Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Ani Gbohii Baanyɛ Aye Abua Hiɛkãlɔi?

Ani Gbohii Baanyɛ Aye Abua Hiɛkãlɔi?

Ani Gbohii Baanyɛ Aye Abua Hiɛkãlɔi?

TAMBA, ni ji oblanyo ko ni jɛ Afrika Anaigbɛ lɛ baaŋma skul kaa ko yɛ be fioo ni kã ehiɛ lɛ mli. * Emami kɛɛ ja amɛwekumɛi ni egboi lɛ eye ebua lɛ dani ebaanyɛ eye omanye. Yɛ Palermo, Sicily lɛ, shisharalɔi yaa tsũ ko ni ama yɛ shikpɔŋ lɛ shishi lɛ mli, ni amɛyakwɛɔ gbohii ohai abɔ ni awo amɛ tsofa ashwie shi ní mɛi abakwɛ lɛ. Mɛi komɛi heɔ amɛyeɔ akɛ gbohii ni awo amɛ tsofa nɛɛ buɔ hiɛkalɔi lɛ ahe. Daa afi lɛ, mɛi yaa Lily Dale ni ji maŋ ko ni yɔɔ New York State anaigbɛ, yɛ U.S.A., ni ale maŋ nɛɛ akɛ eji he ko ni mumɔi atsɛlɔi babaoo yɔɔ. Mɛi ni baa jɛmɛ lɛ agbɛkpamɔ ji akɛ amɛbaanyɛ amɛkɛ amɛwekumɛi kɛ amɛnanemɛi ni egboi lɛ agba sane koni gbohii nɛɛ aye abua amɛ.

Yɛ je lɛŋ fɛɛ lɛ, mɛi heɔ amɛyeɔ akɛ gbohii lɛ baanyɛ aye abua hiɛkalɔi. Mɛni ji osusumɔ? Ekolɛ akɛ nakai hemɔkɛyeli lɛ tsɔse bo loo obɛŋkɛ mɛi komɛi ni hiɛ nakai hemɔkɛyeli lɛ. Tɔmɔ ko bɛ he akɛ wɔbaashwe ni wɔna wɔsuɔlɔi ni egboi lɛ. Mumɔi atsɛlɔi kɛɔ akɛ amɛbaanyɛ amɛha ona amɛ. Nɔ ko ni mumɔi atsɛlɔ ko wie ni aŋma yɛ Time wolo tɛtrɛɛ lɛ mli lɛ ji akɛ, gbohii lɛ “efee klalo be fɛɛ be akɛ kɛ́ abi amɛ yelikɛbuamɔ lɛ amɛkɛbaaha.” Ani eji anɔkwale? Ani gbohii lɛ baanyɛ aye abua hiɛkalɔi lɛ lɛɛlɛŋ? Hetoo ni yɔɔ faŋŋ ni Biblia lɛ kɛhaa lɛ baaha onaa akpɛ ohe.

Ani Gbohii lɛ Ahiɛ Kamɔ yɛ He Ko?

Biblia lɛ kɛ wiemɔi ni yɔɔ faŋŋ ni amɛshishinumɔ waaa tsɔɔ shihilɛ mli ni gbohii lɛ yɔɔ lɛ mli. Kadimɔ nɔ ni Jajelɔ 9:5 lɛ wieɔ. Ekɛɛ akɛ: “Hiɛkalɔi le akɛ amɛbaagboi; shi gbohii lɛ, amɛleee nɔ ko nɔ ko.” Ani gbohii lɛ baanyɛ ajie suɔmɔ kɛ henumɔi krokomɛi akpo? Kuku 6 lɛ haa hetoo akɛ: “Amɛsuɔmɔ jio, amɛnyɛɛ jio, amɛwuŋayeli jio, fɛɛ eho etee jeeŋmɔ beebe, ni amɛbɛ gbɛfaŋnɔ ko dɔŋŋ kɛmiiya naanɔ yɛ nii fɛɛ ni afeɔ yɛ hulu shishi nɛɛ mli.” Kadimɔ hu akɛ nakai yitso lɛ nɔŋŋ kuku 10 lɛ kɛɛ akɛ: “Nitsumɔ loo yiŋshwiemɔ loo nilee loo ŋaa ko bɛ gbohiiaje [“Sheol,” NW] he ni oyaa lɛ.” Hebri wiemɔ ni ji “Sheol” ni akɛtsu nii yɛ biɛ lɛ shishi ji “adesai akwamaŋ gbonyobu.” Nɔ ni sa kadimɔ ji akɛ Hela wiemɔ kɛha Sheol ji Hades, ni akɛtsu nii yɛ Ŋmalɛi lɛ amli kɛtsɔɔ shihilɛ mli ni Yesu Kristo yaje be fioo beni egbo lɛ.—Bɔfoi lɛ Asaji 2:31.

Beni Yesu yɔɔ wala mli lɛ, eye ebua mɛi babaoo, shi no mli lɛ ele akɛ ebaagbo. Ani ekpa gbɛ akɛ ebaanyɛ ekã he eye ebua mɛi beni eyɔɔ gbonyobu lɛ mli lɛ? Dabi. Ekɛ egbele ni kã ehiɛ lɛ to jenamɔ be ni ehiŋ nitsumɔ lɛ he. (Yohane 9:4) Yesu le jogbaŋŋ akɛ kɛ́ adesa gbo lɛ, enyɛɛɛ nɔ ko efee dɔŋŋ.—Jajelɔ 9:10.

Yesu kɛ nɔkwɛmɔnɔ kroko hu tsu nii kɛtsɔɔ akɛ kɛ́ mɔ ko gbo lɛ enyɛɛɛ nɔ ko efee. Beni enaanyo Lazaro gbo lɛ, Yesu kɛ gbele to wɔ ni awɔ he. (Yohane 11:11-13) Wɔkpaaa gbɛ akɛ mɔ ko ni ewɔ lɛ baaye abua wɔ, aloo jeee nakai? Mɔ ko ni ewɔ lɛ leee nɔ ko, ni enyɛŋ eye ebua mɔ ko.

Ani Susuma lɛ Hiɔ Shi yɛ Gbele Sɛɛ?

Mɛi babaoo yɛ ni atsɔɔ amɛ akɛ susuma lɛ ji nɔ ko ni yɔɔ gbɔmɔ mli ni gbooo. Jeee nakai kwraa Biblia lɛ tsɔɔ. Biblia lɛ mli klɛŋklɛŋ wolo ni ji Mose Klɛŋklɛŋ Wolo lɛ tsɔɔ wɔ nɔ ni susuma lɛ ji. Mose Klɛŋklɛŋ Wolo lɛ yitso 2:7 lɛ kɛɔ akɛ klɛŋklɛŋ gbɔmɔ ni abɔ lɛ ‘batsɔ wala susuma.’ Gbɔmɔ lɛ nɔŋŋ ji susuma; kooloi hu, susumai ni. (1 Mose 1:20-25) No hewɔ lɛ, eyɛ faŋŋ akɛ kɛ́ gbɔmɔ loo kooloo gbo lɛ, susuma ji nɔ ni egbo lɛ. Biblia lɛ maa enɛ nɔ mi.—Ezekiel 18:4.

Shi ekolɛ mɛi komɛi baabi akɛ, ‘Ni mɛi babaoo ni kɛɔ akɛ amɛkɛ gbohii lɛ ewie, amɛnu amɛgbee loo amɛna gbohii lɛ hu?’ Saji ni tamɔ nɛkɛ lɛ ehe shi yɛ je lɛŋ hei babaoo. Enɛ haa mɛi ni egboi lɛ awekumɛi loo amɛnanemɛi náa hiɛnɔkamɔ, ni etsirɛɔ amɛteŋ mɛi babaoo ni amɛyaa mumɔi atsɛlɔi ní kɛɔ akɛ amɛnyɛɔ amɛkɛ gbohii lɛ wieɔ lɛ aŋɔɔ.

Ani saji ni mɛi wieɔ nɛɛ ji anɔkwale? Kɛ́ nakai ni lɛ, ani enɛ eteee shi ewooo saji ni Biblia lɛ ewie kɛtsɔ hiɛ lɛ? Kristo Yesu wie akɛ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ anɔkwale ni. (Yohane 17:17) Anɔkwale eteee shi ewooo ehe. Yɛ anɔkwale mli lɛ, gbɛtsɔɔmɔ ni yɔɔ faŋŋ yɛ Biblia lɛ mli ni tsɔɔ bɔ ni esa akɛ wɔbu saji ni mɛi wieɔ akɛ gbohii lɛ baanyɛ amɛye amɛbua hiɛkalɔi lɛ wɔha. Biblia lɛ wieɔ mɔ ko ni tee eyabi yelikɛbuamɔ kɛjɛ gbohii adɛŋ lɛ he. Kɛ́ okane nakai sane lɛ jogbaŋŋ lɛ, obaana anɔkwale lɛ faŋŋ.

Maŋtsɛ Ko Yabi Gbohii Adɛŋ Yelikɛbuamɔ

Sane nɛɛ ba be ko beni ta miiya nɔ yɛ Israel kooyigbɛ. Filistibii ata ni amɛhe yɔɔ gbeyei lɛ batutua Maŋtsɛ Saul kɛ etabilɔi lɛ. Beni Saul na Filistibii ata lɛ, “etsui fã naakpa.” Nakai beaŋ lɛ Maŋtsɛ Saul ekpoo anɔkwa jamɔ. No hewɔ lɛ, Yehowa booo efaikpamɔi atoi. Nɛgbɛ Saul tao yelikɛbuamɔ kɛjɛ? No mli lɛ, Nyɔŋmɔ gbalɔ Samuel egbo.—1 Samuel 28:3, 5, 6.

Saul yabi gbɛtsɔɔmɔ kɛjɛ mumɔi atsɛlɔ ko ni yɔɔ Endor lɛ ŋɔɔ. Ekpa mumɔi atsɛlɔ lɛ fai koni ‘etsɛ Samuel’ kɛjɛ gbohii ateŋ ‘kɛba.’ Mumɔi atsɛlɔ lɛ tsɛ́ mumɔ ko kɛba. Mumɔ nɛɛ kɛɛ lɛ ji “Samuel,” ni ekɛɛ Saul akɛ Filistibii lɛ baaye amɛnɔ kunim, ni Saul kɛ ebihii lɛ baagboi yɛ ta lɛ mli. (1 Samuel 28:7-19) Ani Samuel diɛŋtsɛ ni te shi kɛjɛ gbohii ateŋ lɛ?

Susumɔ he okwɛ. Biblia lɛ wie akɛ kɛ́ mɔ ko gbo lɛ “ekuɔ esɛɛ kɛyaa esũ lɛ mli ekoŋŋ” ni ákɛ “eyiŋtooi laajeɔ.” (Lala 146:4) Saul kɛ Samuel fɛɛ le akɛ Nyɔŋmɔ miihi mumɔi atsɛlɔi aŋɔɔ ni abaaya. Ejaakɛ mra mli lɛ, Saul nyiɛ hiɛ kɛjie mumɔi atsɛmɔ nifeemɔi kɛjɛ maŋ lɛ mli!—3 Mose 19:31.

Susumɔ sane lɛ he okwɛ. Kɛ́ no mli lɛ anɔkwafo Samuel yɛ wala mli lolo akɛ mumɔ lɛ, ani ebaaku Nyɔŋmɔ mla mli ni ekɛ mumɔi atsɛlɔ afee ekome koni ekɛ Saul abawie? Nakai beaŋ lɛ, Yehowa efooo Saul daaŋ. Ani mumɔi atsɛlɔ ko baanyɛ anyɛ Nyɔŋmɔ Ofe lɛ nɔ koni ekɛ Saul awie kɛtsɔ Samuel ni egbo lɛ nɔ? Dabi. Eyɛ faŋŋ akɛ jeee Nyɔŋmɔ gbalɔ anɔkwafo lɛ ji nɛkɛ “Samuel” nɛɛ. Eji mumɔ fɔŋ—daimonio ni kwa efee ehe tamɔ Samuel, ni nibii ni egba lɛ baaa mli nakai.

Daimonioi ji ŋwɛi bɔfoi ni tse atua amɛshi Nyɔŋmɔ nɔyeli lɛ mra mli yɛ adesa yinɔsane mli. (1 Mose 6:1-4; Yuda 6) Daimonioi nɛɛ naa gbɔmɛi beni amɛyɔɔ wala mli; no hewɔ lɛ amɛle bɔ ni mɔ fɛɛ mɔ wieɔ ehaa, bɔ ni mɔ lɛ yɔɔ, kɛ bɔ ni efeɔ enii ehaa. Amɛmiisumɔ ni amɛha mɛi ale akɛ nɔ ni Biblia lɛ kɛɔ lɛ jeee anɔkwale. Ebɛ naakpɛɛ akɛ Biblia lɛ bɔɔ wɔ kɔkɔ akɛ wɔkɛ mumɔi nɛɛ akaná nɔ ko feemɔ! (5 Mose 18:10-12) Nɛkɛ mumɔi fɔji nɛɛ kã he amɛyɛ shihilɛ mli ŋmɛnɛ.

Kɛbashi he ni wɔshɛ nɛɛ, wɔna nɔ̃ hewɔ ni mɛi kɛɔ akɛ ‘amɛnuɔ’ amɛsuɔlɔi ni egboi lɛ ahe loo ‘amɛnaa’ amɛ lɛ. Eyɛ mli akɛ bei komɛi lɛ mɛi komɛi susuɔ akɛ sɛɛnamɔ yɛ he akɛ amɛaana amɛsuɔlɔi ni egboi lɛ ni amɛkɛ amɛ awie moŋ, shi mumɔi fɔji lɛ ji mɛi ni etswa amɛfai shi akɛ amɛbaalaka adesai. * (Efesobii 6:12) Susumɔ sane nɛɛ hu he okwɛ: Yehowa ji Nyɔŋmɔ ni yɔɔ suɔmɔ ni susuɔ wɔhe. Kɛ́ gbohii lɛ ahiɛ kamɔ yɛ he ko, ni amɛbaanyɛ amɛye amɛbua amɛnanemɛi kɛ amɛwekumɛi lɛ, aso wɔ-Bɔlɔ ni yɔɔ suɔmɔ lɛ baatsi wɔnaa ni wɔkɛ amɛ akashara, ni etsɛ́ nakai nifeemɔ lɛ akɛ eji “nihiinii”? Dabi kwraa! (1 Petro 5:7) Ani he ko yɛ ni abaanyɛ aná yelikɛbuamɔ diɛŋtsɛ kɛjɛ?

Yelikɛbuamɔ Diɛŋtsɛ ni Yɔɔ Kɛha Hiɛkalɔi kɛ Gbohii

Sane ni wɔsusu he kɛtsɔ hiɛ lɛ eha wɔna akɛ gbohii lɛ bɛ hewalɛ ko ni amɛkɛaaye abua hiɛkalɔi lɛ. Kɛfata he lɛ, jeee akɛ yelikɛbuamɔ ni ataoɔ kɛjɛɔ gbohii adɛŋ lɛ yeee ebuaaa wɔ kɛkɛ, shi eyɛ oshara waa ni ehaa wɔkuɔ Nyɔŋmɔ mla mli ni wɔyajeɔ daimonioi lɛ ahewalɛ shishi.

Biblia lɛ tsɔɔ wɔ akɛ mɔ ni fe fɛɛ ni baanyɛ aye abua wɔ ji Yehowa, wɔ-Bɔlɔ lɛ. Ebaanyɛ ejie wɔ kɛjɛ gbele diɛŋtsɛ mli. (Lala 33:19, 20) Ŋmɛnɛ lɛ, enyɛɔ eyeɔ ebuaa wɔ. Ekɛ hiɛnɔkamɔ diɛŋtsɛ haa wɔ, jeee apasa hiɛnɔkamɔ ni mumɔi atsɛlɔi kɛhaa lɛ.

Klɛŋklɛŋ lɛ, Tamba ni atsi eta yɛ sane nɛɛ shishijee mli lɛ kase srɔtofeemɔ ni yɔɔ apasa hiɛnɔkamɔ ni mumɔi atsɛlɔi kɛhaa lɛ kɛ anɔkwa hiɛnɔkamɔ ni Yehowa yɔɔ kɛha wɔ lɛ teŋ. Mumɔi atsɛlɔi lɛ kɛɛ lɛ akɛ kɛ́ eshaaa afɔle ehaaa ewekumɛi ni egboi lɛ, kɛ́ eyaŋma kaa lɛ eyeŋ omanye. No mli lɛ, Yehowa Odasefoi kɛ Tamba ebɔi Biblia lɛ kasemɔ. Ekase shihilɛ diɛŋtsɛ mli ni gbohii lɛ yɔɔ, ni ekase hu akɛ mumɔi fɔji lɛ ji mɛi ni kwaa amɛfeɔ amɛhe wekumɛi ni egboi lɛ. Yɛ bɔ ni Tamba mami nyɛ enɔ doo akɛ etao yelikɛbuamɔ kɛjɛ mumɔi atsɛlɔ ko ŋɔɔ lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, Tamba eŋɔɔɔ nɔ, ni ekɛɛ emami akɛ “Kɛ́ miyeee omanye yɛ kaa lɛ mli lɛ wɔsɛɛ afi lɛ mamia mihiɛ waa.”

Mɛni jɛ mli kɛba? Eye klɛŋklɛŋ gbɛhe yɛ kaa lɛ mli! Emami he jɔ̃ ehe, eheee mumɔi atsɛlɔi lɛ eyeee dɔŋŋ, ni etsiii ta dɔŋŋ akɛ asha afɔlei aha wekumɛi ni egboi lɛ. Tamba kase akɛ Yehowa bɔɔ wɔ kɔkɔ akɛ ‘wɔkabi gbohii anii wɔha hiɛkalɔi.’ (Yesaia 8:19, 20) Biblia lɛ ni Tamba kase lɛ ha ená nɔmimaa akɛ kɛ́ emii shɛ Nyɔŋmɔ mla lɛ he lɛ, ebaaye omanye.—Lala 1:1-3.

Ni wɔsuɔlɔi ni egboi lɛ hu? Ani hiɛkamɔ ko yɛ kɛha amɛ? Yehowa miiye eebua wɔ ni ji hiɛkalɔi, ni asaŋ ewo shi akɛ ebaaye ebua mɛi ni egboi lɛ. Beni gbalɔ Yesaia tsɔɔ bɔ ni gbohii lɛ bɛ hewalɛ ko kwraa lɛ sɛɛ lɛ, kadimɔ nɔ ni ewie yɛ ewolo lɛ yitso 26 kuku 19 lɛ taakɛ ejeɔ kpo yɛ Ga Biblia hee lɛ mli lɛ: “Omɛi ní egboi lɛ ahiɛ aaakãmɔ . . . Nyɛhiɛ atsɛ̃a, nyɛláa yijiemɔ lalai, nyɛ mɛi ní nyɛyɔɔ sũ mli lɛ!” Gbalɛ lɛ wie kɛfata he akɛ ‘mɛi ni egboi lɛ’ baaba wala mli ekoŋŋ.

Feemɔ he mfoniri okwɛ! Akɛ adesai akpekpe toi akpei abɔ ni ewɔ yɛ gbonyobui amli lɛ baaba wala mli ekoŋŋ! Anɔkwa sane ji akɛ Biblia lɛ haa wɔnaa akɛ Yehowa miishwe waa ní ekɛ gbohii lɛ aba wala mli ekoŋŋ. (Hiob 14:14, 15) Ani shiwoi nɛɛ baanyɛ aba mli anɔkwale? Yesu Kristo heɔ gbohiiashitee lɛ eyeɔ aahu akɛ ewie gbohii lɛ ahe akɛ amɛhiɛ kamɔ yɛ Yehowa hiɛ.—Luka 20:37, 38.

Ani obaasumɔ ni oná hiɛnɔkamɔ nɛɛ eko? * Yaa nɔ okase Biblia lɛ ni oná anɔkwa nilee ni yɔɔ mli lɛ. Beni okaseɔ Biblia lɛ, obaaná nɔmimaa akɛ Yehowa baanyɛ aye abua hiɛkalɔi kɛ gbohii fɛɛ, ni obaana akɛ eshiwoi lɛ, “anɔkwa wiemɔi ni ma shi shiŋŋ ni.”—Kpojiemɔ 21:4, 5.—w10-E 01/1.

[Shishigbɛ niŋmai]

^ kk. 2 Atsake gbɛi lɛ.

^ kk. 18 Kɛ́ ootao enɛ he saji babaoo lɛ, kanemɔ wolo bibioo ni ji Gbohii lɛ Amumɔi—Ani Amɛbaanyɛ Amɛye Amɛbua Bo Loo Amɛhao Bo? Ani Amɛyɛ Diɛŋtsɛ? ni Yehowa Odasefoi fee lɛ.

^ kk. 26 Kɛ́ ootao Biblia mli shiwoo ni kɔɔ gbohiiashitee lɛ he lɛ, kwɛmɔ wolo ni ji Mɛni Biblia lɛ Tsɔɔ Diɛŋtsɛ? ni Yehowa Odasefoi fee lɛ yitso 7 lɛ mli.

[Wiemɔ ni akɔ ni akɛmiitsu nii ni yɔɔ baafa 21]

Tɔmɔ ko bɛ he akɛ wɔbaashwe ni wɔna wɔsuɔlɔi ni egboi lɛ

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 22]

Ani gbalɔ Samuel ji mɔ ni te shi kɛjɛ gbohii ateŋ ni ekɛ Maŋtsɛ Saul bawie lɛ?