Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Mɛni Biblia Lɛ Kɛɔ Yɛ Bɔ Ni Hɔmɔ Eba Ŋmɛnɛ Lɛ He?

Mɛni Biblia Lɛ Kɛɔ Yɛ Bɔ Ni Hɔmɔ Eba Ŋmɛnɛ Lɛ He?

 “Hɔmɔ bibioo nɛkɛ po baŋ kɔkɔɔkɔ.” Enɛ ji oti ni je lɛŋ hiɛnyiɛlɔi lɛ taoɔ amɛshɛ he kɛtsu adesai anaagbai wuji ni fe fɛɛ lɛ atɛŋ ekome he nii​—no ji ni amɛhã mɔ fɛɛ mɔ ni yɔɔ shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ aná niyenii eye. a Shi ani gbi ko baaba ni hɔmɔ yeee mɔ ko kwraa yɛ shikpɔŋ nɛɛ nɔ? Mɛni Biblia lɛ kɛɔ yɛ he?

Biblia lɛ gba hɔmɔ ni eba ŋmɛnɛ lɛ he sane efɔ̃ shi

 Biblia lɛ gba akɛ, hɔmɔ baaba yɛ wɔbei nɛɛ amli, bei ni etsɛ lɛ “naagbee gbii lɛ.” (2 Timoteo 3:1) Jeee Nyɔŋmɔ ji mɔ ni hãa hɔmɔ nɛɛ baa, shi etsɔ hiɛ ebɔ wɔ kɔkɔ yɛ he. (Yakobo 1:13) Kadimɔ Biblia gbalɛi enyɔ nɛɛ.

 “Hɔmɔ . . . baaba yɛ heihei.” (Mateo 24:7) Biblia gbalɛ nɛɛ tsɔɔ akɛ, hɔmɔ baaba yɛ hei babaoo. Nɔ ni sa kadimɔ ji akɛ, amaniɛbɔɔ ni mɛi ni ekase gbɛ nɔ ni atsɔɔ anáa niyenii ni ajaraa ahãa mɛi lɛ kɛba nyɛsɛɛ nɛɛ tsɔɔ mli akɛ: “Je lɛ miiya sɛɛsɛɛ kwraa yɛ mɔdɛŋ ni ebɔɔ koni efo hɔmɔ sɛɛ, ni ehã aná niyenii falɛ bɔ ni sa ni hewalɛ yɔɔ mli lɛ gbɛfaŋ.” b Mɛi akpekpei ohai abɔ yɛ maji babaoo anɔ náaa niyenii ni baashɛ amɛnaa. Dɔlɛ sane ji akɛ, enɛ hãa amɛteŋ mɛi babaoo gboiɔ.

 “Naa! okpɔŋɔ diŋ, ni mɔ ni ta enɔ lɛ hiɛ nsɛnii yɛ edɛŋ.” (Kpojiemɔ 6:5) Yɛ gbalɛ nɛɛ mli lɛ, mfonirifeemɔ okpɔŋɔ lɛ kɛ enɔtalɔ lɛ damɔ shi kɛhã hɔmɔ yɛ naagbee gbii nɛɛ amli. c Okpɔŋɔnɔtalɔ lɛ kɛ nsɛnii ni ehiɛ lɛ kwɛɔ niyenii abɔ ni esa akɛ akɛhã mɔ fɛɛ mɔ koni kɛ́ hooo lɛ, mɔ fɛɛ mɔ aná fioo ko. Be ni okpɔŋɔnɔtaralɔi nɛɛ ta okpɔŋɔ lɛ nɔ lɛ, gbee ko hu miibo kɛmiinyiɛ amɛsɛɛ akɛ, niyenii ajara baawa, ni ebɔɔ mɛi kɔkɔ koni amɛbaa niyenii ayi. (Kpojiemɔ 6:6) Enɛ pɛpɛɛpɛ wɔnaa yɛ bɔ ni hɔmɔ eba yɛ je lɛŋ fɛɛ ŋmɛnɛ lɛ he, ejaakɛ mɛi akpekpe toi akpei abɔ náaa niyenii amɛye loo amɛbɛ shika ni amɛkɛbaahe niyenii kpakpa amɛye.

Bɔ ni baafee ni hɔmɔ sɛɛ afo

 Mɛi ni ekase bɔ ni afeɔ ni anáa niyenii he nii lɛ kɛɛ, niyenii abɔ ni anáa yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ baanyɛ alɛ mɔ fɛɛ mɔ ni yɔɔ shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ kɛteke nɔ shii abɔ. Kɛ́ nakai lɛ, mɛni hãaa mɛi babaoo aná niyenii amɛye lɛ? Ni mɛni Biblia lɛ kɛɛ wɔ-Bɔlɔ, ni ji Yehowa lɛ, d baafee kɛtsu naagbai nɛɛ ahe nii?

 Naagba: Nɔyelii lɛ nyɛŋ ahã ohia kɛ jalɛsane ni ayeee ni hãa hɔmɔ yeɔ mɛi lɛ sɛɛ afo kɔkɔɔkɔ.

 Nɔ ni abaafee yɛ he: Akɛ nɔyeli ni yeɔ emuu, ni ji Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ, baaye adesai anɔyelii ni yeee emuu lɛ anajiaŋ. (Daniel 2:44; Mateo 6:10) Ŋmɛnɛ lɛ, ekpakpa ko dani ohiafoi nyɛɔ amɛheɔ niyenii, shi Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ baatsake shihilɛ nɛɛ. Biblia lɛ wie yɛ Yesu Kristo, ni ji Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ nɔ Maŋtsɛ lɛ he akɛ: “Ebaajie ohiafo ni bolɔɔ kɛhã yelikɛbuamɔ lɛ, kɛ mɔ ni nii yɔɔ mɔbɔ lɛ, kɛ mɔ fɛɛ mɔ ni bɛ yelikɛbualɔ lɛ. . . . Shikpɔŋ lɛ nɔ baayi kɛ ŋmaa; ebaafa babaoo kɛteke nɔ yɛ gɔji lɛ ayiteŋ.”​—Lala 72:12, 16.

 Naagba: Tai fiteɔ nii waa ni ekɛ shika he naagba baa, ni no hãa ebawaa akɛ mɛi baaná niyenii ni he hiaa amɛ lɛ.

 Nɔ ni abaafee yɛ he: “[Yehowa baafo] tai asɛɛ yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ fɛɛ. Ekuɔ gãi mli ni efolɔɔ akpɔlɔ mli; ekɛ la shãa ta shwiilii lɛ.” (Lala 46:9) Nyɔŋmɔ baakpãtã tawuu nibii fɛɛ kɛ mɛi ni teɔ tai ashi lɛ ahiɛ. Kɛ́ eba lɛ nakai lɛ, ebaafee mlɛo kɛhã mɔ fɛɛ mɔ akɛ ebaaná niyenii eye bɔ ni etao. Biblia lɛ ewo shi akɛ: “Jalɔi baafa . . . ni toiŋjɔlɛ baahi he fɛɛ he.”​—Lala 72:7.

 Naagba: Kɔɔyɔŋ tsakemɔi ni naa wala kɛ nɔ ni mɛi tsɛɔ lɛ adebɔɔ naa oshãrai lɛ fiteɔ dumɔ nii, ni ekpãtãa kooloi ni ayeɔ lɛ ahiɛ.

 Nɔ ni abaafee yɛ he: Nyɔŋmɔ baakudɔ kɔɔyɔŋ tsakemɔi kɛ amɛhenɔi lɛ koni ekafite dumɔ nii, ní kooloi hu ahiɛ akakpãtã. Biblia lɛ kɛɛ: “[Yehowa jɔɔ] kɔɔyɔɔ ni tswaa lɛ he; ŋshɔkei lɛ ŋmɛɔ dɛmm. . . . Ehãa ŋa kpataa tsɔɔ kpaakpo, ni ehãa nuhiŋmɛii tueɔ yɛ shikpɔŋ gbiŋ nɔ. Ehãa mɛi ni hɔmɔ yeɔ amɛ lɛ hiɔ jɛmɛ . . . Amɛfeɔ ŋmɔji, ni amɛfeɔ wain ŋmɔji ni woɔ yibii babaoo.”​—Lala 107:29, 35-37.

 Naagba: Hiɛkɔlɔi kɛ ojotswalɔi feɔ niyenii ni bɛ shweshweeshwe kɛhã yeli, loo amɛhãaa mɛi ni esa akɛ amɛná niyenii lɛ anine ashɛ nɔ.

 Nɔ ni abaafee yɛ he: Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ baakpãtã mɛi fɛɛ ni yeee anɔkwa lɛ kɛ ojotswalɔi ahiɛ. (Lala 37:10, 11; Yesaia 61:8) Biblia lɛ wie Yehowa Nyɔŋmɔ he akɛ, “Mɔ ni yeɔ mɛi ni ashishiu amɛ lɛ asane ehãa amɛ lɛ, mɔ ni hãa mɛi ni hɔmɔ yeɔ amɛ lɛ niyenii.”​—Lala 146:7.

 Naagba: Daa afi lɛ, kɛ́ aja niyenii ni anáa yɛ je lɛ mli lɛ mli etɛ lɛ, ekome fiteɔ.

 Nɔ ni abaafee yɛ he: Mɛi ni baakwɛ niyenii lɛ nɔ yɛ Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ shishi lɛ, baato gbɛjianɔ kpakpa koni niyenii ko kwraa akafite. Be ni Yesu yɔɔ shikpɔŋ nɛɛ nɔ lɛ, eto gbɛjianɔ ko ni hãaa afite niyenii. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, be ko lɛ, etsɔ naakpɛɛ gbɛ nɔ elɛ mɛi 5,000 kɛ sɛɛ loo ehã amɛ niyenii amɛye. No sɛɛ nɔŋŋ lɛ, efã ekaselɔi lɛ akɛ: “Nyɛbuaa blodoi kukuji ni eshwɛ lɛ anaa, koni nɔ ko nɔ ko akafite.”​—Yohane 6:5-13.

 Akɛni Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ baajie nibii fɛɛ ni hãa hɔmɔ baa lɛ kɛje shihilɛ mli hewɔ lɛ, adesai fɛɛ baaná niyenii kpakpai ni hewalɛ yɔɔ mli amɛye. (Yesaia 25:6) Kɛ́ ootao ole be ni Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ baafee nibii nɛɛ lɛ, kanemɔ sane ni ji “Mɛɛ Be Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli Lɛ Baabɔi Shikpɔŋ Lɛ Nɔ Yeli?” lɛ.

a Oti ni Jeŋmaji Ekomefeemɔ Mli Maji lɛ fɛɛ kpɛlɛ nɔ yɛ afi 2015 lɛ akɛ, esa akɛ be ni baashɛ afi 2030 lɛ anyɛ ashɛ he.

b Amaniɛbɔɔ ni kui ni nyiɛ sɛɛ nɛɛ kɛhã; Food and Agriculture Organization of the United Nations, International Fund for Agricultural Development, United Nations Children’s Fund, United Nations World Food Programme, kɛ World Health Organization lɛ.

c Kɛ́ ootao ole okpɔŋɔnɔtaralɔi ejwɛ ni awie amɛhe yɛ Biblia wolo ni ji Kpojiemɔ lɛ mli he saji krokomɛi lɛ, kanemɔ sane ni ji “Okpɔŋɔnɔtaralɔi Ejwɛ Lɛ​—Namɛi Ni?” lɛ.

d Yehowa ji Nyɔŋmɔ gbɛ́i diɛŋtsɛ. (Lala 83:18) Kanemɔ sane ni ji “Namɔ Ji Yehowa?” lɛ