Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

“Ta Ni Baafo Tai Fɛɛ Asɛɛ”

“Ta Ni Baafo Tai Fɛɛ Asɛɛ”

“Ta Ni Baafo Tai Fɛɛ Asɛɛ”

‘Miiwo nyɛ shi akɛ enɛ baafee naagbee ta —ta ni baafo tai fɛɛ asɛɛ.’—WOODROW WILSON, U.S. MAŊHIƐNYIƐLƆ (1913-1921).

ENƐ ji nɔ ni je lɛŋ hiɛnyiɛlɔ ko kpa gbɛ akɛ ebaaba beni Jeŋ Ta I lɛ ba naagbee aaafee afii 90 ni eho nɛ lɛ. Nakai ta ni tee nɔ yɛ jeŋ fɛɛ lɛ yɛ gbeyei waa aahu akɛ mɛi ni ye kunim yɛ ta nɛɛ mli lɛ miisumɔ ni amɛhé amɛye akɛ nibii babaoo ni amɛkɛshã afɔle lɛ he baaba sɛɛnamɔ aha amɛ daa. Shi bei pii lɛ, tai ni adesai wuɔ lɛ nyɛɛɛ atsu naagbai ahe nii, aahu akɛ ebaafo ta ni ehe shi waa diɛŋtsɛ lɛ sɛɛ.

Aaafee afii 20 beni Maŋhiɛnyiɛlɔ Wilson kɛ kpalakpalafeemɔ ewo shi nɛɛ sɛɛ lɛ, jeŋ ta ni ji enyɔ lɛ fɛ́. Ta nɛɛ gbe mɛi babaoo ni efite nii babaoo hu fe klɛŋklɛŋ jeŋ ta lɛ. Afii nyɔŋmai enyɔ ni atee hiɛ yɛ tsɔji afeemɔ mli lɛ ha adesai ahe basa diɛŋtsɛ yɛ mɛi babaoo agbee mli. Beni jeŋ ta ni ji enyɔ lɛ ba naagbee lɛ, nɔyelɔi ni yɔɔ je lɛŋ fɛɛ lɛ yɔse akɛ, gbeyei ni asheɔ akɛ ta baanyɛ afɛ́ lɛ mli miiwo wu fe bei fɛɛ ni eho.

Yɛ afi 1945 lɛ, U.S. Tatsɛnukpa Douglas MacArthur jaje akɛ: “Enɛ ji naagbee hegbɛ ni wɔná ni wɔbaanyɛ wɔkɛfo tai asɛɛ. Kɛ́ wɔtaooo gbɛ ko ni hi jogbaŋŋ ni wɔkɛbaatsu nii lɛ, no lɛ Harmagedon baaba ebanina wɔ.”

Tatsɛnukpa MacArthur le nifitemɔ ní atɔmik okplɛmii kɛba Nagasaki kɛ Hiroshima nɔ beni jeŋ ta ni ji enyɔ lɛ heɔ aba enaagbee lɛ. Hiɛkpatamɔ ni yɔɔ gbeyei ni ba yɛ Japan maji enyɔ nɛɛ amli lɛ ha ená shishinumɔ hee kɛha wiemɔ ni ji “Harmagedon,” ni no ji nuklea ni kpataa nii ahiɛ babaoo ni baanyɛ akpata maji fɛɛ ahiɛ yɛ wɔshibɔlemɔ ŋulami nɛɛ nɔ.

Gbeyei ni asheɔ akɛ nuklea ni akɛkpataa nibii ahiɛ babaoo baanyɛ aba lɛ miiya nɔ eehao adesai. Beni shɛɔ afi 1960 lɛ, no mli lɛ maji ni yɔɔ hewalɛ fe fɛɛ yɛ je lɛŋ lɛ eto gbɛjianɔ ko ní amɛtsɛ́ lɛ akɛ “hiɛkpatamɔ ni ayɔɔ nɔmimaa akɛ ebaasa mɔ fɛɛ mɔ he.” Oti ni ma amɛhiɛ ji ni amɛná tawuu nibii ní fa bɔ ni sa loo gbɛ̀i ni amɛbaatsɔ nɔ kɛtswia tawuu nibii nɛɛ koni amɛkɛkpata henyɛlɔi lɛ amaŋbii lɛ oha mlijaa 25 kɛ amɛnitsumɔhei oha mlijaa 50 ahiɛ, ní ekɔɔɔ he eko mɔ ni je ta lɛ shishi. Mɛi fioo ko pɛ ná yiŋtoo ni tamɔ enɛ ni abaatsɔ nɔ kɛná toiŋjɔlɛ yɛ je lɛŋ lɛ he miishɛɛ.

Ŋmɛnɛ lɛ, nuklea tawuu nibii efa babaoo ni tai ni awuɔ yɛ majimaji ateŋ lɛ miiya nɔ eegbe mɛi babaoo ni aleee amɛyibɔ. Nuklea ni kpataa nii ahiɛ babaoo ni abaanyɛ akɛtsu nii lɛ kã he eewo adesai ahe gbeyei. Eyɛ mli akɛ mɛi shweɔ akɛ ta sɛɛ afo moŋ, shi mɛi fioo ko pɛ heɔ yeɔ akɛ ta aloo gbɛjianɔtoo kroko baanyɛ atsu oti nɛɛ he nii.

Kɛlɛ, Biblia lɛ wieɔ ta ko ni yɔɔ srɔto kwraa ni baafo tai fɛɛ asɛɛ lɛ he. Biblia lɛ tsɛɔ ta nɛɛ akɛ “Harmagedon”—wiemɔ kome too nɛɛ nɔŋŋ ji nɔ ni mɛi ni yɔɔ je lɛŋ lɛ fɔɔ kɛ nitsumɔ kɛkɔɔ nuklea ni kpataa nii ahiɛ babaoo lɛ he. Te aaafee tɛŋŋ ní Harmagedon afo tai fɛɛ asɛɛ diɛŋtsɛ lɛ? Sane ni nyiɛ sɛɛ lɛ baaha sanebimɔ nɛɛ hetoo.

[He ni Mfoniri ni yɔɔ baafa 3 lɛ Jɛ]

DTRA Photo

[He ni Mfoniri ni yɔɔ baafa 4 lɛ Jɛ]

Nagasaki, Japan, 1945: USAF photo