Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

 WALA SHIHILƐ HE SANE

“Mina, Shi Minuuu Shishi”

“Mina, Shi Minuuu Shishi”

Yɛ afi 1975 mli lɛ, no mli lɛ miye afii enyɔ, ni no beaŋ mimami yɔse akɛ nɔ ko eyaaa lɛ jogbaŋŋ yɛ migbɛfaŋ. Mimami hiɛ mi yɛ edɛŋ beni enaanyo ko ŋmɛɛ nɔ ko ni tsĩi jogbaŋŋ he etswa shi, ni egbɛɛ waa diɛŋtsɛ. Mimami yɔse akɛ mitsiii mihe nɛkɛ po. Miye afii etɛ ni loloolo lɛ, minyɛɛɛ mawie. Kɛkɛ ni miweku lɛ nu sane ko ni ha amɛnaa kpɛ amɛhe naakpa—datrɛfoi ma nɔ mi eha amɛ akɛ mimu toi kwraa!

Mikã he miji gbekɛ beni mifɔlɔi tse gbãla, ni sɔ̃ bakã mimami kome too nɔ akɛ ekwɛ mi kɛ minyɛmimɛi krokomɛi—hii enyɔ kɛ yoo kome—lɛ atsiabo. No beaŋ yɛ France lɛ, atsɔɔɔ gbekɛbii ni ji mumui lɛ anii taakɛ bɔ ni atsɔɔ amɛ ŋmɛnɛ lɛ, ni bei komɛi lɛ, gbɛi ni atsɔɔ nɔ atsɔɔ amɛ nii lɛ haa amɛpiŋɔ waa. Kɛlɛ, kɛjɛ migbekɛbiiashi tɔ̃ɔ lɛ, mishihilɛ lɛ hi kwraa fe mumui krokomɛi anɔ̃. Ha magbala mli matsɔɔ bo.

Beni miye aaafee afii enumɔ

Tsɔɔlɔi babaoo yasusu akɛ esa akɛ anyɛ gbekɛbii ni ji mumui lɛ anɔ koni amɛwie, ni agbɛnɛ hu amɛkwɛ amɛtsɔɔlɔi lɛ anaabu kɛnu nɔ pɔtɛɛ ni awieɔ lɛ shishi. Akɛ enɛ tsu nii afii komɛi. Anɔkwa, agu mumuii awiemɔ kɛ nitsumɔ kwraa yɛ skul srɔtoi ni yɔɔ France, he ni mida yɛ lɛ amli. Afimɔɔ mumui lɛ ekomɛi po aniji awoɔ amɛsɛɛ beni nikasemɔ yaa nɔ lɛ.

Yɛ mishihilɛ mli klɛŋklɛŋ afii fioo ni tsɔ hiɛ lɛ amli lɛ, daa otsi lɛ miyeɔ ŋmɛlɛtswai abɔ yɛ yoo ko ni he esa kɛtsɔɔ mumɔi ni miitao awie lɛ anii lɛ ŋɔɔ. Emɔɔ mikadaa loo miyitso ni enyɛɔ minɔ koni makɛɛ nibii komɛi ni mi diɛŋtsɛ lɛ minuuu amɛgbɛɛmɔ lɛ shii abɔ. No beaŋ lɛ, minyɛɛɛ mikɛ gbekɛbii krokomɛi agba sane. Nakai afii lɛ bafee piŋmɔ bei kɛha mi.

Beni miye afii ekpaa lɛ, akɛ mi tee mumui askul ko ni awɔɔ jɛmɛ. No bafee klɛŋklɛŋ be kwraa ni mikɛ gbekɛbii krokomɛi ni ji mumui bɔi sharamɔ. Biɛ hu agu mumui awiemɔ kɛ nitsumɔ. Kɛ́ ana akɛ okɛ oniji miifee okadii kɛmiiwie nɔŋŋ lɛ, abaaha okɛ owaobii lɛ ahɔlɔ owaobii amli loo abaagbala oyitsɔi. Fɛɛ sɛɛ lɛ, wɔtsɔɔ okadii komɛi ni wɔ diɛŋtsɛ wɔfee lɛ anɔ wɔkɛ wɔniji wieɔ yɛ teemɔŋ. Enɛ ha minyɛ mikɛ gbekɛbii krokomɛi lɛ bɔi wiemɔ agbɛnɛ. Miná miishɛɛ waa, ni etee nɔ afii ejwɛ sɔŋŋ.

Shi beni miye afii nyɔŋma lɛ, ajie mi kɛtee praimeri skul ko ni jeee mumuii askul. Enɛ gba minaa waa! Miyasusu akɛ gbekɛbii ni ji mumuii lɛ fɛɛ egboi ni mikome too pɛ ni ji mumui ni eshwɛ yɛ je lɛŋ. Miweku lɛ ekaseee mumui awiemɔ ejaakɛ datrɛfoi kɛɛ kɛ́ amɛkɛ mi wie mumuii awiemɔ lɛ, no haŋ manyɛ mawie, no hewɔ lɛ amɛŋmɛɛɛ mi gbɛ ni mikɛ gbekɛbii ni ji mumuii lɛ abɔ. Mikã he mikaiɔ be ko ni mitee datrɛfonyo ko ni tsuɔ toi he nii ŋɔɔ lɛ. Mina mumuii awiemɔ wolo ko kã ekplɔ lɛ nɔ. Beni mina esɛɛ mfonirii lɛ, mikɛ minine tsɔɔ wolo lɛ mikɛɛ, “Miisumɔ nakai wolo lɛ!” Oya nɔŋŋ kɛkɛ ni datrɛfonyo lɛ kɔ wolo lɛ kɛto. *

 MIBƆI BIBLIA MLI ANƆKWALEI KASEMƆ

Mimami bɔ mɔdɛŋ akɛ ekɛ Biblia mli shishitoo mlai atsɔse wɔ. Ekɛ wɔ yaa Kristofoi Yehowa Odasefoi akpee yɛ Mérignac Asafo ni bɛŋkɛ Bordeaux lɛ. Akɛni midako hewɔ lɛ, minuuu nibii ni yaa nɔ yɛ kpeei nɛɛ ashishi lɛ shishi tsɔ. Kɛlɛ, asafoŋbii lɛ toɔ naa, ni be fɛɛ be ni wɔbaaya kpee lɛ, mɔ ko bataa mimasɛi ni eŋmalaa nibii ni awieɔ lɛ etsɔɔ mi. Mihiɛ sɔ suɔmɔ kɛ mɔhesusumɔ kpo ni amɛjie amɛtsɔɔ mi lɛ waa diɛŋtsɛ. Mimami kɛ mi kase Biblia lɛ yɛ shĩa, shi minuuu nibii ni etsɔɔ mi lɛ ashishi jogbaŋŋ. Minu he tamɔ gbalɔ Daniel nu he lɛ, beni enine shɛ gbalɛ ko nɔ kɛjɛ ŋwɛi bɔfo ko dɛŋ lɛ sɛɛ lɛ, ewie akɛ: “Minu, shi minaaa shishi.” (Daniel 12:8) Shi migbɛfaŋ lɛ, “Mina, shi minuuu shishi.”

Kɛlɛ, fioo fioo lɛ mibale Biblia mli anɔkwalei komɛi. Mikɛ nibii ni minu shishi jogbaŋŋ lɛ to, ni mibɔ mɔdɛŋ mikɛtsu nii yɛ mishihilɛ mli. Mikase nii hu kɛtsɔ mɛi krokomɛi anifeemɔi ni mikwɛɔ lɛ anɔ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, Biblia lɛ kɛɔ wɔ akɛ wɔto wɔtsui shi. (Yakobo 5:7, 8) No mli lɛ, minuuu nɔ ni tsuishitoo tsɔɔ lɛ shishi. Shi mikwɛ nyɛmimɛi Kristofoi ni jieɔ su nɛɛ kpo lɛ, ni kɛtsɔ no nɔ lɛ minyɛ minu nɔ ni tsuishitoo tsɔɔ lɛ shishi. Eji anɔkwale akɛ Kristofoi asafo lɛ eye ebua mi waa diɛŋtsɛ.

SHIHILƐ KO NI JE MINIJIAŊ WUI KƐ EKO HU NI HA MINAA KPƐ MIHE WAA

Stéphane ye ebua mi ni minu Biblia lɛ shishi

Beni miji oblanyo fioo lɛ, gbi ko lɛ mina gbekɛbii komɛi ni amɛkɛ amɛhe miigba sane yɛ mumuii awiemɔ mli yɛ gbɛjegbɛ lɛ nɔ. Mikɛ amɛ bɔi bɔɔ yɛ teemɔŋ, ni mibɔi French Mumuii Awiemɔ lɛ kasemɔ. Mikã he mitee Kristofoi akpeei ni mikɛ Odasefonyo oblanyo ni atsɛɔ lɛ Stéphane lɛ kpe, ni eŋɔ mi ewo efiji ashishi. Ebɔɔ mɔdɛŋ waa akɛ ekɛ mi baagba sane, ni no ha mibasumɔ esane ni mikɛ lɛ bɔ gbagbalii. Kɛlɛ, asomoaŋ dɔlɛ sane ko miimɛ mi. Awo Stéphane tsuŋ akɛni ekpoo akɛ ekɛ ehe baawo asraafoi anitsumɔ mli lɛ hewɔ. Sane lɛ gba minaa waa diɛŋtsɛ! Akɛni awo Stéphane tsuŋ hewɔ lɛ, minijiaŋ baje wui, ni fioo fioo lɛ mibakpa Kristofoi akpee yaa.

Nyɔji nyɔŋma kɛ ekome sɛɛ lɛ, aŋmɛɛ Stéphane he, ni eba shĩa. Baakwɛ bɔ ni minaa kpɛ mihe eha beni mina akɛ Stéphane kɛ mi miigba sane yɛ mumuii awiemɔ mli lɛ. Mihiɛ fee mi yaa! Mɛni eba? Stéphane eyakase French Mumuii Awiemɔ yɛ tsuŋwoohe lɛ. Mikwɛ bɔ ni Stéphane fɔ̃ɔ eniji kɛ bɔ ni efeɔ ehiɛ ehaa lɛ, ni no ha mimiishɛɛ lɛ daa waa diɛŋtsɛ ejaakɛ misusuɔ bɔ ni maná he sɛɛ maha lɛ he.

MIBANU BIBLIA MLI ANƆKWALEI LƐ ASHISHI AGBƐNƐ

Stéphane kɛ mi bɔi Biblia lɛ kasemɔ. Kɛjɛ nakai be lɛ nɔ kɛyaa ni mibabɔi Biblia mli anɔkwalei ni mikase kɛho lɛ ashishi numɔ jogbaŋŋ. Beni miji gbekɛ lɛ, minya asafo lɛ woji lɛ amli mfonirii fɛfɛji lɛ ahe waa. Mikwɛɔ gbɔmɛi ni yɔɔ mli lɛ jogbaŋŋ, ni mikɛ eko toɔ eko he kɛkaseɔ amɛhe nibii fɛɛ fitsofitso bɔni afee ni manyɛ mikɛ sane lɛ ato mijwɛŋmɔŋ. No mli lɛ, mile Abraham, ‘eseshi lɛ,’ kɛ “asafo babaoo lɛ” ahe nii, shi beni agbala saji nɛɛ amli aha mi yɛ mumuii awiemɔ mli dani mibanu shishi jogbaŋŋ diɛŋtsɛ. (1 Mose 22:15-18; Kpojiemɔ 7:9) Ebafee faŋŋ akɛ miná mi diɛŋtsɛ miwiemɔ, wiemɔ ni kã mitsui nɔ.

Mibanu nibii ni atsɔɔ yɛ kpeei ashishi lɛ shishi jogbaŋŋ ni eta mitsuiŋ waa, ni no ha mishwe akɛ makase babaoo. Kɛtsɔ Stéphane yelikɛbuamɔ nɔ lɛ, mibanu Biblia mli anɔkwalei lɛ ashishi jogbaŋŋ, ni yɛ afi 1992 mli lɛ, mijɔɔ miwala nɔ miha Yehowa Nyɔŋmɔ, ni abaptisi mi. Eyɛ mli akɛ mitee mihiɛ moŋ, shi loloolo lɛ no mli lɛ mihiɛ gboɔ, ni ewa kɛha mi akɛ mafutu mɛi ejaakɛ beni miji gbekɛ lɛ minyɛɛɛ mikɛ mɛi agba sane.

MIBƆ MƆDƐŊ AKƐ MAYE MIHIƐ NI GBOƆ LƐ NƆ

Sɛɛ mli lɛ, akɛ asafo lɛ mumuii akuu fioo ni mikɛbɔɔ lɛ yafata mumuii asafo ko ni yɔɔ Pessac yɛ Bordeaux lɛ he. No ye ebua mi waa ni mitee nɔ mitee hiɛ yɛ anɔkwale lɛ mli. Eyɛ mli akɛ no mli lɛ, minyɛko maye mihiɛ ni gboɔ akɛ mikɛ mɛi baagba sane  lɛ nɔ kwraa moŋ, shi minanemɛi ni amɛjeee mumuii lɛ bɔ mɔdɛŋ waa amɛkwɛ koni manu nɔ fɛɛ nɔ shishi jogbaŋŋ. Gbalashihilɛ mli hefatalɔ komɛi, Gilles kɛ Elodie, bɔ mɔdɛŋ waa koni amɛkɛ mi agba sane. Bei pii lɛ, kɛ́ akpa Kristofoi akpeei lɛ, amɛfɔ̃ɔ mi nine koni mikɛ amɛ ayaye nii loo wɔyanu kɔfi, ni no ha mikɛ amɛ naanyobɔɔ lɛ bafee gbagbalii. Mɛɛ miishɛɛ po eji nɛkɛ akɛ okɛ mɛi ni hiɔ shi yɛ Nyɔŋmɔ suɔmɔ gbɛtsɔɔmɔi anaa lɛ baabɔ!

Miŋa Vanessa ji yelikɛbualɔ kpele kɛha mi

Asafo nɛɛ mli mikɛ Vanessa ni he yɔɔ fɛo waa lɛ kpe yɛ. Bɔ ni oblayoo nɛɛ nuɔ he ehaa mɔ kɛ bɔ ni ejieee nii amli lɛ ji nɔ ni gbala mi kɛ bɛŋkɛ lɛ. Ehaaa mumui ni mi ji lɛ atsĩ enaa akɛ ekɛ mi baagba sane, moŋ lɛ, ebu lɛ akɛ eji hegbɛ ni ená ni ekɛbaakase mumui awiemɔ. Mitsui bamɔ lɛ, ni wɔbote gbalashihilɛ mli yɛ afi 2005 mli. Eyɛ mli akɛ minyɛɛɛ mikɛ mɛi agba sane jogbaŋŋ moŋ, shi Vanessa eye ebua mi ni minyɛ miye mihiɛ ni gboɔ lɛ nɔ, ni minyɛɔ mikɛ mɛi gbaa sane fe tsutsu lɛ. Mihiɛ sɔɔ bɔ ni eyeɔ ebua mi ni mitsuɔ misɔ̃i ahe nii lɛ waa diɛŋtsɛ.

NIKEENII KROKO HU NI JƐ YEHOWA DƐŊ

Afi nɔ ni wɔbote gbalashihilɛ mli lɛ, Yehowa Odasefoi anitsumɔhe nine ni yɔɔ Louviers, yɛ France lɛ tsɛ mi koni miyaye nyɔŋ kome kɛkase bɔ ni atsɔɔ wiemɔ shishi. Yɛ nyɛsɛɛ afii nɛɛ amli lɛ, nitsumɔhe nine nɛɛ ebɔ mɔdɛŋ waa akɛ ebaatsɔɔ asafo lɛ woji babaoo ashishi kɛya French Mumuii Awiemɔ mli koni akɛwo DVD nɔ. Shi akɛni nitsumɔ babaoo yɛ ni abaatsu hewɔ lɛ, ehe bahia ni aná mɛi afata wiemɔ shishitsɔɔlɔi lɛ ahe.

Miiha wiemɔ ni damɔ Biblia lɛ nɔ yɛ French Mumuii Awiemɔ mli

Mi kɛ Vanessa fɛɛ nu he akɛ hegbɛ ni miná akɛ miyasɔmɔ yɛ nitsumɔhe nine lɛ ji hegbɛ kpele ni jɛ Yehowa Nyɔŋmɔ ŋɔɔ, shi kɛ́ mawie anɔkwale lɛ, wɔtsui fã fioo. Mɛni baaba wɔmumuii awiemɔ kuu lɛ nɔ kɛ́ wɔshi? Mɛni wɔkɛ wɔshĩa lɛ baafee? Ani Vanessa baaná nitsumɔ ko etsu yɛ Louviers, he ni wɔyaa lɛ? Yehowa kɛ wɔnaagbai lɛ eko fɛɛ eko naa tsabaa ha wɔ yɛ naakpɛɛ gbɛ nɔ. Mina suɔmɔ ni Yehowa yɔɔ kɛha wɔ kɛ mumuii krokomɛi lɛ jogbaŋŋ.

SƐƐFIMƆ NI MINÁ KƐJƐ NYƐMIMƐI ADƐŊ

Akɛni mifata wiemɔi ashishitsɔɔlɔi lɛ ahe hewɔ lɛ, minuɔ nɔ fɛɛ nɔ ni afeɔ kɛyeɔ buaa mumuii lɛ shishi jogbaŋŋ. Ni kwɛ miishɛɛ ni miná beni mina nyɛmimɛi babaoo ni miibɔ mɔdɛŋ amɛkɛ mi agba sane lɛ! Mumuii awiemɔ fioo ni amɛkase koni amɛkɛ mi agba sane lɛ ta mitsuiŋ waa. Minuuu he akɛ mihe efee shoo kɔkɔɔkɔ. Nakai nibii lɛ fɛɛ ni amɛfee kɛjie suɔmɔ kpo amɛtsɔɔ mi lɛ haa anaa bɔ ni ekomefeemɔ ni yɔɔ Yehowa webii ateŋ lɛ yɔɔ srɔto kwraa ha.—Lala 133:1.

Miitsu nii yɛ wiemɔi ashishitsɔɔmɔ ɔfis yɛ nitsumɔhe nine lɛ

Midaa Yehowa shi waa akɛ etsɔɔ Kristofoi asafo lɛ nɔ ehaa mɔ ko kɛ̃ yeɔ ebua mi be fɛɛ be. Agbɛnɛ hu, mihiɛ sɔɔ gbɛfaŋnɔ fioo ni mitsu kɛye mibua nyɛmimɛi mumuii krokomɛi bɔni afee ni amɛbale wɔ-Bɔlɔ ni yɔɔ suɔmɔ lɛ koni amɛtsĩ amɛbɛŋkɛ lɛ kpaakpa lɛ waa. Miikpa be ni abaajie nibii fɛɛ ni tsĩɔ sanegbaa naa lɛ kɛjɛ shihilɛ mli, kɛ be hu ni mɛi fɛɛ baawie ‘wiemɔ krɔŋŋ’—anɔkwalei ni kɔɔ Yehowa Nyɔŋmɔ kɛ eyiŋtoi lɛ ahe—akɛ adesai aweku ni efee ekome lɛ gbɛ.—Zefania 3:9.

^ kk. 9 Enɛ tee nɔ aahu kɛyashi afi 1991 dani French nɔyeli lɛ kpɛlɛ nɔ akɛ agbɛnɛ lɛ, abaanyɛ akɛ mumuii awiemɔ atsɔɔ gbekɛbii ni ji mumuii lɛ anii yɛ skul.