Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Nu Ni Baa Kɛyaa Naanɔ Wala Mli

Nu Ni Baa Kɛyaa Naanɔ Wala Mli

Nu Ni Baa Kɛyaa Naanɔ Wala Mli

“Mɔ ni nuɔ nu ni mi maha lɛ lɛ eko lɛ, kumai yeŋ lɛ dɔŋŋ kɛaatee naanɔ; shi moŋ, nu ni maha lɛ lɛ, aaatsɔ nu hiŋmɛi ni baa kɛyaa naanɔ wala mli yɛ emli.”—YOHANE 4:14.

“BENI wɔyɔɔ nyɔŋtsere lɛ nɔ lɛ, . . . trukaa lɛ jwine kokroo fɛfɛo ko ni atatu bluu kɛ eyɛŋ ewula lɛ ni tamɔ adiagba bibioo ko bɔi puemɔ fiofio kɛjɛ duŋ kpii lɛ mli.”—Nɛkɛ ji bɔ ni Edgar Mitchell ni eji ŋwɛiniiaŋ gbɛfalɔ lɛ tsɔɔ bɔ ni shikpɔŋ lɛ yɔɔ kɛ aakwɛ kɛmiijɛ nyɔŋtsere lɛ nɔ.

Mɛni haa wɔshikpɔŋ lɛ feɔ fɛo aahu akɛ etsirɛ ŋwɛiniiaŋ gbɛfalɔ lɛ ni ekɛ lalafoo wiemɔi tsɔɔ bɔ ni shikpɔŋ lɛ yɔɔ ha lɛ mli lɛ? No ji nu ni hà shikpɔŋ lɛ nɔ, aaafee shikpɔŋ lɛ mlijaa ejwɛ mli etɛ nɔ lɛ. Eji anɔkwale akɛ jeee akɛ nu haa wɔshikpɔŋ lɛ feɔ fɛo kɛkɛ; ebaa bɔɔ nii ni yɔɔ shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ hu awala yi. Yɛ anɔkwale mli lɛ adesa gbɔmɔtso lɛ aaafee 100 mlijaa 65 ji nu. No hewɔ lɛ Encyclopædia Britannica lɛ wieɔ yɛ nu he akɛ: “Kɛ́ nu bɛ lɛ, wala nyɛŋ aya nɔ ejaakɛ etamɔ nɔ ni akɛ nu tsuɔ nɔ fɛɛ nɔ ni yaa nɔ yɛ tsei amli kɛ kooloi agbɔmɔtsei amli lɛ he nii.”

Yɛ adebɔɔ mli gbɛjianɔtoo ko ni tsuɔ nii jogbaŋŋ ni haa nu ni akɛtsu nii momo lɛ mli tseɔ koni akɛtsu nii ekoŋŋ hewɔ lɛ, nu etaaa yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ kɔkɔɔkɔ. The World Book Encyclopedia lɛ tsɔɔ mli akɛ: “Etamɔ nɔ ni nu fɛɛ nu ni wɔkɛtsuɔ nii lɛ yaa ŋshɔ lɛ mli.” Wolo lɛ kɛfata he akɛ: “Kɛ etee ŋshɔ lɛ mli lɛ, hulu lɛ haa etsɔɔ lamɔ ni ekwɔɔ kɛyaa ŋwɛi. No sɛɛ lɛ ejɛɔ ŋwɛi eshwieɔ shi akɛ nugbɔ. Nu kome too lɛ nɔŋŋ wɔkɛtsuɔ nii shii abɔ be fɛɛ be. Nu kpaaa yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ.” Aaafee afii 3,000 ni eho nɛ lɛ, Biblia lɛ tsɔɔ gbɛjianɔtoo ni yɔɔ naakpɛɛ nɛɛ mli akɛ: “Faai fɛɛ hoɔ kɛyaa ŋshɔŋ, kɛlɛ ŋshɔ yiii: he ni faai lɛ hoɔ kɛyaa lɛ, jɛi nɔŋŋ amɛhoɔ kɛyaa ekoŋŋ.” Kwɛ bɔ ni adebɔɔ mli gbɛjianɔtoo ni haa shikpɔŋ lɛ nɔ nu ni akɛtsu nii momo lɛ mli tseɔ koni akɛtsu nii ekoŋŋ lɛ yɔɔ naakpɛɛ ha!—Jajelɔ 1:7.

Yɛ bɔ ni nu he hiaa kɛha wala yibaamɔ kɛ gbɛjianɔtoo ni yɔɔ naakpɛɛ ni haa wɔnine shɛɔ nu nɔ lɛ hewɔ lɛ, esaaa akɛ efeɔ wɔ naakpɛɛ akɛ atsi nu tã nɔ ni fa fe shii 700 sɔŋŋ yɛ Biblia lɛ mli. Bei pii lɛ Biblia lɛ kɛ bɔ ni nu nyɛɔ etsuɔ nii ahe ni ebaa wala yi lɛ tsuɔ nii kɛfeɔ bɔ ni Biblia lɛ baanyɛ atsuu mɔ he ni ebaa wekukpãa ni kã mɔ kɛ Yehowa teŋ lɛ yi lɛ he mfoniri.—Yesaia 58:11; Yohane 4:14.

Biblia lɛ Baanyɛ Atsuu Mɔ He

Ale Israelbii lɛ akɛ amɛbɔɔ mɔdɛŋ waa yɛ falefalefeemɔ he fe mɛi ni ebɔle amɛhe lɛ, ejaakɛ amɛkɛ nu juɔ amɛhe daa ni amɛkɛ eko hu fɔflɔɔ amɛniji kɛ amɛnaji ahe daa. Yɛ amɛkusum naa lɛ, kɛ́ afɔ̃ mɔ ko nine kɛha niyeli lɛ, esa akɛ afɔ mɔ lɛ naji ahe kɛji ebote mɔ ni fɔ̃ lɛ nine lɛ we lɛ. (Luka 7:44) Kɛfata Israelbii lɛ agbɔmɔtsei kɛ amɛnibii ni amɛhiɛɔ lɛ falefale lɛ he lɛ, amɛkɛ nu hu tsuɔ hetsuumɔ nifeemɔi ni Mose Mla lɛ biɔ ni amɛtsu he nii lɛ ahe nii. Osɔfoi ni sɔmɔ yɛ kpeebuu lɛ mli lɛ fɔɔ amɛhe kɛ amɛtadei lɛ ahe dani amɛboteɔ kpeebuu lɛ mli. (2 Mose 30:18-21) Sɛɛ mli beni ama sɔlemɔwe lɛ yɛ Yerusalem lɛ, Salomo ŋɔ akɔɔble efee “ŋshɔ ni ashwie” ní bei pii lɛ eyeɔ nu galɔn 11,500, ni nu nɛɛ fa bɔ ni sa kɛha hetsuumɔ nifeemɔi ni Nyɔŋmɔ Mla lɛ biɔ ni atsu he nii lɛ. (2 Kronika 4:2, 6) Mɛni Kristofoi baanyɛ akase kɛjɛ bɔ ni akɛ nu tsu nii aha nɛɛ mli ŋmɛnɛ?

Bɔfo Paulo tsɔɔ mli akɛ Yesu kɛ ‘nu hejuu lɛ tsuu’ Kristofoi asafo lɛ ‘he yɛ wiemɔ mli.’ Tamɔ bɔ ni nu nyɛɔ etsuɔ heloonaa nibii ahe lɛ, anɔkwalei ni yɔɔ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ mli lɛ baanyɛ atsuu wɔhe ni wɔhe atse yɛ jeŋba kɛ Nyɔŋmɔjamɔ mli. Hetsuumɔ nɛɛ haa Kristo kaselɔi lɛ feɔ ‘krɔŋkrɔŋ ni shwamɔ ko ehiii amɛhe.’ (Efesobii 5:25-27) No hewɔ lɛ, esa akɛ mɛi fɛɛ ni miisumɔ ni amɛhiɛ aba nyam yɛ Nyɔŋmɔ hiɛ lɛ abɔ mɔdɛŋ waa koni amɛhe atse yɛ jeŋba kɛ Nyɔŋmɔjamɔ mli daa ni ‘muji loo kpa ko akahi amɛhe.’ (2 Petro 3:11, 14) Mɛɛ gbɛ nɔ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ yeɔ buaa amɛ ni amɛfeɔ nakai?

Mɛi ni miisumɔ ni amɛsa Yehowa Nyɔŋmɔ hiɛ lɛ nuɔ mumɔŋ nu, ni ji Nyɔŋmɔ he nilee lɛ kɛtsɔ Biblia lɛ ni amɛkaseɔ daa lɛ nɔ. Kɛ́ nilee nɛɛ ná amɛjwɛŋmɔ kɛ amɛtsui nɔ hewalɛ lɛ, ehaa amɛnáa shwelɛ ni mli wa akɛ amɛkɛ Biblia mli gbɛtsɔɔmɔ nɛɛ baatsu nii akɛ: “Nyɛkɛ nyɛjwɛŋmɔ ní etsɔ ehee lɛ atsakea nyɛhe, koni nyɛyoo nii ni ji Nyɔŋmɔ suɔmɔnaa nii kpakpai ní sa ehiɛ jogbaŋŋ ní hi kɛwula shi lɛ.”—Romabii 12:2.

Nyɔŋmɔ he nilee ni ja ni aŋkroaŋkroi nɛɛ náa lɛ yeɔ ebuaa amɛ ni amɛyoɔ muji kɛ tɔmɔi ni yɔɔ amɛnifeemɔi kɛ amɛsusumɔi amli lɛ. Kɛ́ amɛtee nɔ amɛkɛ Biblia mli shishitoo mlai tsu nii yɛ amɛshihilɛ mli lɛ, yɛ be ni sa mli lɛ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ ‘baaju amɛhe’ koni esha ni yɔɔ hiɛdɔɔ po akahi amɛhe, taakɛ nu haa mɔ he tseɔ lɛ.—1 Korintobii 6:9-11.

Naa bɔ ni oblanyo ko ni atsɛɔ lɛ Alfonso ni yɔɔ Spain ni nyɛ efee tsakemɔi nɛɛ eko lɛ bɔ emaniɛ eha. Etsɔɔ mli akɛ: “Beni miye afii 18 lɛ, minyaaa bɔ ni mibaa mijeŋ mihaa lɛ he.” No mli lɛ Alfonso ji mɔ ko ni tsofa fɔŋ kɛ nitsumɔ eka ehe ni eji awuiyelɔ kpanaku. Ekɛɛ akɛ: “Yɛ bɔ ni mi kɛ migbɔmɔtso lɛ tsu nii miha kɛ bɔ ni mikɛ mɛi krokomɛi ye ha lɛ hewɔ lɛ, minu he akɛ mihe tseee.

“Yɛ wɔskul lɛ, mina oblayoo ko ni ji mitipɛŋfonyo ni hiɛɔ ehe falefale ni baa ejeŋ jogbaŋŋ, ni no ha efee srɔto yɛ skulbii krokomɛi lɛ ateŋ. Enɔkwɛmɔnɔ lɛ kanya mi ni miná shwelɛ akɛ maba mijeŋ yɛ hetsemɔ mli tamɔ efeɔ lɛ pɛpɛɛpɛ. Mibo ŋaa ni ewo mi lɛ toi, ni mitee Yehowa Odasefoi akpee. No sɛɛ etsɛɛɛ nɔŋŋ lɛ, mibɔi Biblia lɛ kasemɔ ni mi mikɛ Nyɔŋmɔ fee minaanyo. Yɛ afi kome pɛ mli lɛ, miha mijeŋba he tse ni abaptisi mi akɛ Odasefonyo. Tsakemɔ kpele ni mifee lɛ ha fɔlɔi pii ni yɔɔ mikutso lɛ mli lɛ babi mi koni maye mabua amɛbii ni tsofa fɔŋ kɛ nitsumɔ eka amɛhe lɛ.”

Nu ni Haa Naanɔ Wala

Be ko lɛ, Yesu kɛ Samaria yoo ko ni tee nu yɛɛ yɛ Yakob nubu lɛ he lɛ wie “wala nu” he. Yesu kɛɛ akɛ: “Mɔ ni nuɔ nu ni mi maha lɛ lɛ eko lɛ, kumai yeŋ lɛ dɔŋŋ kɛaatee naanɔ; shi moŋ, nu ni maha lɛ lɛ, aaatsɔ nu hiŋmɛi ni baa kɛyaa naanɔ wala mli yɛ emli.” (Yohane 4:10, 14) Yesu wiemɔi lɛ tsɔɔ akɛ wala nu lɛ feɔ gbɛjianɔi ni Nyɔŋmɔ eto kɛha wala namɔ lɛ he mfoniri, ni atsɔɔ enɛ mli yɛ Biblia lɛ ni ji Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ mli. Gbɛjianɔtoi nɛɛ baanyɛ aha adesai ahi shi kɛya naanɔ. Kristo Yesu kpɔmɔ afɔleshaa lɛ ji mfonirifeemɔŋ nu nɛɛ fã ko ni he hiaa. Yesu tsɔɔ mli akɛ: “Nɛkɛ Nyɔŋmɔ sumɔ je lɛ, akɛ eŋɔ ebi koome lɛ eha, koni mɔ fɛɛ mɔ ni heɔ enɔ yeɔ lɛ hiɛ akakpata, shi moŋ ená naanɔ wala.”—Yohane 3:16.

Alfonso ni atsi etã kɛtsɔ hiɛ lɛ hiɛ sɔɔ “wala nu” nɛɛ ni jɛ Nyɔŋmɔ ŋɔɔ lɛ waa diɛŋtsɛ. Beni ewieɔ mɛi ni tsakeee awuiyeli kɛ tsofa fɔji kɛ nitsumɔ gbɛ ni amɛkɔ lɛ ahe lɛ, ewie akɛ: “Minyɛmi nuu kɛ mitsutsu nanemɛi lɛ fɛɛ egboi. Nilee ni miná kɛjɛ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ mli lɛ ebu mihe ni migboko. Miida Yehowa shi akɛ miyɛ wala mli yɛ ehe nilee ni miná kɛ eyelikɛbuamɔ lɛ hewɔ.” Nɔ ni fe fɛɛ lɛ, Alfonso miikwɛ be ni ebaaná wala ni sɛɛ efooo mli ŋɔɔmɔ yɛ Nyɔŋmɔ jeŋ hee ni ewo shi yɛ he ni ekase he nii yɛ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ mli lɛ gbɛ.—2 Petro 3:13.

Ninefɔɔ Kɛha Mɛi Fɛɛ

Awie “wala nu faa krɔŋŋ ni mli tse tamɔ kristalo ashwishwɛ [ni] miijɛ Nyɔŋmɔ kɛ toobi lɛ maŋtsɛsɛi lɛ mli” lɛ he yɛ naagbee wolo ni yɔɔ Biblia lɛ mli lɛ mli. (Kpojiemɔ 22:1) Faa lɛ feɔ Nyɔŋmɔ gbɛjianɔtoi ni beni yi aaawula shi lɛ, ebaaha adesai aye emuu ekoŋŋ tamɔ bɔ ni Adam kɛ Hawa ji beni abɔ amɛ lɛ he mfoniri.

Beni wolo nɛɛ wie nakai faa lɛ he sɛɛ lɛ, ekɛ ninefɔɔ nɛɛ ha akɛ: “Mɔ ni kumai yeɔ lɛ lɛ, ha ni eba, ni mɔ ni sumɔɔ lɛ, ha ni ebayɛ wala nu lɛ yaka.” (Kpojiemɔ 22:17) Ŋmɛnɛ lɛ, akɛ ninefɔɔ nɛɛ miiha yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ fɛɛ. Daa afi lɛ Yehowa Odasefoi ni yɔɔ shikpɔji ni fa fe 235 lɛ anɔ lɛ kɛ ŋmɛlɛtswai ni fa fe akpekpei toi akpe kome tsuɔ nii kɛyeɔ buaa mɛi ni amɛnuɔ nu ni haa wala ni ji Biblia mli nilee lɛ.

Ani wala nu nɛɛ he kumai miiye bo? Kɛ́ onu nu ni mli tse tamɔ kristalo ashwishwɛ lɛ, ni tsɔɔ akɛ kɛ́ okase gbɛjianɔi ni wɔ-Bɔlɔ lɛ eto lɛ ahe nii ni okɛtsu nii lɛ, no lɛ abaanyɛ abu bo hu afata mɛi ni “amɛbɔ jwetri amɛha amɛhe, ni efee shishitoo kpakpa eha be ni baaba lɛ, koni amɛmɔ anɔkwa wala lɛ mli” lɛ ahe.—1 Timoteo 6:19.

[Wiemɔ ni akɔ ni akɛmiitsu nii ni yɔɔ baafa 14]

Tamɔ bɔ ni nu nyɛɔ etsuɔ heloonaa nibii ahe lɛ, Biblia mli anɔkwalei lɛ baanyɛ atsuu wɔhe ni wɔhe atse yɛ jeŋba kɛ Nyɔŋmɔjamɔ mli

[Akrabatsa/Mfonirii ni yɔɔ baafa 15]

BƆ NI AFEƆ ANÁA NU YƐ BIBLIA BEAŊ

Yɛ Biblia beaŋ lɛ, mɛi gboɔ deŋme babaoo kɛtaoɔ hei ni amɛbaanyɛ amɛná nu daa yɛ. Abraham kɛ Isak tsa nubui yɛ Beersheba masɛi gbɛ koni amɛná nu ni fa bɔ ni sa kɛha amɛwebii kɛ amɛkooloi lɛ.—1 Mose 21:30, 31; 26:18.

Bei pii lɛ, nubui ni mli kwɔlɔɔɔ lɛ amli gbiɔ yɛ latsaa be ni sɛɛ tsɛɔ lɛ mli. Bɔni afee ni amɛná nu daa lɛ, amɛtsaa nubui ni mli kwɔlɔ. (Abɛi 20:5) Nubu ko ni yɔɔ Lakish lɛ mlikwɔlɛ ji mitai 44. Nubu kroko ni yɔɔ Gibeon lɛ mli kwɔ fe mitai 25 ni elɛɛmɔ ji mitai 11. Ebi ni atsa tɛi ni tsiimɔ aaafee tɔn 3,000 kɛjɛ shikpɔŋ dani aná nubu nɛɛ. Samaria yoo ni yayɛ nu yɛ Yakob nubu lɛ mli lɛ kɛɛ Yesu akɛ: ‘Nubu lɛ mli kwɔ.’ Ekolɛ ebaabi ni aŋmɛɛ nuyɛɛ nɔ̃ lɛ he awo bu lɛ mli mitai 23 dani abaanina nu ni yɔɔ bu lɛ mli lɛ.—Yohane 4:11.

Nubui ni akpɛkpɛi yɛ shikpɔŋ lɛ shishi ni akɛ nu woɔ mli ji gbɛ kroko ni atsɔɔ nɔ anáa nu yɛ blema Middle East. Akɛ nugbɔ nu ni nɛɔ kɛjɛɔ October kɛyashi April lɛ toɔ nubui ni yɔɔ shikpɔŋ lɛ shishi nɛɛ amli. Agbaa gɔtai yɛ gɔji ahe koni nugbɔ nui lɛ atsɔmɔ mli kɛyabote nubui ni yɔɔ shikpɔŋ lɛ shishi nɛɛ amli. Israelbii lɛ tsa nubui wuji pii yɛ shikpɔŋ lɛ shishi ni amɛkɛ to nu.—2 Kronika 26:10.

Fɛɛ sɛɛ lɛ ebiɔ ni agbo deŋme babaoo dani abaanyɛ ayɛ nu kɛjɛ nubui srɔtoi nɛɛ amli. Nitsumɔ ni yei tamɔ Rebeka kɛ Yetro biyei lɛ tsu kɛtsɔ nu ni amɛyɛ daa gbi kɛha amɛshiabii kɛ amɛkooloi lɛ ahe hiaa waa.—1 Mose 24:15-20; 2 Mose 2:16.

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 15]

Alfonso ni miishiɛ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ ŋmɛnɛ