Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Ahmad Gharabli/AFP aná kɛjɛ Getty Images

NYƐYAA NƆ NYƐBUA!

Ani Jeŋmaji Lɛ Baanyɛ Afee Ekome Kɛku Osharai Ni Kɔɔyɔŋ Tsakemɔi Kɛbaa Lɛ Anaa?​—Mɛni Biblia Lɛ Kɛɔ Yɛ He?

Ani Jeŋmaji Lɛ Baanyɛ Afee Ekome Kɛku Osharai Ni Kɔɔyɔŋ Tsakemɔi Kɛbaa Lɛ Anaa?​—Mɛni Biblia Lɛ Kɛɔ Yɛ He?

 Yɛ Hɔgbaa, November 20, 2022 lɛ, Jeŋmajiaŋ Ekomefeemɔ lɛ gbe kpee ko ni amɛfee, ni ji COP27 United Nations Climate Change Conference, ni kɔɔ kɔɔyɔŋ tsakemɔ he lɛ naa. Eyɛ mli akɛ maŋ hiɛnyiɛlɔi kɛ mɛi ni ebe waa yɛ kɔɔyɔŋ tsakemɔ saji amli ni tee kpee nɛɛ ba gbeekpamɔ akɛ, abaahã maji ni yeɔ ohia lɛ shika koni amɛkɛtsu osharai ni kɔɔyɔŋ tsakemɔ kɛbaa lɛ ahe nii moŋ, shi mɛi babaoo kpɛlɛɔ nɔ akɛ no nyɛŋ aku osharai ni kɔɔyɔŋ tsakemɔ kɛbaa lɛ anaa kɔkɔɔkɔ.

  •   Yɛ November 19, 2022 lɛ, António Guterres, ni eji Jeŋmaji Ekomefeemɔ lɛ hiɛnyiɛlɔ lɛ wie akɛ: “Eŋɔɔ minaa akɛ wɔkpɛ mli akɛ wɔbaato fotro ko, koni wɔjɛ mli wɔye wɔbua mɛi ni kɔɔyɔŋ tsakemɔ ehã amɛmiina nɔ lɛ. Shi wɔle akɛ enɛ nyɛŋ atsu naagba nɛɛ he nii kɛmɔ shi . . . Wɔshikpɔŋ nɛɛ yɛ oshara wulu ko mli, ni enako eje mli.”

  •   “Ekolɛ etsɛŋ kɔɔyɔŋ tsakemɔ kɛ shikpɔŋ nɛɛ baawo oshara wulu ko mli, ni ebaasa mɔ fɛɛ mɔ he.”​—Mary Robinson, Ireland maŋ lɛ tsutsu hiɛnyiɛlɔ, kɛ tsutsu sɛinɔtalɔ kɛhã Jeŋmaji Ekomefeemɔ kuu ni kwɛɔ adesai ahegbɛi anɔ lɛ, November 20, 2022.

 Oblahii kɛ oblayei titri atsui miiye waa yɛ nɔ ni baanyɛ aba wɔshikpɔŋ nɛɛ nɔ wɔsɛɛ lɛ hewɔ. Shi, ani jeŋmaji lɛ baanyɛ afee ekome kɛye shi ni amɛwo akɛ amɛbaatsu naagbai ni kɔɔyɔŋ tsakemɔ kɛbaa lɛ ahe nii loo amɛku naa lɛ nɔ? Mɛni Biblia lɛ kɛɔ yɛ he?

Ani jeŋmaji lɛ baanyɛ amɛfee ekome kɛtsu naagba nɛɛ he nii, ni amɛye omanye?

 Eyɛ mli kɛ nɔyelii miibɔ mɔdɛŋ waa kɛtsu naagbai ni kɔɔyɔŋ tsakemɔ kɛbaa lɛ ahe nii, ni ekã amɛtsui nɔ waa, shi Biblia lɛ hãa wɔnaa akɛ amɛmɔdɛŋbɔɔ lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, amɛnyɛŋ amɛná naagba nɛɛ naa tsabaa ni mɔɔ shi. Naa yiŋtoi enyɔ komɛi ahewɔ:

  •   “Nɔ ni ekɔ̃dɔ̃ lɛ, anyɛŋ ajaje.”​—Jajelɔ 1:15.

     Nɔ ni etsɔɔ: Nɔyelii lɛ anyɛmɔi yawaa he ko, ejaakɛ abɔɔɔ adesai koni amɛye adesai anɔ. (Yeremia 10:23) Kɛ́ jeŋmaji lɛ nyɛ amɛfee ekome po lɛ, amɛnyɛŋ amɛtsu je nɛɛ naagbai lɛ ahe nii, ekɔɔɔ he eko bɔ ni amɛbaabɔ mɔdɛŋ amɛhã.

  •   “Ejaakɛ gbɔmɛi baatsɔmɔ hesuɔlɔi, shikasuɔlɔi, . . . mɛi ni anyɛɛɛ akɛ amɛ afee kpaŋmɔ.”​—2 Timoteo 3:2, 3.

     Nɔ ni etsɔɔ: Biblia lɛ gba kɛkɔ wɔbe nɛɛ he akɛ, mɛi baatsɔmɔ hesuɔlɔi, ni amɛsumɔŋ ni amɛkɛ mɛi afee ekome kɛfee nɔ ko ni mɛi fɛɛ baaná he sɛɛ, ni enɛ eba mli.

Nɔ hewɔ ni wɔbaanyɛ wɔná hiɛnɔkamɔ

 Kɛ̃lɛ, jeee adesai anɔyelii ji mɛi ni baahã nibii aya lɛ jogbaŋŋ yɛ shikpɔŋ nɛɛ nɔ wɔsɛɛ. Nyɔŋmɔ ehã wɔ mɔ ko ni baanyɛ aye je lɛ nɔ koni nibii aya lɛ jogbaŋŋ. Biblia lɛ wie yɛ ehe akɛ:

  •   “Maŋtsɛyeli baakã ekɔɔŋ nɔ. Abaatsɛ lɛ akɛ Ŋaawolɔ Ni Nɔ Bɛ, Nyɔŋmɔ Hewalɔ, Naanɔ Tsɛ, Toiŋjɔlɛ Lumɔ.”​—Yesaia 9:6, shishigbɛ niŋmaa.

 Yesu ji Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ loo ŋwɛi nɔyeli lɛ nɔ Maŋtsɛ. (Mateo 6:10) Eyɛ hewalɛ, hiɛshikamɔ, kɛ shwelɛ ni ekɛbaatsu wɔshikpɔŋ nɛɛ nɔ naagbai lɛ ahe nii, ni etsu mɛi ni yɔɔ nɔ lɛ ahiamɔ nii ahe nii ehã amɛ. (Lala 72:12, 16) Yɛ enɔyeli lɛ shishi lɛ, ŋwɛi nɔyeli nɛɛ baakpãtã “mɛi ni kpãtãa shikpɔŋ lɛ hiɛ lɛ ahiɛ” ni ebaasaa shikpɔŋ lɛ bɔ ni baahã anyɛ ahi nɔ kɛ miishɛɛ.​—Kpojiemɔ 11:18, shishigbɛ niŋmaa; Yesaia 35:1, 7.

 Kɛ́ ootao ole kɔɔyɔŋ tsakemɔ ni miifite nii waa nɛɛ naa tsabaa diɛŋtsɛ lɛ he saji krokomɛi lɛ, kanemɔ sane ni ji “Climate Change and Our Future​—What the Bible Says” lɛ.