Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Ejie Black Belt lɛ Efɔ̃ Shi

Ejie Black Belt lɛ Efɔ̃ Shi

Amaniɛbɔɔ ni Jɛ Ghana

Ejie Black Belt lɛ Efɔ̃ Shi

MƆ NƐƐ jeee bɔ ni misusu akɛ ebaaji lɛ kwraa. Ewo atade yuu ni akɛ odonti mama yɛŋ fee, ni ekɛ black belt ni lɛɛmɔ ji sɛntimitai 5 efi ehɛ mli kpɛŋŋ, ni edamɔ shi tamɔ mɔ ko ni efee klalo akɛ ekɛ mɔ ko baanɔ, eniji eshɔ̃ ni efee klalo, egbɛ enajiaŋ kɛdamɔ shi ni ewooo tokota. Ehiɛ efee laŋlaŋ; ni bɔ ni ehiɛ ekua eha lɛ tsɔɔ akɛ ejwɛŋmɔ ma nɔ ko pɔtɛɛ nɔ. Ehiŋmɛi etsu ni ehiɛ efee gbeyei—nɔ ko nɔ ko bɛ ni tsɔɔ akɛ eyɛ gbeyeishemɔ ko.

Trukaa lɛ, ebo waa ni efamɔ enaji. “Hiaat!” Efɔ̃ enine kɛtsɔ kɔɔyɔɔ lɛ mli oya shi kome kɛtswa ŋmoŋmolo ko nɔ. Wuush! Kɛkɛ ni ŋmoŋmolo lɛ ku kpeŋ ni egbɛɛ waa ni egbee shikpɔŋ. Etu ekoŋŋ ni efo ehe yɛ kɔɔyɔɔ lɛ mli koni ekɛ enaji kɛ eniji ashi mɔ ni eefee ehe mfoniri yɛ ejwɛŋmɔŋ akɛ ekɛnɔɔ lɛ ŋtia. Ani nuu nɛɛ nɔŋŋ ji mɔ ni bi ni akɛ lɛ abakase Biblia lɛ?

Mitsi mibɛŋkɛ lɛ ni mikpã minine mli koni maŋa lɛ. Mikɛɛ lɛ akɛ, “Miheɔ miyeɔ akɛ bo ji Kojo lɛ. Akɛɛ mi akɛ obaasumɔ ni okase Biblia lɛ.” Eta midɛ̃ ni efee ehiɛ ŋmɔlɔŋmɔlɔ kɛtsɔɔ akɛ enya mihe. Ehiɛ bɛ laŋlaŋ kɛ gbeyei dɔŋŋ agbɛnɛ, ni amrɔ nɛɛ eetao nibii babaoo ele. Ehere mi nɔ akɛ, “Hɛɛ, masumɔ jogbaŋŋ akɛ makase Biblia lɛ. Mɛɛ be wɔbaaje shishi?”

Wɔyata ablanaa bibioo ko ni yɔɔ eshĩa lɛ nɔ, ni wɔhiɛ wɔ-Bibliai kɛ wɔ-Biblia kasemɔ woji. Jɛmɛ yɛ dioo ni kɔɔyɔɔ lɛ mli ejɔ, ni nɔ ko gbalaaa wɔjwɛŋmɔ. Wɔyi etɛ wɔyɔɔ ablanaa lɛ nɔ: Mi kɛ Kojo kɛ aduŋ bibioo ko ni ji Kojo nɔ̃. Aduŋ bibioo lɛ kɛlɛ ji sɛntimitai 35 pɛ, eyɛ yitsɔi tsuru yɛ epampam, ni eje tsɛŋ yɛŋ, ni enɛ haa ehe feɔ ŋmɔlɔ ni ejeɔ akpatsɛ ko. Ehe yɛ miishɛɛ, esumɔɔ shwɛmɔ, ni ekoliɔ nii amli mɔ ko bɛ, eyaa ebaa, enyiɛɔ wɔwoji lɛ anɔ, eheɔ wɔniŋmaa tsei lɛ yɛ wɔdɛ̃, ekɛ eniji bibii lɛ woɔ wɔtadei lɛ ahe kotokui lɛ amli kɛtao nɔ ko ni ayeɔ. Taakɛ fɔlɔ ko ni ebii bibii lɛ abolɔmɔ kɛ amɛfitirifitirifeemɔ efeee lɛ ahuntoo dɔŋŋ lɛ feɔ lɛ, Kojo haaa ni aduŋ lɛ nifeemɔ lɛ agbala ejwɛŋmɔ, ni ekɛ ejwɛŋmɔ ma nikasemɔ lɛ nɔ. Saji babaoo ni Kojo bi lɛ ha mina akɛ eesusu nii ahe, ni eesumɔ ni ekase nii. Eeenyɛ efee akɛ karate ni Kojo kase hewɔ lɛ, ekwɛɔ ehe nɔ jogbaŋŋ yɛ saji ahe, ejaakɛ ekpɛlɛɛɛ saji anɔ ja atsɔ eyiŋ ni ena odaseyeli ko kɛjɛ Ŋmalɛi lɛ amli dã.

Wɔnikasemɔ lɛ tee nɔ jogbaŋŋ. Shi be ni bei shwie mli lɛ, mina akɛ Kojo miijwɛŋ nɔ ko he waa, nɔ ko miihao lɛ waa yɛ etsuiŋ. Ekɛɛ mi akɛ, “Karate nɔmɔ ji nɔ ni misumɔɔ fe fɛɛ yɛ je lɛ mli.” Mina akɛ esumɔɔ karate nɔmɔ waa diɛŋtsɛ, enɛ ji nɔ ko ni etsɔse ehe jogbaŋŋ yɛ mli ni no eha ehe esa waa yɛ mli. Kojo eye afii 26, ni jeee akɛ esumɔɔ karate nɔmɔ waa pɛ kɛkɛ, shi ebe yɛ mli hu, ni etee hiɛ babaoo yɛ enɛ mli kɛyashɛ jweremɔ nɔ ko ni nɔ kwɔ waa yɛ karate nɔmɔ mli ni ji black-belt lɛ he, ni enɛ ji hegbɛ ko ni mɛi fioo pɛ náa yɛ karate nɔmɔ mli.

Mileee yiŋ ni Kojo baakpɛ. Miyɔse akɛ Kojo na akɛ, enyɛŋ eya nɔ ekɛ ehe awo karate nɔmɔ mli ni ekɛ eniji kɛ enaji apila mɛi, ni yɛ nakai beaŋ nɔŋŋ lɛ etsɔ anɔkwa Kristofoi ni jieɔ suɔmɔ sui ni ji musuŋtsɔlɛ, mɔhedɔɔ, kɛ mɔhesusumɔ kpo lɛ ateŋ mɔ kome. Kɛlɛ, mile akɛ Biblia mli anɔkwale lɛ enyɛ ejɔɔ mɛi ni tsuii wala fe enɔ lɛ po atsuii ahe. Kɛ́ Kojo yɛ tsui kpakpa lɛ, fiofio lɛ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ mli hewalɛ lɛ baaha ehe ajɔ. Esa akɛ mato mitsui shi.

Be ko shwane fintiŋŋ be ni wɔmiihe wɔgbe wɔnikasemɔ lɛ naa lɛ, wɔkane Biblia mli ŋmalɛ ko ni shi Kojo waa tamɔ nɔ ni karate nɔlɔ ko eshi lɛ ŋtia waa. Ŋmalɛ ni Kojo kane lɛ kɛɔ akɛ: “Yehowa lɛ, jalɔ moŋ ekaa; shi mɔ fɔŋ kɛ mɔ ni sumɔɔ yiwalɛ lɛ, esusuma nyɛ̃ɔ amɛ.” (Lala 11:5) Eti mli blɛoo ekoŋŋ eha ehe akɛ, “mɔ ni sumɔɔ yiwalɛ.” Ehiɛ ni yɔɔ laŋlaŋ kɛ gbeyei be ko ni eho lɛ bɔi jɔɔ. Ekwɛ mihiɛ ni efee ehiɛ ŋmɔlɔŋmɔlɔ. Ekɛɛ akɛ, “Mikpɛ miyiŋ.”

Amrɔ nɛɛ mi kɛ Kojo fɛɛ miitsu nitsumɔ ni wɔsumɔɔ fe fɛɛ lɛ—wɔji tsɔɔlɔi ni wɔtuu wɔhe wɔha kɛmiitsɔɔ mɛi ni baabo Biblia mli anɔkwalei lɛ atoi lɛ anii yaka. Oblanyo ko ni atsɛɔ lɛ Luke fɔ̃ mi kɛ Kojo nine akɛ wɔbasara lɛ gbi ko leebi.

Beni wɔnyiɛ gbɛ kɛyaa eshĩa lɛ, wɔtsɔ gbɛ fintɔŋŋ ko ni mɛi eyi nɔ ni tsɔɔ jara ko mli lɛ nɔ. Nihɔɔmɔ agbai kɛ nihɔɔlɔi ohai abɔ eto srɛnɛɛ yɛ gbɛjegbɛi lɛ ahe kɛ amɛjarayeli nibii: obaana shitɔ tsuji kɛ shitɔ ŋmilikitii kɛ eŋmɔmii bua shi kuikui, kɛntɛŋi ni eyimɔ obɔbɔ kɛ ameo tsuji, redio srɔtoi, akataŋwiai, samala tsei, wiigi srɔtoi, nihoomɔ tsɛŋsii, kɛ obroniwaawu aspaaterei kɛ atadei. Obaana oblayei ni tere niyenii klakla ni miije ŋma yɛ alumi tsɛŋsii amli kɛmiikpa shi. Amɛhe esa kɛ gbɔmɛi babaoo ni yaa kɛbaa lɛ ateŋ tsɔmɔ, ni amɛkɛ no feemɔ haa wonui kɛ flɔi ni amɛkɛ looi ni ashã, kaa, kɛ waa srɔtoi hoo lɛ baa nihelɔi ni hɔmɔ miiye amɛ lɛ atsine. Gbeei, tooi, kɛ wuɔi ni miibolɔ nyiɛɔ mɛi anajiateŋ. Redioi miigbɛɛ, lɔlei miiblo pii-pii, ni mɛi hu miifee dede.

Wɔdɔ wɔyi kɛtsɔ nanegbɛ ko nɔ kɛshi maŋ-te-lɛŋ ni efee hoo lɛ mli ni wɔyashɛ tsu momo ko ni aŋma niŋmai ni ekwa yɛ hiɛ akɛ: “Long Journey Spot” (Gbɛfãa Kakadaŋŋ He). Luke ni ji oblanyo tswɛtswɛlii ni eye aaafee afii 20 loo nɔ lɛ damɔ tsu lɛ shinaa lɛ naa ni efɔ̃ wɔ nine akɛ wɔba tsu lɛ mli koni hulu lɛ akashã wɔ. Etsu lɛ mli eyi kɛ kotokui kɛ adekai ni bai gbiji kɛ tsei ashishifãi yɔɔ mli, bai ni akɛ kpãi efimɔ amɛ keikei, kɛ tsei ahe totoi ni titii—enɛɛmɛi fɛɛ ji Luke nyɛkwɛ ni hiɛ efã ni ji shikpɔŋ tsofafeelɔ lɛ nɔ. Ekɛ nilee ni akɛha yɛ yinɔi ni eho lɛ amli aahu kɛbashɛ enɔ lɛ tsuɔ nii kɛfeɔ tsofai, titrii lɛ kɛtsɔ tsei ahe nibii nɛɛ ni eshiɔ ni ehoɔ lɛ nɔ, ni ayɛ nɔmimaa akɛ tsofai nɛɛ baanyɛ atsa helai srɔtoi fɛɛ. No mli lɛ, Luke miikpa wɔ gbɛ. Ebua nibii nɛɛ anaa ewo afã ni eto maaŋoo sɛi etɛ emamɔ shi. Wɔho wɔtara shi ni gbɛ fioo pɛ kamɔ wɔteŋ, ni wɔbɔi wɔ-Biblia mli nikasemɔ lɛ feemɔ.

Kojo ji mɔ ni tsɔɔ Luke nii lɛ. Mita shi diŋŋ ni mibo oblahii enyɔ nɛɛ atoi beni amɛsusuɔ Biblia mli hetoo kɛha nɔ hewɔ ni mɛi babaoo piŋɔ yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ he lɛ. Beni Kojo kpã enine mli koni eye ebua Luke ni egbele Biblia mli ŋmalɛ ko lɛ, mina ni Kojo kɛ eniji ni hewalɛ yɔɔ mli lɛ miigbele baafai lɛ blɛoo kɛya he ni ŋmalɛ lɛ yɔɔ lɛ. Kɛkɛ ni mikai be ko ni eho lɛ. Etsɛko tsɔ nɛ lɛ, akɛ niji nɛɛ nɔɔ karate. Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ mli hewalɛ lɛ jieɔ sui gbohii ni eka mɛi babaoo ni yɔɔ jeŋ ni abɛ jeŋba yɛ mli nɛɛ ahe lɛ kɛjɛɔ mɛi ahe, ni ehaa mɛi nɛɛ náa sui kpakpai ni ji musuŋtsɔlɛ kɛ suɔmɔ kɛyeɔ najiaŋ. Lɛɛlɛŋ, nɔ ni Biblia lɛ nyɛɔ etsuɔ lɛ nɔ bɛ.

Beni wɔkuɔ wɔsɛɛ kɛyaa shĩa lɛ, wɔkɛ nuu ko ni ta maŋo tso ko shishi lɛ gba sane. Efee dioo kɛbo Kojo toi be ni egbele Biblia lɛ ni ekane ŋmalɛ ko lɛ. Beni nuu nɛɛ na akɛ wɔji Yehowa Odasefoi lɛ, oya ni ete shi edamɔ shi. Ekɛ mlifu bolɔ akɛ: “Misumɔɔɔ nyɛsane!” Ŋmiŋmi mɔ Kojo trukaa. Kɛkɛ ni emu shwaa, ni eshi nuu lɛ hiɛ diŋŋ. Wɔtsa wɔnyiɛmɔ lɛ nɔ.

Beni wɔyaa yɛ gbɛ lɛ nɔ lɛ, Kojo tsi ebɛŋkɛ mi ni ewo mitoiŋ akɛ: “Be ni ewie nakai lɛ, mitsui tswa kpalakpala. Ani ole nɔ ni kulɛ mafee nuu nɛɛ?” Mikɛ hiɛ ŋmɔlɔŋmɔlɔ kɛɛ lɛ akɛ: “Mile aahu tsɔ.” Lɛ hu efee ehiɛ ŋmɔlɔŋmɔlɔ, ni wɔtsa wɔnyiɛmɔ lɛ nɔ.—w08 12/1-E.