Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Ani Ole?

Ani Ole?

Te akɛ nyɔji ni hi shi yɛ Roma Nɔyeli lɛ shishi lɛ ye ahã tɛŋŋ?

Roma nyɔji akuɛnlii

Mɛi pii batsɔmɔ nyɔji yɛ Roma Nɔyeli lɛ shishi be ni Romabii lɛ ye amɛmaji lɛ anɔ kunim yɛ ta mli, loo amɔmɔ amɛ akrana naa afee amɛ nyɔji. Ahɔ̃ɔ mɛi nɛɛ, ni bei pii lɛ amɛkuuu amɛsɛɛ kɛbaaa shĩa loo amɛwekumɛi aŋɔɔ dɔŋŋ.

Ahã nyɔji nɛɛ babaoo yatsu nii yɛ hei ni atsaa sũ mli nii yɛ lɛ aahu kɛyashi amɛgboi, shi mɛi ni ye apaa yɛ ŋmɔji amli kɛ mɛi ni tsu nii yɛ shĩai lɛ ná lɛ mlɛo fioo. Bei komɛi lɛ, anyɛɔ nyɔŋ ko nɔ ni ewo dade kuɛnii ni aŋma nii yɛ nɔ loo kadimɔnii ko ni tsɔɔ nɔ ni abaafee ahã mɔ ni baamɔ lɛ abahã enuŋtsɔ lɛ kɛ́ ejo foi. Akadiɔ mɛi ni eka foijee shii abɔ lɛ ahiɛnaa, ni bei pii lɛ, akɛ niŋmaa okadi F, ni kadiɔ amɛ. Okadi nɛɛ damɔ shi kɛhã fugitivus (foijelɔ).

Biblia mli wolo ni ji Filemon lɛ wieɔ nyɔŋ ko ni atsɛɔ lɛ Onesimo ni jo foi ni bɔfo Paulo hã eku esɛɛ etee Filemon ni ji enuŋtsɔ lɛ ŋɔɔ ekoŋŋ lɛ he. Eyɛ mli akɛ Filemon yɛ mla naa hegbɛ ni ekɛaagbala Onesimo toi waa moŋ, shi Paulo kɛɛ lɛ akɛ edamɔ suɔmɔ ni eyɔɔ kɛhã lɛ, Paulo lɛ, kɛ naanyobɔɔ ni kã amɛteŋ lɛ nɔ ni ‘ehere lɛ.’Filemon 10, 11, 15-18.

Mɛni hewɔ afaseo tsofa lɛ hã blema Foinike he gbɛ́i waa lɛ?

Ale Foinike, ni ŋmɛnɛ lɛ abaanyɛ awie he akɛ eji Lebanon lɛ waa kɛ e-Tiro afaseo tsofa lɛ. Atsɛɔ tsofa nɛɛ Tiro afaseo tsofa, ejaakɛ akɛ Tiro maŋ lɛ gbɛ́i wo lɛ. Blema Israel Maŋtsɛ Salomo kɛ “mama afaseo” ni Tiro ŋaalɔ ko fee lɛ saa sɔlemɔwe ni ema lɛ mli.2 Kronika 2:12, 13.

Tiro afaseo lɛ jara wa kwraa fe tsofai fɛɛ ni akɛwoɔ mama yɛ nakai beaŋ, ni nɔ titri ni hã ejara wa waa ji akɛ efeemɔ wa. Klɛŋklɛŋ lɛ, wolɛi lɛ yajeɔ akolo henɔ * ko babaoo yɛ ŋshɔ lɛ mli. Akɛ akolo henɔ nɛɛ 12,000 sɔŋŋ feɔ tsofa ni akɛwoɔ mama kome. No sɛɛ lɛ, ajieɔ loo lɛ yɛ eŋoŋo lɛ mli koni anyɛ aná emli nu lɛ. Mɛi ni feɔ tsofa lɛ kɛ ŋoo futuɔ nu nɛɛ ni amɛkɛmaa hulu nɔ gbii etɛ. No sɛɛ lɛ, amɛtsɔɔ amɛwoɔ gbudugbaŋ mli ni amɛkɛ ŋshɔŋ nu hoɔ, shi amɛkɛ la pii wooo shishi. Amɛfeɔ enɛ gbii pii.

Foinikebii lɛ aguɔyeli kɛ maji krokomɛi anɔ ni amɛye lɛ hã amɛnyɛ amɛtee nɔ amɛfee Tiro afaseo lɛ ni amɛye he jara hu afii ohai abɔ. Ana nibii ni amɛkɛfeɔ tsofa lɛ ekomɛi yɛ Mediteranea Ŋshɔ lɛ kpokpaa lɛ nɔ kɛ agbɛnɛ hu yɛ Cádiz, ni yɔɔ Spain, ni kã Foinike anaigbɛ shɔŋŋ lɛ.

^ kk. 8 Akolo henɔi nɛɛ aŋoŋoi lɛ akɛlɛmɔ ji sɛntimitai 5 kɛmiimɔ 8.