Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Nibii ni Agba ni Kɔɔ Wɔgbii Nɛɛ Ahe

Nibii ni Agba ni Kɔɔ Wɔgbii Nɛɛ Ahe

Nibii ni Agba ni Kɔɔ Wɔgbii Nɛɛ Ahe

BIBLIA lɛ gba akɛ, Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ baaha toiŋjɔlɛ kɛ miishɛɛ ni sɛɛ efooo aba shikpɔŋ lɛ nɔ. (Daniel 2:44) Yɛ Wɔtsɛ ni yɔɔ Ŋwɛi, loo Nuŋtsɔ lɛ Sɔlemɔ lɛ mli lɛ, Yesu tsɔɔ ekaselɔi lɛ koni amɛsɔle akɛ: “Omaŋtsɛyeli lɛ aba; afee nɔ ni osumɔɔ yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ, taakɛ afeɔ yɛ ŋwɛi lɛ.” (Mateo 6:10) Yɛ Yesu gbalɛ ni sa kadimɔ ni ale waa ni ekɛha ekaselɔi lɛ yɛ Mu Gɔŋ lɛ nɔ lɛ mli lɛ, egba nibii kɛ shihilɛi pɔtɛɛ ni kɛ́ amɛba mli lɛ etsɛŋ kwraa ni Maŋtsɛyeli lɛ baatsu yiŋtoi nɛɛ ahe nii efɔ̃ shi. Nibii nɛɛ fɛɛ ji okadi ni baafee odaseyeli ni yɔɔ faŋŋ kɛha mɛi fɛɛ ni yɔɔ tsui kpakpa ni baana nibii nɛɛ lɛ. Te nibii ni feɔ okadi nɛɛ ateŋ nɔ ni bo diɛŋtsɛ ona lɛ?

Majimaji Ateŋ Tai. Yesu gba akɛ: “Maŋ aaate shi awo maŋ, ni maŋtsɛyeli aaate shi awo maŋtsɛyeli.” (Mateo 24:7) Dani klɛŋklɛŋ jeŋ ta ni ba yɛ afi 1914 lɛ aaaba lɛ, no mli lɛ, bei pii lɛ tai ni awuɔ lɛ yaa nɔ yɛ he ko bibioo pɛ. Jeee akɛ awuu Jeŋ Ta I lɛ yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ hei babaoo pɛ kɛkɛ, shi moŋ yɛ be kukuoo mli lɛ eha afee tawuu nibii ni kpataa nii ahiɛ babaoo fe tawuu nii fɛɛ ni adesai efee pɛŋ. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, akɛ kɔɔyɔŋ lɛji ni akɛba shihilɛ mli etsɛko lɛ tsu nii kɛŋmɛɛ okplɛmii ahe ashwie maŋbii ni jeee asraafoi lɛ anɔ. Tawuu nii babaoo ni afeɔ yɛ be kukuoo mli lɛ ha gbɔmɛi ni agbeɔ yɛ ta mli lɛ ayibɔ tee hiɛ yɛ gbɛ ni asusuko he dã nɔ, ejaakɛ agbe loo apila asraafoi akpekpei 65 ni akɛtee ta lɛ ateŋ mɛi aaafee fã. Kɛlɛ, beni afi 1900 afii lɛ hoɔ lɛ, mɛi ni agbeɔ yɛ tai amli lɛ ayibɔ tee hiɛ. Yinɔsaneŋmalɔ ko kɛɛ akɛ, “anyɛŋ ale” asraafoi kɛ maŋbii ni agbe yɛ Jeŋ Ta II lɛ mli lɛ ayibɔ. Ni tai miiya nɔ amrɔ nɛɛ po.

Hɔ̃ji yɛ Hei Babaoo. Yesu gba akɛ: ‘Hɔ̃ji aaaba.’ (Mateo 24:7) Yɛ afi 2005 mli lɛ, adafitswaa wolo ko (Science) bɔ amaniɛ akɛ: “Gbɔmɛi akpekpei 854 (aaafee mɛi ayibɔ ni yɔɔ je lɛŋ lɛ 100 mlijaa 14) yɛ je lɛ mli ni náaa niyenii kpakpa amɛye daa loo yɛ be kukuoo ko mli.” Yɛ afi 2007 mli lɛ, Jeŋmaji Ekomefeemɔ lɛ nitsumɔhe ko bɔ amaniɛ akɛ, maji 33 yɛ ni bɛ niyenii bɔ ni sa ni amɛkɛaalɛ amɛmaŋbii lɛ. Te feɔ tɛŋŋ ni ebaa lɛ nakai, be mli ni abele kɛ ehenɔi ni akpaa yɛ ŋmɔji amli yɛ jeŋ fɛɛ lɛ falɛ miiya hiɛ lɛ? Yiŋtoo kome ji akɛ, yɛ nɔ najiaŋ ni akɛ abele kɛ ehenɔi ni akpaa yɛ ŋmɔji amli nɛɛ baalɛ mɛi lɛ, akɛfeɔ tsɔji amli mu ni atsɛɔ lɛ ethanol moŋ. South Africa adafitswaa wolo ko (The Witness) bɔ amaniɛ akɛ, “Akɛ abele kɛ ehenɔi falɛ ni abaanyɛ akɛlɛ gbɔmɔ kome afi muu fɛɛ lɛ feɔ ethanol abɔ ni ehe baahia ni akɛwo kar ko ni yɔɔ hewalɛ waa (four-wheel-drive SUV) lɛ mli yɛ be kome pɛ mli.” Yɛ maji ni amɛtee hiɛ yɛ shihilɛ mli lɛ amli hu lɛ, niyenii ajara ni miiya nɔ eewa lɛ nyɛɔ maŋbii lɛ ateŋ mɛi babaoo nɔ koni amɛkpɛ amɛyiŋ kɛji amɛkɛ amɛshika baahe niyenii ni amɛbaaye gbɛkɛ loo amɛkɛbaawo shihilɛ mli hiamɔ nii krokomɛi tamɔ tsofai loo nibii ni haa tsu mli dɔɔ lɛ ahe nyɔji.

Shikpɔŋhosomɔi Wuji. Yesu kɛɛ akɛ: “Shikpɔŋhosomɔi ni naa wa aaaba.” (Luka 21:11) Kɛ́ efeɔ bo akɛ amrɔ nɛɛ mɛi babaoo náa nɔ̃ yɛ shikpɔŋhosomɔi ahewɔ lɛ, osane ja. Shikpɔŋhosomɔ he nilelɔ ko ni ji Indianyo ni atsɛɔ lɛ R. K. Chadha wie yɛ afi 2007 mli akɛ: “Trukaa lɛ shikpɔŋhosomɔi ni baa yɛ je lɛŋ hei fɛɛ lɛ miifa. . . . Mɔ ko mɔ ko leee nɔ hewɔ.” Kɛfata he lɛ, akɛni mɛi ni yɔɔ hei ni shikpɔŋhosomɔi fɔɔ baa yɛ lɛ ayi efa babaoo hewɔ lɛ, eha mɛi ni shikpɔŋhosomɔi gbeɔ amɛ lɛ ayibɔ etee hiɛ. Niiamlipɛimɔ ko ni afɔɔ feemɔ yɛ Amerika (U.S. Geological Survey) lɛ he amaniɛbɔɔ ni akɛha ni kɔɔ nɔ ni ba yɛ afi 2004 mli lɛ he lɛ tsɔɔ mli akɛ, shikpɔŋhosomɔ ni ba yɛ India Ŋshɔ lɛ mli ni ha ŋshɔ lɛ yi ni eku kɛba maji amli lɛ ji “shikpɔŋhosomɔi fɛɛ ni ba yɛ nɔ ni miihe ashɛ afii 500 ni eho nɛ lɛ mli lɛ ateŋ nɔ ni gbe mɛi fe fɛɛ,” ni no ji “nɔ ni ji enyɔ ni agboi waa yɛ mli yɛ shikpɔŋhosomɔi fɛɛ ni akadi yɛ yinɔsaji amli.”

Helai ni Amɛtsamɔ Wa. Yesu gba akɛ: ‘Gbele helai aaaba.’ (Luka 21:11) Helai memeji kɛ ehee miimɔmɔ mɛi babaoo fe bei fɛɛ ni eho, ni ebɛ mlɛo akɛ aaaná amɛnaa tsabaa. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, majimaji lɛ yaa nɔ amɛbaa otii ni amɛkɛmamɔɔ amɛhiɛ akɛ amɛaabule atridii shishi lɛ shi, akɛni tsofai srɔtoi ni adesai bɔɔ mɔdɛŋ koni amɛkɛtsa hela nɛɛ nyɛɛɛ aye omanye lɛ hewɔ. Kɛfata he lɛ, helai memeji ni wɔlɔmɔfɔŋ (ni afoɔ lɛ kuku yɛ blɔfo mli akɛ TB) fata he lɛ miigbe mɛi akpekpei abɔ, tamɔ bɔ ni AIDS kɛ helai heei krokomɛi hu gbeɔ mɛi lɛ nɔŋŋ. Jeŋ Hewalɛnamɔ Gbɛjianɔtoo lɛ bɔ amaniɛ akɛ: “Amrɔ nɛɛ gbɔmɛi fɛɛ ni yɔɔ je lɛŋ lɛ mlijaa etɛ mli ekome yɛ TB muawa lɛ eko.” Gbɛjianɔtoo nɛɛ bɔ amaniɛ hu akɛ, AIDS muawa ni ji HIV lɛ eha mɛi babaoo miiná TB yɛ maji pii anɔ. Yɛ hiŋmɛitswai enyɔ fɛɛ hiŋmɛitswai enyɔ mli lɛ, TB mɔɔ mɔ ko, ni tsofai ni akɛtsaa TB lɛ ateŋ babaoo nyɛɛɛ atsa lɛ dɔŋŋ. Adafitswaa wolo ko (New Scientist) bɔ amaniɛ akɛ, yɛ afi 2007 mli lɛ, ana helatsɛ ko ni miiye TB ní “TB tsofai fɛɛ ni ale lɛ nyɛɛɛ atsa” yɛ Europa.

Jeŋba kɛ Shihilɛ Fitemɔ. Yesu kɛɛ akɛ: “Ni mlakwamɔ baafá hewɔ lɛ, mɛi pii asuɔmɔ lɛ he aaajɔ.” (Mateo 24:12) Kɛfata nɔ ni Yesu gba lɛ he lɛ, bɔfo Paulo tsɔɔ akɛ shihilɛ kɛ jeŋba baafite. Etsɔɔ bɔ ni “naagbee gbii” ni jaraa, ni kɛ́ eba lɛ etsɛŋ ni Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ kɛ jeŋ nɛɛ aaaba naagbee lɛ baaji aha lɛ mli. Ekɛɛ akɛ: “Gbɔmɛi aaatsɔmɔ hesuɔlɔi, shika suɔlɔi, shwãlɔi, hewolɔi, musubɔlɔi, fɔlɔi anɔ toigbolɔi, trumui, mɛi ni he tseee, mɛi ni edɔɔɔ mɔ he, kpaŋmɔ mlikulɔi, oshekuyelɔi, mɛi ni nyɛɛɛ amɛkɔnɔ nɔ amɛye, mɛi ni hiɛ yɔɔ la, mɛi ni sumɔɔɔ ekpakpa, sɛɛgbɛtsɔɔlɔi, yiwalɔi, henɔwolɔi, mɛi ni sumɔɔ shwɛmɔ kɛ ŋɔɔmɔ fe Nyɔŋmɔ, mɛi ni hiɛ Nyɔŋmɔ jamɔ su, shi amɛkwa emli hewalɛ lɛ.” (2 Timoteo 3:1-5) Ani onaaa akɛ mɛi jieɔ sui gbohii nɛɛ akpo fe bei fɛɛ ni eho?

Yesu kɛ Paulo etsiii yinɔsane kɛ shihilɛ mli nibii, kɛ maŋkwramɔŋ nibii fɛɛ ni eha je lɛ shihilɛ etsɔ nɛkɛ lɛ atã. Fɛɛ sɛɛ lɛ, amɛgbalɛi lɛ eba mli pɛpɛɛpɛ taakɛ wɔnaa yɛ nibii ni yaa nɔ kɛ sui ni mɛi jieɔ lɛ kpo ŋmɛnɛ lɛ amli lɛ. Ni wɔsɛɛ hu? Yesaia gbalɛ ni gba Mesia lɛ baa lɛ efɔ̃ shi ni eba mli anɔkwale lɛ nɔŋŋ hu gba tsakemɔi kpakpai ni Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ kɛaaba shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ efɔ̃ shi. Nyɛhaa wɔsusua enɛɛmɛi ahe wɔkwɛa yɛ sane ni nyiɛ sɛɛ lɛ mli.—w08 10/01-E.

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 6]

“Maŋ aaate shi awo maŋ”

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 7]

‘Gbele helai aaaba’

[He ni Sane lɛ Jɛ]

© WHO/P. Virot