wɔwiemɔ aya tɛ̃ɛ ni emli akã shi, shi yɛ nakai beiaŋ nɔŋŋ lɛ, esa akɛ bulɛ ahi he, ni wɔkwɛ jogbaŋŋ ni wɔkawie kpookpoo.Kanemɔ 1 Korintobii 14:8, 9.

14. Mɛɛ nɔkwɛmɔnɔ hãa wɔnaa akɛ Yesu kɛ wiemɔi ni shishinumɔ waaa tsuɔ nii?

14 Yesu kɛ wiemɔi ni shishinumɔ waaa tsu nii. Wɔnaa enɛ he nɔkwɛmɔnɔ yɛ maŋshiɛmɔ ni ehã ni aŋma afɔ̃ shi yɛ Mateo yitso 5 kɛyashi yitso 7 lɛ mli. Kɛ́ okane nakai maŋshiɛmɔ lɛ, obaana akɛ Yesu wooo etoibolɔi lɛ afua, ni asaŋ ewooo ewiemɔi lɛ ahe fe nine. Ekɛ jɛmɔ wiemɔi kɛ wiemɔ krokomɛi ni tamɔ nakai tsuuu nii. Nibii ni Yesu tsɔɔ lɛ ahe miihia waa, ni amɛmli kwɔlɔ hu. Fɛɛ sɛɛ lɛ, ekɛ wiemɔi ni shishinumɔ waaa tsu nii. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, be ni Yesu miitao etsɔɔ ekaselɔi lɛ akɛ esaaa akɛ amɛgbaa amɛhe naa kɔkɔɔkɔ yɛ nɔ ni amɛbaaye he lɛ, naa bɔ ni etsɔɔ naa ehã: Ekɛɛ amɛ akɛ Yehowa lɛɔ loofɔji lɛ be fɛɛ be, kɛkɛ ni ebi amɛ akɛ, “Ani nyɛjara waaa kwraa fe amɛ?” (Mateo 6:26) Namɔ po nuŋ wiemɔi ni Yesu kɛtsu nii lɛ shishi? Kɛ̃lɛ, no nɔ etsɔ ewo ekaselɔi lɛ hewalɛ ni eye ebua amɛ ní amɛnu sane ni he hiaa waa nɛɛ shishi.

TE ESA AKƐ WƆKƐ MƐI AWIE AHÃ TƐŊŊ?

15. Mɛni hewɔ esa akɛ wɔkɛ mɛi awie kɛ mlihilɛ lɛ?

15 Jeee wiemɔi ni wɔkɛbaatsu nii lɛ pɛ he esa akɛ wɔsusu; esa akɛ wɔsusu bɔ ni wɔbaawie lɛ wɔhã lɛ hu he, ejaakɛ fɛɛ he miihia waa. Mɛi nya Yesu wiemɔi lɛ ahe waa, ejaakɛ ekɛ “wiemɔi ni ŋɔɔ” tsu nii, ni ejɛ mlihilɛ mli ekɛ amɛ wie. (Luka 4:22) Kɛ́ wɔkɛ mɛi wie kɛ mlihilɛ lɛ, bei pii lɛ, amɛboɔ wɔ toi ni amɛkpɛlɛɔ nɔ ni wɔkɛɔ amɛ lɛ nɔ. (Abɛi 25:15) Nɔ kome ni baaye abua wɔ ni wɔwie kɛ mlihilɛ ji, ni wɔbaabu mɛi ni wɔkɛwieɔ lɛ, ni wɔsusu bɔ ni wɔwiemɔi lɛ baaná amɛnɔ hewalɛ ahã lɛ he. Nakai Yesu fee. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, be ko lɛ, ena akɛ mɛi babaoo ebabua shi ni amɛmiitao ni etsɔɔ amɛ nii. No hewɔ lɛ, mɛni efee? Emusuŋ tsɔ lɛ yɛ amɛ hewɔ, ni etsɔɔ amɛ nibii pii. (Marko 6:34) Be ni mɛi jɛɔ lɛ po lɛ, ejɛɛɛ amɛ eko etooo najiaŋ.1 Petro 2:23.

16, 17. (a) Mɛɛ gbɛ nɔ wɔbaanyɛ wɔkase Yesu kɛ́ wɔkɛ wɔwekumɛi kɛ wɔnanemɛi miiwie? (Kwɛmɔ mfoniri ni yɔɔ nikasemɔ lɛ shishijee lɛ.) (b) Mɛɛ yibii kpakpai jɛ mlihilɛ mli ni nyɛmi yoo ko jɛ ewie lɛ mli kɛba?

16 Wɔsumɔɔ wɔwekumɛi kɛ wɔnanemɛi asane. Shi kɛ́ wɔyakwɛɛɛ jogbaŋŋ lɛ, wɔkɛ amɛ baawie bɔ ni esaaa. Ekolɛ, bɔ ni wɔkɛ amɛ yɔɔ lɛ hewɔ lɛ, wɔbaasusu akɛ kɛ́ wɔkɛ amɛ wie bɔ ni wɔsumɔɔ po lɛ, efeee nɔ ko. Shi Yesu efeee nakai. Ekɛ enanemɛi ewieee bɔ ni esumɔɔ. Be ko be ni amɛteŋ mɛi komɛi kɛ amɛhe taa naa yɛ mɔ ni ji agbo fe fɛɛ yɛ amɛteŋ lɛ he lɛ, ejɛ mlihilɛ mli ejaje amɛ. Eŋɔ gbekɛ bibioo ko ni ekɛ lɛ damɔ amɛteŋ, ni ekɛɛ amɛ akɛ amɛba amɛhe shi tamɔ gbekɛbii bibii. (Marko 9:33-37) Asafoŋ onukpai baanyɛ akase nɔ ko kɛjɛ nɔ ni Yesu fee lɛ mli. Kɛ́ amɛmiiwo mɛi ŋaa lɛ, esa akɛ amɛfee nakai kɛ mlihilɛ.Galatiabii 6:1.

17 Kɛ́ mɔ ko kɛɛ wɔ nɔ ko ni yɔɔ mlila po lɛ, ehi waa akɛ wɔbaajɛ mlihilɛ mli wɔhã lɛ hetoo. (Abɛi 15:1) Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, no mli lɛ, nyɛmi yoo ko yɛ binuu ko ni eshɛ eblahiiaŋ ní ekome too etsɔseɔ lɛ. Ebinuu nɛɛ kwaa efeɔ tamɔ nɔ ni eesɔmɔ Yehowa, shi asomoaŋ lɛ, eefee nibii gbohii yɛ dujiaŋ. Nyɛmi yoo lɛ sane fee nyɛmi yoo kroko ni yɔɔ amɛsafo lɛ mli lɛ mɔbɔ waa, ni ekɛɛ lɛ akɛ: “Miina akɛ oleee bi tsɔsemɔ.” Oblanyo lɛ mami susu sane lɛ he fioo, ni ehere nɔ akɛ: “Eji anɔkwale akɛ nibii eyaaa lɛ jogbaŋŋ bianɛ, shi miitsɔse lɛ lolo. Efeɔ mi akɛ, ja wɔfo Harmagedon dani wɔbaana sane lɛ naa faŋŋ.” Bɔ ni mami lɛ mɔ etsui mli, ní ejɛ mlihilɛ mli ekɛ nyɛmi yoo lɛ wie lɛ hewɔ lɛ, naanyobɔɔ ni yɔɔ amɛteŋ lɛ fiteee. Oblanyo lɛ nu sanegbaa ni tee nɔ yɛ emami kɛ nyɛmi yoo lɛ teŋ lɛ, ni ena akɛ emami kpooko ejeŋ ehãko lɛ. Enɛ tsirɛ lɛ ni ekɛ nanemɛi gbohii ni ekɛnyiɛ lɛ kpa bɔɔ ni abaptisi lɛ. Sɛɛ mli lɛ, ená hegbɛ eyasɔmɔ yɛ Betel. No hewɔ lɛ, kɛ́ wɔnyɛmimɛi Kristofoi wɔkɛwieɔ jio, wɔwekumɛi jio, gbɔi jio, esa akɛ wɔwiemɔ “he abaa nyam daa, kɛ́ wɔɔkɛɛ lɛ, ŋoo ahi mli.”Kolosebii 4:6.

18. Mɛɛ gbɛ nɔ wɔbaanyɛ wɔkase Yesu?

18 Gbɛi srɔtoi ni wɔtsɔɔ nɔ wɔhãa mɛi leɔ wɔsusumɔi kɛ bɔ ni wɔnuɔ he wɔhãa lɛ, ji nikeenii ko ni nɔ bɛ ni Yehowa kɛduro wɔ. Kɛ́ wɔkase Yesu lɛ, wɔbaale be ni esa akɛ wɔwie, kɛ wiemɔi ni esa akɛ wɔkɛtsu nii, ni wɔbaawie kɛ mlihilɛ be fɛɛ be. No hewɔ lɛ, nyɛhãa wɔkɛ wɔwiemɔi awoa mɛi hewalɛ, koni Yehowa aná miishɛɛ.