Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

“Mashɛre La Gbɛkɛ Nɛɛ ni Mata he Kɛkane”

“Mashɛre La Gbɛkɛ Nɛɛ ni Mata he Kɛkane”

Amaniɛbɔɔ ni Jɛ Australia

“Mashɛre La Gbɛkɛ Nɛɛ ni Mata he Kɛkane”

KƐ́ ATSĨ Australia kpokpai ni amɛtse amɛhe banee lɛ atã pɛ, nɔ ni baa mɔ jwɛŋmɔŋ ji ŋa kplanaa ni nɔ ko bɛ nɔ ni jɛmɛ dɔɔ waa. Shi kɛlɛ mɛi aaafee 180,000 ni feɔ Australiabii lɛ ayibɔ 100 mlijaa 1 yɛ kpokpai nɛɛ anɔ.

Beni miji oblanyo fioo lɛ, mifɔlɔi ni ji Yehowa Odasefoi lɛ kɛ mi tee kpokpai nɛɛ eko nɔ, ni wɔyashiɛ yɛ jɛmɛ. Bɔ ni kpokpaa lɛ da waa ni enɔ nibii faaa lɛ ha minya jɛmɛ he waa, ni mifeɔ jɛmɛ he mfoniri yɛ mijwɛŋmɔŋ daa. Miná kpokpaa nɛɛ nɔ bii ni yɔɔ hewalɛ ni amɛgbaaa amɛhenaa tsɔ yɛ nibii ahe lɛ ahe miishɛɛ waa. Amrɔ nɛɛ ni mihiɛ bii ni darako lɛ, miisumɔ ni miŋa kɛ wɔbii enyɔ ni mɔ kome eye afii 10 ni mɔ kroko lɛ eye afii 12 lɛ hu aná niiashikpamɔ ni miná lɛ eko.

Wɔto Gbɛjianɔ Kɛha Wɔgbɛfaa Lɛ

Klɛŋklɛŋ lɛ, wɔta shi wɔbu naa wɔkwɛ kɛji wɔbaanyɛ wɔfã gbɛ nɛɛ. Nɛgbɛ shika ni wɔyɔɔ lɛ baanyɛ aha wɔfã gbɛ kɛya? Bei enyiɛ wɔbaanyɛ wɔyaye yɛ jɛmɛ? Nyɛmi nuu ko kɛ eŋa kɛ agbɛnɛ be-fɛɛ sɔɔlɔi enyɔ komɛi ni yɔɔ wɔsafo lɛ mli lɛ kɛɛ wɔ akɛ amɛbaafata wɔhe kɛya. Wɔba gbeekpamɔ yɛ be ni wɔkɛbaafã gbɛ lɛ he—yɛ afi lɛ teŋ yɛ skul gbɛhamɔ beaŋ. No sɛɛ lɛ, wɔŋma wolo kɛyaha Yehowa Odasefoi anitsumɔhe nine ni yɔɔ Sydney, Australia lɛ ni wɔbi koni aha wɔ shikpɔŋkuku ni wɔbaatsu mli nii. Aŋmɛ wɔ gbɛ ni wɔyatsu nii yɛ he ko ni etse ehe banee ni bɛŋkɛ Goondiwindi, ni ji akrowa bibioo ko ni yɔɔ Brisbane anaigbɛ lɛ, ni ekɛ Brisbane he ni wɔjɛ lɛ teŋ jɛkɛmɔ aaafee kilomitai 400.

Wɔná wɔle akɛ, Yehowa Odasefoi asafo bibioo ko yɛ Goondiwindi. Enɛ hu ji nɔ kroko ni ha wɔná miishɛɛ. Wɔnanemɛi Kristofoi hii kɛ yei ni wɔkɛbaayakpe yɛ jɛmɛ lɛ bafee nɔ ni kã wɔtsui nɔ waa. Wɔŋma wolo kɛyaha asafo ni yɔɔ jɛmɛ lɛ ni wɔha amɛle wɔbaa lɛ he sane. Bɔ ni amɛha wɔ hetoo kɛ miishɛɛ lɛ ha wɔná nɔmimaa akɛ amɛmiikpa wɔ gbɛ kɛ miishɛɛ.

Dani wɔbaashi kɛya lɛ, wɔkpe ni wɔsusu bɔ ni wɔbaafee wɔshiɛ Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ he sanekpakpa lɛ wɔtsɔɔ mɛi ni yɔɔ kpokpaa ni etse ehe banee lɛ nɔ lɛ. Wɔtswa wɔfai shi akɛ wɔbaajie bulɛ kpo wɔtsɔɔ Australia Shikwɛɛbii ni wɔkɛ baakpe lɛ anifeemɔi kɛ amɛkusumii. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, wekui komɛi buɔ amɛshikpɔŋ lɛ tamɔ amɛshĩa nɔŋŋ. Kɛ́ otee amɛshikpɔŋ lɛ nɔ yɛ be mli ni amɛhako bo hegbɛ lɛ, no baatsɔɔ akɛ obuuu amɛ.

Wɔyashɛ Kpokpaa ni Etse Ehe Banee lɛ Nɔ

Yɛ naagbee lɛ, gbi ni wɔkɛbaafã gbɛ lɛ bashɛ. Wɔloo wɔjatsui lɛ wɔwo tsɔji enyɔ ni wɔkɛfãa gbɛ lɛ amli, ni wɔshi kɛtee Goondiwindi. Klɛŋklɛŋ lɛ, wɔna ŋmɔji ni ahuhuu yɛ gbɛ lɛ nɔ, shi beni wɔtee hiɛ saŋŋ lɛ wɔyana ŋa ni kã shi shwaŋŋ kɛ enɔ jwɛifɔ ni eucalyptus tsei komekomei mamɔ nɔ. Eji fɛibe, ni ŋwɛi etse ni hulu lɛ miitso fɛfɛo. Yɛ ŋmɛlɛtswai komɛi asɛɛ lɛ, wɔyashɛ Goondiwindi, ni wɔyahai tso tsũi bibii yɛ paaki ko ni akɛ tsũi ni awɔɔ mli ni tsɔne gbalaa lɛ mamɔɔ jɛmɛ lɛ ni wɔhi jɛmɛ nakai gbɛkɛ lɛ.

Enɔ jetsɛremɔ ni ji Hɔgbaa lɛ, no mli lɛ hulu lɛ miitso ni kɔɔyɔɔ lɛ hu mli miije ŋma—eji be ni hi jogbaŋŋ kɛha shiɛmɔ. Bei pii lɛ, kɔɔyɔŋ lɛ mli dɔɔ waa yɛ latsaa beaŋ yɛ kpokpaa nɛɛ nɔ aahu akɛ emli dɔɔ fe degree Celsius 40! He klɛŋklɛŋ ni wɔtee ji Australia Shikwɛɛbii lɛ akutso ko ni kɛ he ni wɔyato lɛ jɛkɛmɔ aaafee kilomitai 30. Akɛ wɔ tee yoo onukpa ko ni yiteŋ eje waŋ ni atsɛɔ lɛ Jenny ni eji akutso lɛŋ hiɛnyiɛlɔ lɛ ŋɔɔ. Ebo wɔ-Ŋmalɛ mli wiemɔi lɛ atoi jogbaŋŋ ni eŋɔ Kasemɔ Nii Kɛjɛ Tsɔɔlɔ Kpele lɛ Ŋɔɔ wolo lɛ eko. * No sɛɛ lɛ, eŋmɛ wɔ gbɛ koni wɔyashiɛ wɔtsɔɔ akutso lɛŋ bii lɛ.

Gbekɛbii ni yɔɔ akutso lɛ mli lɛ nyiɛɔ wɔhiɛ ni amɛtswaa wɔsaramɔ lɛ he adafi. Mɛi fɛɛ ni wɔkɛkpeɔ lɛ jɛɔ bulɛ mli amɛboɔ wɔshɛɛ sane lɛ toi ni amɛŋɔɔ Biblia kasemɔ woji lɛ eko. Etsɛɛɛ ni wɔwoji lɛ tã, ni beni eshwɛ fioo ni asafoŋ kpee be baashɛ lɛ wɔku wɔsɛɛ kɛtee maŋ lɛ mli koni wɔya kpee lɛ. Dani wɔbaashi lɛ, wɔwo shi akɛ wɔbaaku wɔsɛɛ wɔyasara mɛi ni wɔnáaa hegbɛ wɔkɛ amɛ agba sane lɛ.

Nakai shwane lɛ, Maŋtsɛyeli Asa lɛ nɔ yi obɔ kɛ mɛi ni yɔɔ miishɛɛ, ni wɔkɛ wɔhe gba sane ni wɔbatsɔmɔ nanemɛi. Odasefoi 25 ni yɔɔ jɛmɛ lɛ kɛ anɔkwayeli etee nɔ amɛshiɛ Maŋtsɛyeli lɛ he shɛɛ sane lɛ amɛha mɛi aaafee 11,000 ni egbɛ eshwã jɛmɛ kpokpaa ní dalɛ aaafee kilomitai 30,000 lɛ nɔ lɛ. Odasefonyo ko ni hiɛ sɔ wɔsaramɔ lɛ kɛɛ akɛ: “Wɔmiida nyɛ shi akɛ nyɛbɔ mɔdɛŋ nyɛbaye nyɛbua wɔ.” Beni wɔkpa kpee ni yɔɔ miishɛɛ lɛ sɛɛ lɛ, wɔtee wɔyatao nɔ ko fioo wɔsa wɔnaa. Dani wɔbaayakã shi lɛ, wɔha possum sɔrɔtoi ni ji kooloi ni tamɔ sɔne ni nyiɛɔ he ni wɔtso tsũi lɛ yɔɔ lɛ niyenii.

‘Mata La he Kɛkane Gbɛkɛ Nɛɛ’

Yɛ gbii enyɔ ni nyiɛ sɛɛ kɛba lɛ mli lɛ, wɔkɛ wɔkar enyɔ lɛ yasara akrowai ni amɛtse amɛhe banee ni amɛgbɛ amɛshwã Queensland kɛ New South Wales husui lɛ anaa lɛ. Akrowai nɛɛ yɛ ŋa ni kã shi shwaŋŋ kɛ enɔ jwɛifɔ ni eucalyptus tsei bibii ni amɛgbigbii egbɛ eshwã nɔ ni tooi kɛ tsinai yeɔ nii yɛ nɔ lɛ nɔ. Beni wɔnyiɛ gbɛjegbɛi lɛ anɔ lɛ wɔna kangaroo babaoo, ni beni amɛna wɔ lɛ amɛhole amɛtoi anɔ kɛgbala amɛjwɛŋmɔ kɛba wɔnɔ. Wɔna loofɔji wuji komɛi ni filikiii ni atsɛɔ amɛ emu ni famɔɔ amɛnaji tamɔ odehei lɛ yɛ shɔŋŋ yɛ he ko ni alɛɔ okpɔŋɔi yɛ.

Yɛ Jufɔ shwane mli lɛ, wɔkɛ tsinai babaoo ni nyiɛ blɛoo yɛ gbɛ lɛ he lɛ kpe. Tsina kpalalɔi ni awoɔ amɛ nyɔmɔ kpalaa amɛtsinai kɛbayeɔ nii yɛ kpokpaa nɛɛ nɔ, titri lɛ yɛ nuhɔmɔ beaŋ. Etsɛɛɛ ni wɔna tsina kpalalɔ ko ni ta ekpɔŋɔ nɔ. Miwa wɔkar lɛ yɛ gbɛ lɛ toi, ni miyi shi ni miŋa lɛ. Ehere nɔ akɛ, “Naanyo miihere bo nɔ.” Nuu ni hiɛ efã lɛ wa damɔ shi ni ekɛ mi gba sane, ni yɛ nakai beaŋ lɛ egbee ni ekɛkpalaa tsinai lɛ damɔ emasɛi.

Beni wɔgba sane fioo kɛkɔ nuhɔmɔ lɛ he lɛ, mikɛ lɛ bɔi sanegbaa kɛjɛ Biblia lɛ mli. Nuu lɛ kɛ henumɔ wie akɛ, “Naa, kɛjɛ beni miji gbekɛ ni minu Biblia mli sane lɛ minuko eko dɔŋŋ!” Esusuɔ akɛ jamɔ mli hiɛnyiɛlɔi lɛ ji mɛi ni eha jeŋba efite yɛ je lɛ mli lɛ. Shi fɛɛ sɛɛ lɛ, eyɛ bulɛ kɛha Biblia lɛ waa. Beni mikɛ lɛ gba sane kɛjɛ Ŋmalɛ lɛ mli sɛɛ lɛ, miha lɛ Mɛni Biblia lɛ Tsɔɔ Diɛŋtsɛ? wolo lɛ eko. * Ehe wolo lɛ kɛwo etade ni ewo lɛ kotoku lɛ mli ni ekɛɛ akɛ, “Kɛ́ ebaaha male nɔ ni Biblia lɛ tsɔɔ lɛ, no lɛ mashɛre la gbɛkɛ nɛɛ ni mata he kɛkane.”

Wɔsɛɛkuu kɛ Shĩayaa

Nakai gbɛkɛ lɛ, wɔgba niiashikpamɔi ni wɔná lɛ wɔtsɔɔ wɔnyɛmimɛi Kristofoi hii kɛ yei lɛ yɛ Maŋtsɛyeli Asa lɛ nɔ. Amɛwo wɔ shi akɛ amɛbaayasara mɛi ni wɔkɛ amɛ gba sane ni ná wiemɔ lɛ he miishɛɛ lɛ. Beni akpa kpee lɛ, ebafee nɔ ni wa waa kɛha wɔ akɛ wɔkɛ amɛ aaaye shɛɛ. Naanyobɔɔ ni mli wa ebakã wɔkɛ amɛteŋ. Akɛni wɔshɛjeshɛjee wɔmii hewɔ lɛ, wɔ fɛɛ wɔtsui nyɔ wɔ mli jogbaŋŋ.—Romabii 1:12.

Enɔ jetsɛremɔ lɛ wɔshi kɛtee shĩa. Kɛ́ wɔjwɛŋ wɔgbɛfaa lɛ nɔ lɛ, wɔnaa akɛ Yehowa ejɔɔ wɔmɔdɛŋbɔi lɛ anɔ babaoo. Wɔnu he hu akɛ wɔbɛŋkɛ Yehowa kpaakpa. Beni wɔbashɛ shĩa lɛ, mibi gbekɛbii lɛ akɛ: “Wɔsɛɛ lɛ, nɛgbɛ nyɛbaasumɔ ni wɔyaye hejɔɔmɔ lɛ yɛ? Nyɛbaasumɔ ni wɔya gɔji lɛ anɔ?” Amɛkɛɛ akɛ: “Dada dabi, ha wɔya kpokpaa ni etse ehe banee lɛ nɔ wɔyaye odase ekoŋŋ.” Miŋa hu kɛfata he akɛ: “Mikpɛlɛɔ nɔ. Eji hejɔɔmɔ ni fe fɛɛ ni wɔná pɛŋ!”

[Shishigbɛ niŋmai]

^ kk. 11 Yehowa Odasefoi ji mɛi ni fee.

^ kk. 17 Yehowa Odasefoi ji mɛi ni fee.