Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

YITSO 5

“Nilee Jwetrii Lɛ Fɛɛ”

“Nilee Jwetrii Lɛ Fɛɛ”

1-3. Yɛ afi 31 Ŋ.B. agbiɛnaa be mli lɛ, nɛgbɛ Yesu ha Gɔŋ nɔ Shiɛmɔ lɛ yɛ, ni mɛni hewɔ etoibolɔi lɛ ahe jɔ̃ amɛhe lɛ?

 GBI ko yɛ afi 31 Ŋ.B. agbiɛnaa be mli lɛ, Yesu Kristo yɛ he ko ni bɛŋkɛ Kapernaum, ni ji maŋ ko ni kã Galilea Ŋshɔ lɛ kooyi-anaigbɛ lɛ naa, ni Kapernaum ji maŋ ko ni emlibii lɛ bɛ dekã kwraa kɛ nitsumɔi srɔtoi. Yesu tee gɔŋ ko ni yɔɔ jɛmɛ niiaŋ lɛ nɔ ni ekome too eyasɔle nyɔɔŋ muu fɛɛ. Beni je tsɛre lɛ, etsɛ ekaselɔi lɛ, ni ehala amɛteŋ mɛi 12 ni etsɛ amɛ bɔfoi. Yɛ be nɛɛ mli lɛ, asafo babaoo ko​—ni amɛteŋ mɛi komɛi jɛ shɔŋŋ lɛ​—nyiɛ Yesu sɛɛ kɛba gɔŋ nɛɛ nɔ, ni amɛbua amɛhe naa yɛ gɔŋ lɛ yiteŋ he ko ni yɔɔ trɛnɛɛ. Amɛmiishwe waa ni amɛbo nɔ ni eyɔɔ kɛɛmɔ lɛ toi, ni agbɛnɛ hu ni etsa amɛhelai lɛ eha amɛ. Yesu haaa amɛnine anyɛ shi.​—Luka 6:12-19.

2 Yesu tsi ebɛŋkɛ asafo lɛ, ni etsa amɛteŋ mɛi fɛɛ ni he yeɔ lɛ. Naagbee lɛ, beni etsá mɛi fɛɛ ni he yeɔ lɛ ahelai lɛ eha amɛ lɛ, eho eta shi ni ebɔi amɛ nitsɔɔmɔ. a Ewiemɔi ni ewie nakai gbi lɛ beni kɔɔyɔɔ ŋmaii ko tswaa lɛ ha etoibolɔi lɛ anaa kpɛ amɛhe waa. Yɛ anɔkwale mli lɛ, mɔ ko etsɔko amɛ nii tamɔ bɔ ni etsɔɔ amɛ nii lɛ dã. Bɔni afee ni enitsɔɔmɔi lɛ afee nɔ ni sɛɛnamɔ yɔɔ he waa lɛ, etsɛɛɛ saji ayisɛɛ kɛjɛɛɛ blema saji ni akɛ naabu jaje lɛ loo Yudafoi arabifoi asaji ni ale waa lɛ amli. Yɛ no najiaŋ lɛ, etsɛ Hebri Ŋmalɛi lɛ ayisɛɛ shii abɔ. Eshɛɛ sane lɛ yɛ tɛ̃ɛ, ekɛ wiemɔi ni waaa ni amɛshishinumɔ yɛ faŋŋ tsu nii. Beni egbe naa lɛ, mɛi lɛ ahe jɔ̃ amɛhe waa. Hɛɛ, eja gbɛ akɛ amɛhe jɔ̃ amɛhe. Mɔ ni amɛbo lɛ toi etsɛko tsɔ lɛ ji gbɔmɔ ni le nii fe mɔ fɛɛ mɔ ni ehi shi pɛŋ!​—Mateo 7:28, 29.

“Mɛi lɛ ahe jɔ̃ amɛhe yɛ enitsɔɔmɔ lɛ hewɔ”

3 Aŋma nakai shiɛmɔ lɛ kɛ nibii krokomɛi ni Yesu wie kɛ nibii ni efee lɛ ahe sane yɛ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ mli. Ehi jogbaŋŋ akɛ wɔɔpɛi nɔ ni Biblia lɛ wieɔ yɛ Yesu he lɛ mli jogbaŋŋ, ejaakɛ lɛ emli aŋɔ “nilee jwetrii lɛ fɛɛ” atee yɛ. (Kolosebii 2:3) Nɛgbɛ ená nilee​—ni ji nɔ ni akase kɛ saneshishinumɔ ni anyɛɔ akɛtsuɔ nii yɛ gbɛ kpakpa nɔ​—ni tamɔ nɛkɛ lɛ kɛjɛ? Mɛɛ gbɛ nɔ ekɛ nilee tsu nii, ni te wɔɔfee tɛŋŋ wɔnyiɛ enɔkwɛmɔnɔ lɛ sɛɛ?

‘Nɛgbɛ Mɔnɛ Yaná Nilee Nɛɛ Kɛjɛ?’

4. Mɛɛ sane Yesu toibolɔi ni yɔɔ Nazaret lɛ bi, ni mɛni hewɔ?

4 Be ko beni Yesu shiɛɔ lɛ, etee Nazaret ni ji maŋ ni atsɔse lɛ yɛ mli lɛ mli, ni eyabɔi nitsɔɔmɔ yɛ amɛkpeehe lɛ. Etoibolɔi lɛ ateŋ mɛi babaoo ahe jɔ̃ amɛhe ni amɛbi akɛ: “Nɛgbɛ mɔnɛ yaná nilee . . . nɛɛ kɛjɛ?” Amɛle ewekumɛi​—efɔlɔi kɛ enyɛmimɛi​—ni amɛle akɛ ejɛ weku ko ni bɛ nii mli. (Mateo 13:54-56; Marko 6:1-3) Agbɛnɛ hu, ŋwanejee ko bɛ he akɛ, amɛle akɛ kapintafonyo ni naa tse nɛɛ eyako rabifoi askul wuji lɛ eko. (Yohane 7:15) No hewɔ lɛ, etamɔ nɔ ni nilee yɛ sane ni amɛbi lɛ mli.

5. Nɛgbɛ Yesu tsɔɔ akɛ ená enilee lɛ kɛjɛ?

5 Nilee ni Yesu kɛtsu nii lɛ jɛɛɛ lɛ diɛŋtsɛ ejwɛŋmɔ ni eye emuu lɛ mli. Sɛɛ mli yɛ Yesu sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ mli beni etsɔɔ mɛi anii yɛ sɔlemɔwe lɛ, etsɔɔ akɛ enilee lɛ jɛ he ko ni nɔ kwɔ. Ekɛɛ akɛ: “Minitsɔɔmɔ lɛ, jeee minɔ̃ŋ, shi moŋ mɔ ni tsu mi lɛ nɔ̃ŋ.” (Yohane 7:16) Hɛɛ, Yesu nilee lɛ jɛ Tsɛ lɛ ni tsu lɛ lɛ ŋɔɔ. (Yohane 12:49) Shi, te fee tɛŋŋ ni Yesu ná nilee kɛjɛ Yehowa ŋɔɔ lɛ?

6, 7. Mɛɛ gbɛi anɔ Yesu tsɔ ená nilee kɛjɛ e-Tsɛ lɛ ŋɔɔ?

6 Yehowa mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ miitsu nii yɛ Yesu tsuiŋ kɛ ejwɛŋmɔ nɔ. Yesaia gba yɛ Yesu ni ji Mesia ni awo ehe shi lɛ he akɛ: “Yehowa mumɔ lɛ aaahi enɔ, ŋaalee kɛ sanesɛɛkɔmɔ mumɔ lɛ, ŋaawoo kɛ hewalɛ mumɔ lɛ, nilee kɛ Yehowa gbeyeishemɔ mumɔ lɛ.” (Yesaia 11:2) Akɛni Yehowa mumɔ lɛ yɛ Yesu nɔ ni eyeɔ ebuaa lɛ yɛ esusumɔi kɛ eyiŋkpɛi amli hewɔ lɛ, ebɛ naakpɛɛ mɔ akɛ, ewiemɔi kɛ enifeemɔi fɛɛ tsɔɔ akɛ eji nilelɔ kpele, aloo jeee nakai?

7 Yesu ná nilee kɛjɛ e-Tsɛ lɛ ŋɔɔ yɛ gbɛ kroko ni sa kadimɔ waa nɔ. Taakɛ wɔna yɛ Yitso 2 lɛ mli lɛ, Yesu ná hegbɛ ekase bɔ ni e-Tsɛ lɛ susuɔ saji ahe ehaa lɛ yɛ afii babaoo ni ekɛhi ŋwɛi dani eba shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ mli. Nilee ni Bi lɛ ná kɛjɛ e-Tsɛ lɛ ŋɔɔ beni etsuɔ nii akɛ Nyɔŋmɔ “ŋaalɔ” kɛbɔɔ nibii krokomɛi fɛɛ, nibii ni wala yɔɔ amɛmli kɛ nibii ni wala bɛ amɛmli lɛ, mli kwɔ aahu akɛ wɔjwɛŋmɔ nyɛŋ ashɛ he kɛmɔ shi. Belɛ, yiŋtoo kpakpa hewɔ ni awie nilee he ookɛɛ eji gbɔmɔ kɛfee Bi lɛ he mfoniri beni ebatsɔko adesa lɛ. (Abɛi 8:22-31; Kolosebii 1:15, 16) Yɛ Yesu sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ mli fɛɛ lɛ, enyɛ ekɛ nilee ni ená kɛjɛ e-Tsɛ lɛ ŋɔɔ beni eyɔɔ ŋwɛi lɛ tsu nii. b (Yohane 8:26, 28, 38) No hewɔ lɛ, esaaa akɛ wɔnaa kpɛɔ wɔhe yɛ nilee kɛ saneshishinumɔ ni mli kwɔ ni Yesu kɛtsu nii yɛ ewiemɔi amli loo yɛ bɔ ni ekɛ jwɛŋmɔ ni ja tsu nii yɛ enifeemɔi fɛɛ amli lɛ he.

8. Ákɛ Yesu sɛɛnyiɛlɔi lɛ, te wɔɔfee tɛŋŋ wɔná nilee?

8 Ákɛ Yesu sɛɛnyiɛlɔi lɛ, esa akɛ wɔ hu wɔbi Yehowa koni eha wɔ nilee. (Abɛi 2:6) Yɛ anɔkwale mli lɛ, Yehowa tsɔɔɔ naakpɛɛ gbɛ nɔ ehaaa wɔ nilee. Shi, kɛ́ wɔjɛ wɔtsuiŋ wɔsɔle kɛbi ni eha wɔ nilee ni he hiaa wɔ koni wɔnyɛ wɔdamɔ shihilɛ mli naagbai anaa lɛ, eboɔ wɔ toi. (Yakobo 1:5) Ebiɔ ni wɔbɔ mɔdɛŋ waa dani wɔbaanyɛ wɔná nakai nilee lɛ. Esa akɛ wɔya nɔ wɔtao enɛ tamɔ “jwetrii ní aŋɔtee.” (Abɛi 2:1-6) Hɛɛ, esa akɛ wɔya nɔ wɔpɛi Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ, ni ajie enilee lɛ kpo yɛ mli lɛ mli jogbaŋŋ, ni wɔhi shi yɛ nibii ni wɔkaseɔ lɛ anaa. Nɔkwɛmɔnɔ ni Yehowa Bi lɛ fee lɛ baanyɛ aye abua wɔ ni wɔná nilee. Nyɛhaa wɔpɛia gbɛi anɔ ni Yesu kɛ nilee tsu nii lɛ mli wɔkwɛa, ni wɔkwɛ bɔ ni wɔɔfee wɔkase lɛ.

Nilee Wiemɔi

Ajie Nyɔŋmɔ nilee lɛ kpo yɛ Biblia lɛ mli

9. Mɛni ha Yesu nitsɔɔmɔi lɛ fee nɔ ni nilee yɔɔ mli waa lɛ?

9 Gbɔmɛi babaoo ké yuu kɛtee Yesu ŋɔɔ koni amɛyabo lɛ toi. (Marko 6:31-34; Luka 5:1-3) Ni enɛ bɛ naakpɛɛ, ejaakɛ kɛ́ Yesu gbele enaa lɛ, nilee wiemɔi ni nɔ bɛ sɔŋŋ ewieɔ! Enitsɔɔmɔi lɛ tsɔɔ akɛ ele Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ mli jogbaŋŋ, ni eyɛ nyɛmɔ babaoo ni ekɛaale saji fɛɛ amli fitsofitso. Enitsɔɔmɔi lɛ ahe yɛ sɛɛnamɔ kɛha mɛi srɔtoi fɛɛ kwa, ni amɛbe hu hooo. Nyɛhaa wɔsusua Yesu, ni ji ‘Naakpɛɛ Ŋaawolɔ’ lɛ, nilee wiemɔi lɛ ahe nɔkwɛmɔnii komɛi ahe wɔkwɛa.​—Yesaia 9:5.

10. Mɛɛ sui kpakpai Yesu wo wɔ hewalɛ ni wɔná, ni mɛni hewɔ?

10 Gɔŋ nɔ Shiɛmɔ ni atsi tã yɛ yitso nɛɛ shishijee mli lɛ ji Yesu nitsɔɔmɔi lɛ ateŋ nɔ ni sɛɛ kɛ fe fɛɛ ní mɔ ko folɔɔɔ ewiemɔ lɛ mli beni ewieɔ lɛ loo mɛi ni ŋmala lɛ kɛ nɔ ko fataaa he. Yɛ shiɛmɔ nɛɛ mli lɛ, jeee akɛ Yesu miiwo wɔ ŋaa ni wɔwie wiemɔi kpakpai, ni wɔba wɔjeŋ jogbaŋŋ kɛkɛ. Eŋaawoo lɛ yaa shɔŋŋ fe nakai. Akɛni Yesu le jogbaŋŋ akɛ wɔsusumɔi kɛ wɔhenumɔi náa wɔwiemɔi kɛ wɔnifeemɔi anɔ hewalɛ hewɔ lɛ, ewo wɔ hewalɛ koni wɔdu sui kpakpai wɔwo wɔjwɛŋmɔ kɛ wɔtsui mli, ni sui nɛɛ ekomɛi ji, ni wɔfee mɛi ni he jɔ, mɛi ni sumɔɔ jalɛ nifeemɔ, mɛi ni naa mɔbɔ ni tiuɔ toiŋjɔlɛ sɛɛ, kɛ mɛi ni sumɔɔ mɛi krokomɛi. (Mateo 5:5-9, 43-48) Kɛ́ wɔdu sui ni tamɔ nɛkɛ wɔwo wɔtsui mli lɛ, ebaaha wɔwiemɔi afee nɔ ni he tse, ni jeee akɛ ebaaha wɔjeŋba asa Yehowa hiɛ kɛkɛ, shi ebaaha wekukpãa kpakpa hu ahi wɔ kɛ wɔnanemɛi adesai ateŋ.​—Mateo 5:16.

11. Kɛ́ Yesu kɛ ŋaawoo miiha yɛ jeŋba gbohii ahe lɛ, mɛɛ gbɛ nɔ ewieɔ nɔ tuuntu ni haa akɛ he woɔ jeŋba gbohii nɛɛ amli lɛ he?

11 Kɛ́ Yesu kɛ ŋaawoo miiha yɛ jeŋba gbohii ahe lɛ, ewieɔ nɔ tuuntu ni haa akɛ he woɔ jeŋba gbohii nɛɛ amli lɛ he. Ekɛɛɛ wɔ kɛkɛ akɛ wɔtsi wɔhe kɛjɛ yiwalɛ nifeemɔi ahe. Shi moŋ, ebɔɔ wɔ kɔkɔ koni wɔkaŋmɛ gbɛ ni mlifu he sɛ̃i yɛ wɔtsuiiaŋ. (Mateo 5:21, 22; 1 Yohane 3:15) Jeee akɛ egu gbalafitemɔ kɛkɛ. Shi moŋ, ebɔ kɔkɔ eshi akɔnɔ ni mɔ aaaná yɛ etsui mli ni no aaaha eje ehefatalɔ sɛɛ lɛ. Ebɔɔ wɔ kɔkɔ koni wɔkaŋmɛ gbɛ ni wɔhiŋmɛi miikwɛ nibii ni baanyɛ atee akɔnɔ fɔŋ shi, ni eha wɔná akɔnɔ ni naa wa kɛha bɔlɛnamɔ. (Mateo 5:27-30) Yesu gbala jwɛŋmɔ kɛtee nɔ ni kɛ nɔ ko baa lɛ nɔ, shi jeee ehe okadii lɛ kɛkɛ nɔ. Ewie sui kɛ akɔnɔi ni haa mɔ ko feɔ nibii fɔji lɛ ahe.​—Lala 7:14.

12. Te Yesu sɛɛnyiɛlɔi lɛ buɔ eŋaawoi lɛ amɛhaa tɛŋŋ, ni mɛni hewɔ?

12 Yesu wiemɔi lɛ ji nilee wiemɔi lɛɛlɛŋ! Belɛ, ebɛ naakpɛɛ akɛ “mɛi lɛ ahe jɔ̃ amɛhe yɛ enitsɔɔmɔ lɛ hewɔ.” (Mateo 7:28) Ákɛ esɛɛnyiɛlɔi lɛ, wɔbuɔ eŋaawoo ni nilee yɔɔ mli lɛ akɛ nɔ ni tsɔɔ wɔ bɔ ni esa akɛ wɔhi shi wɔha. Wɔbɔɔ mɔdɛŋ akɛ wɔbaaná sui kpakpai ni ewoɔ wɔ hewalɛ akɛ wɔná lɛ​—sui nɛɛ ekomɛi ji, mɔbɔnalɛ, toiŋjɔlɛ ni aaahi wɔ kɛ mɛi ateŋ, kɛ suɔmɔ​—ejaakɛ wɔle akɛ nakai feemɔ baaha wɔjeŋba asa Nyɔŋmɔ hiɛ. Wɔbɔɔ mɔdɛŋ ni wɔfã henumɔi kɛ akɔnɔi fɔji, tamɔ mlifu ni naa wa kɛ jeŋba sha he akɔnɔi ni ebɔ kɔkɔ eshi lɛ kɛ amɛshishifã fɛɛ kɛjɛ wɔtsui mli, ni wɔle akɛ kɛ́ wɔfee nakai lɛ, ebaaye ebua wɔ ni wɔtsi wɔhe kɛjɛ jeŋba gbohii ahe.​—Yakobo 1:14, 15.

Nilee Kudɔ Eshihilɛ Gbɛ

13, 14. Mɛni tsɔɔ akɛ Yesu susu nii ahe yɛ gbɛ ni ja nɔ yɛ shihilɛ gbɛ ni ekɔ lɛ mli?

13 Jeee wiemɔi amli pɛ Yesu kɛ nilee tsu nii yɛ, shi yɛ enifeemɔi amli hu. Bɔ ni ehi shi eha yɛ ewala beaŋ fɛɛ​—eyiŋkpɛi, bɔ ni ena ehe eha, kɛ bɔ ni ekɛ mɛi krokomɛi ye eha lɛ​—tsɔɔ akɛ ekɛ nilee tsu nii jogbaŋŋ. Nyɛhaa wɔsusua nɔkwɛmɔnii komɛi ni tsɔɔ akɛ Yesu ha “ŋaawoo [loo nilee] ni hi kɛ jwɛŋmɔ” kudɔ eshihilɛ gbɛ lɛ ahe wɔkwɛa.​—Abɛi 3:21.

14 Nilee biɔ ni asusu nii ahe jogbaŋŋ yɛ gbɛ ni ja nɔ. Yesu susu nii ahe yɛ gbɛ ni ja nɔ yɛ shihilɛ gbɛ ni ekɔ lɛ mli. Bo lɛ, susumɔ ogbɔjɔ shihilɛ mli ni kulɛ ebaanyɛ ehi lɛ he okwɛ​—kulɛ ebaanyɛ ema shĩa, eto nitsumɔi ashishi, loo efee gbɛ́i eha ehe yɛ je lɛŋ, aloo jeee nakai? Yesu le akɛ eji “yakayakanɔ ko kɛ kɔɔyɔɔ hakumɔ” akɛ mɔ kɛ ewala aaatiu nibii nɛɛ asɛɛ. (Jajelɔ 4:4; 5:9) Nilee bɛ mli akɛ mɔ aaakɔ gbɛ ni tamɔ nɛkɛ. Yesu ha eshihilɛ fee mlɛo. Egbaaa ehe naa akɛ ebaaná shika loo ebua heloonaa nibii babaoo anaa eha ehe. (Mateo 8:20) Ehi shi yɛ enitsɔɔmɔi lɛ anaa, ni ekɛ ehiɛ ma oti kome pɛ nɔ​—no ji ni efee Nyɔŋmɔ suɔmɔnaa nii. (Mateo 6:22) Yesu kɛ ebe kɛ enyɛmɔ fɛɛ tsu Maŋtsɛyeli lɛ ni he hiaa waa ni haa anáa jɔɔmɔi babaoo fe heloonaa nibii lɛ he nii. (Mateo 6:19-21) No hewɔ lɛ, efee nɔkwɛmɔnɔ efɔ̃ shi ni esa akɛ wɔnyiɛ sɛɛ.

15. Mɛɛ gbɛ nɔ Yesu sɛɛnyiɛlɔi tsɔɔ akɛ amɛmiiha amɛhiŋmɛi nɔ miitse, ni mɛni hewɔ enɛ ji gbɛ ni nilee yɔɔ mli lɛ?

15 Yesu sɛɛnyiɛlɔi ni yɔɔ ŋmɛnɛ lɛ naa akɛ nilee yɛ mli akɛ amɛaaha amɛhiŋmɛi nɔ atse. No hewɔ lɛ, amɛtiuuu nibii ni baaha amɛmɔ nyɔmɔi komɛi ni he ehiaaa, kɛ heloonaa nibii ni baahe amɛjwɛŋmɔ kɛ amɛnyɛmɔ fɛɛ lɛ asɛɛ. (1 Timoteo 6:9, 10) Amɛteŋ mɛi babaoo eto gbɛjianɔ koni amɛha amɛshihilɛ afee mlɛo bɔni afee ni amɛná be babaoo kɛha Kristofoi asɔɔmɔ nitsumɔ lɛ, ekolɛ ni amɛsɔmɔ po akɛ be fɛɛ Maŋtsɛyeli shiɛlɔi. Gbɛ ko bɛ ni wɔbaakɔ ni nilee yɔɔ mli fe enɛ, ejaakɛ kɛ́ wɔkɛ Maŋtsɛyeli lɛ ye klɛŋklɛŋ gbɛhe lɛ, ebaaha wɔná miishɛɛ babaoo ni wɔtsui baanyɔ wɔmli.​—Mateo 6:33.

16, 17. (a) Mɛɛ gbɛi anɔ Yesu tsɔɔ akɛ ele he ni enyɛmɔ yawaa ni ekpaaa nɔ ni tekeɔ enyɛmɔ gbɛ kɛjɛɛɛ lɛ diɛŋtsɛ edɛŋ? (b) Te wɔɔfee tɛŋŋ wɔtsɔɔ akɛ wɔle he ni wɔnyɛmɔi yawaa ni wɔkpaaa nɔ ni tekeɔ wɔnyɛmɔi agbɛ kɛjɛɛɛ wɔ diɛŋtsɛ wɔdɛŋ lɛ?

16 Biblia lɛ tsɔɔ akɛ nilee kɛ heshibaa​—ní nɔ ni fata he ji le ni wɔle he ni wɔnyɛmɔi yawaa lɛ​—yɛ tsakpãa. (Abɛi 11:2) Yesu le he ni enyɛmɔ yawaa, ni ekpaaa nɔ ni tekeɔ enyɛmɔ gbɛ kɛjɛɛɛ lɛ diɛŋtsɛ edɛŋ. Ele akɛ enyɛŋ etsake mɛi ni nu eshɛɛ sane lɛ ateŋ mɔ fɛɛ mɔ ní ebatsɔ esɛɛnyiɛlɔ. (Mateo 10:32-39) Agbɛnɛ hu, eyɔse akɛ mɛi fioo pɛ lɛ diɛŋtsɛ ebaanyɛ eshiɛ etsɔɔ. No hewɔ lɛ, ekɛ nilee tuu kaselɔfeemɔ nitsumɔ lɛ ewo esɛɛnyiɛlɔi lɛ adɛŋ. (Mateo 28:18-20) Ejɛ heshibaa mli ekpɛlɛ nɔ akɛ ‘amɛbaatsu nii ni fe enɔ̃ lɛ tete,’ ejaakɛ amɛbaashiɛ amɛha mɛi babaoo yɛ hei pii, kɛ agbɛnɛ hu yɛ be kplaŋŋ mli. (Yohane 14:12) Kɛfata he lɛ, Yesu yɔse akɛ yelikɛbuamɔ he miihia lɛ. Ekpɛlɛ koni ŋwɛibɔfoi ni ba amɛbasɔmɔ lɛ yɛ ŋa lɛ nɔ lɛ aye abua lɛ, ni ekpɛlɛ hu ni ŋwɛibɔfo ko wo lɛ hewalɛ yɛ Getsemane. Beni Nyɔŋmɔ Bi lɛ yaje jaramɔ shihilɛ ni naa wa fe fɛɛ mli lɛ, ebolɔ etsɛ Nyɔŋmɔ kɛha yelikɛbuamɔ.​—Mateo 4:11; Luka 22:43; Hebribii 5:7.

17 Esa akɛ wɔ hu wɔle he ni wɔnyɛmɔi yawaa, ni esaaa akɛ wɔkpaa nɔ ni tekeɔ wɔnyɛmɔi agbɛ kɛjɛ wɔ diɛŋtsɛ wɔdɛŋ. Ekã shi faŋŋ akɛ, wɔmiisumɔ ni wɔkɛ wɔsusuma muu fɛɛ atsu nii dɛŋdɛŋ yɛ shiɛmɔ kɛ kaselɔfeemɔ nitsumɔ lɛ mli. (Luka 13:24; Kolosebii 3:23) Yɛ nakai beaŋ nɔŋŋ lɛ, esa akɛ wɔkai akɛ, Yehowa kɛ wɔ etooo mɛi krokomɛi ahe, no hewɔ lɛ, esaaa akɛ wɔ hu wɔfeɔ nakai. (Galatabii 6:4) Nilee baaye abua wɔ koni wɔkɛ otii ni wɔbaanyɛ wɔshɛ he yɛ wɔnyɛmɔi kɛ wɔshihilɛi anaa lɛ amamɔ wɔhiɛ. Kɛfata he lɛ, nilee baaye abua mɛi ni yɔɔ sɔɔmɔ hegbɛi lɛ ni amɛkpɛlɛ nɔ akɛ jeee nɔ fɛɛ nɔ amɛbaanyɛ amɛfee, ni no hewɔ lɛ, esa akɛ amɛha mɛi krokomɛi aye abua amɛ ni amɛha mɛi nɛɛ awo amɛ hewalɛ yɛ be kɛ beaŋ. Heshibaa baaha mɛi ni tamɔ nɛkɛ lɛ ajɛ amɛtsuiŋ amɛkpɛlɛ yelikɛbuamɔ nɔ, ni ebaaha amɛyɔse akɛ Yehowa baanyɛ ekɛ amɛnyɛmimɛi heyelilɔi lɛ ateŋ mɔ ko atsu nii ‘kɛwo amɛtsui.’​—Kolosebii 4:11.

18, 19. (a) Mɛni tsɔɔ akɛ yɛ Yesu kɛ ekaselɔi lɛ asharamɔ mli lɛ, ekɛ hiɛshikamɔ tsu nii, ni ewo amɛ hewalɛ? (b) Mɛɛ yiŋtoo kpakpa hewɔ esa akɛ wɔkɛ hiɛshikamɔ atsu nii yɛ wɔ kɛ mɛi krokomɛi asharamɔ mli lɛ, ni mɛɛ gbɛ nɔ wɔɔtsɔ wɔfee nakai?

18 Yakobo 3:17 lɛ kɛɔ akɛ: “Nilee ni jɛ ŋwɛi lɛ, . . . ehiɛ kã shi.” Beni Yesu kɛ ekaselɔi lɛ sharaa lɛ, ekɛ hiɛshikamɔ tsu nii, ni ewo amɛ hewalɛ. Ele amɛfatɔi lɛ jogbaŋŋ, kɛlɛ egbala ejwɛŋmɔ kɛtee amɛsui kpakpai lɛ anɔ. (Yohane 1:47) Ele akɛ amɛbaakwa lɛ gbi gbɛkɛ ni abaamɔ lɛ lɛ moŋ, shi ebu amɛ anɔkwafoi. (Mateo 26:31-35; Luka 22:28-30) Petro kpa yɛ Yesu sɛɛ shii etɛ sɔŋŋ po. Fɛɛ sɛɛ lɛ, Yesu kɛ sɔlemɔ kpa fai eha Petro, ni etsɔɔ akɛ eyɛ hekɛnɔfɔɔ akɛ Petro baaye anɔkwa. (Luka 22:31-34) Beni Yesu sɔleɔ ehaa e-Tsɛ lɛ yɛ naagbee gbɛkɛ dani agbe lɛ lɛ, ekɛ ejwɛŋmɔ emaaa ekaselɔi lɛ atɔmɔi anɔ. Yɛ no najiaŋ lɛ, ewie nibii kpakpai ni amɛfee dani nakai gbɛkɛ lɛ shɛ lɛ ahe, ni ekɛɛ akɛ: “Amɛye owiemɔ lɛ nɔ.” (Yohane 17:6) Yɛ emuu ni amɛyeee lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, etu Maŋtsɛyeli shiɛmɔ kɛ kaselɔfeemɔ nitsumɔ lɛ ewo amɛdɛŋ. (Mateo 28:19, 20) Ŋwanejee ko bɛ he akɛ, hekɛnɔfɔɔ kɛ hemɔkɛyeli ni ená yɛ amɛmli lɛ wo amɛ hewalɛ koni amɛya nɔ amɛtsu nitsumɔ ni efã amɛ akɛ amɛtsu lɛ.

19 Yesu sɛɛnyiɛlɔi lɛ yɛ yiŋtoo hewɔ ni esa akɛ amɛkase enɔkwɛmɔnɔ lɛ yɛ enɛ gbɛfaŋ. Kɛ́ Nyɔŋmɔ Bi ni eye emuu lɛ to etsui shi eha ekaselɔi ni yeee emuu lɛ beni ekɛ amɛ sharaa lɛ, belɛ, ehe miihia waa ni wɔ akɛ adesai ni yeee emuu lɛ kɛ hiɛshikamɔ atsu nii yɛ wɔ kɛ mɛi krokomɛi asharamɔ mli! (Filipibii 4:5) Yɛ nɔ najiaŋ ni wɔɔgbala wɔjwɛŋmɔ kɛya wɔnyɛmimɛi Kristofoi lɛ afatɔi anɔ lɛ, esa akɛ wɔkɛ wɔjwɛŋmɔ ama amɛsui kpakpai lɛ anɔ. Wɔɔfee nilelɔi kɛ́ wɔha ehi wɔjwɛŋmɔŋ akɛ, Yehowa egbala amɛ hu kɛba eŋɔɔ. (Yohane 6:44) Belɛ, ekã shi faŋŋ akɛ, enaa sui kpakpai komɛi yɛ amɛmli kɛ̃, ni nakai esa akɛ wɔ hu wɔfee. Kɛ́ wɔkɛ wɔjwɛŋmɔ ma mɛi krokomɛi asui kpakpai anɔ lɛ, ebaaye ebua wɔ ni ‘wɔku wɔhiɛ wɔfɔ̃ amɛtɔmɔi anɔ,’ ni agbɛnɛ hu, ebaaha wɔtao hei ni wɔbaanyɛ wɔjie amɛyi yɛ. (Abɛi 19:11) Kɛ́ wɔha wɔnyɛmimɛi Kristofoi hii kɛ yei lɛ na akɛ wɔyɛ hekɛnɔfɔɔ yɛ amɛmli lɛ, ebaaye ebua amɛ koni amɛfee bɔ fɛɛ bɔ ni amɛaanyɛ yɛ Yehowa sɔɔmɔ mli, ni ebaaha amɛná miishɛɛ hu yɛ sɔɔmɔ nɛɛ mli.​—1 Tesalonikabii 5:11.

20. Mɛni esa akɛ wɔkɛ nilee jwetrii ni yɔɔ Sanekpakpai lɛ amli lɛ afee, ni mɛni hewɔ?

20 Yesu wala shihilɛ kɛ esɔɔmɔ nitsumɔ lɛ he amaniɛbɔi ni yɔɔ Sanekpakpai lɛ amli lɛ ji nilee jwetrii ni he yɔɔ sɛɛnamɔ waa lɛɛlɛŋ! Mɛni esa akɛ wɔkɛ nikeenii ni nɔ bɛ nɛɛ afee? Beni Yesu muɔ Gɔŋ nɔ Shiɛmɔ lɛ naa lɛ, ewo etoibolɔi lɛ hewalɛ koni amɛkafee mɛi ni enu enilee wiemɔi lɛ kɛkɛ, shi moŋ amɛfee mɛi ni kɛtsuɔ nii. (Mateo 7:24-27) Kɛ́ wɔha wɔsusumɔi, henumɔi, kɛ nifeemɔi kɛ Yesu nilee wiemɔi kɛ enifeemɔi lɛ kpã gbee lɛ, ebaaye ebua wɔ koni wɔná shihilɛ ni hi fe fɛɛ amrɔ nɛɛ, ni ebaaha wɔya nɔ wɔhi naanɔ wala gbɛ lɛ nɔ. (Mateo 7:13, 14) Ekã shi faŋŋ akɛ, gbɛ ko kwraa bɛ ni wɔbaanyɛ wɔkɔ ni hi loo nilee yɔɔ mli fe enɛ!

a Atsɛɔ maŋshiɛmɔ ni Yesu ha nakai gbi lɛ akɛ Gɔŋ nɔ Shiɛmɔ. Taakɛ aŋma he sane afɔ̃ shi yɛ Mateo 5:3–7:27 lɛ, ehiɛ kukuji 107, ni ebaanyɛ ehe miniti 20 loo nɔ̃ kɛji aaha wiemɔ nɛɛ.

b Eeenyɛ efee akɛ, beni abaptisi Yesu ni “agbele ŋwɛi naa aha lɛ” lɛ, aha ekai shihilɛ mli ni eyɔɔ dani eba shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ.​—Mateo 3:13-17.