Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

YITSO 32

Bɔ Ni Abu Yesu He Ahã

Bɔ Ni Abu Yesu He Ahã

YƐ BEI komɛi amli lɛ Yehowa feɔ nibii yɛ naakpɛɛ gbɛ nɔ koni ekɛbu mɛi ni darako ni nyɛɛɛ abu amɛ diɛŋtsɛ amɛhe lɛ ahe. Kɛ́ onyiɛ gbɛ ko nɔ yɛ akrowa lɛ, ekolɛ obaana gbɛ kome ni Yehowa tsɔɔ nɔ efeɔ enɛ. Shi klɛŋklɛŋ lɛ, ekolɛ onuŋ nɔ ni yaa nɔ lɛ shishi diɛŋtsɛ.

Onaa ni loofɔlɔ ko ebayi shikpɔŋ yɛ he ko ni bɛŋkɛ bo. Efeɔ tamɔ nɔ ni epila. Egbalaa efiji lɛ ekome kɛnyiɛɔ ni etsiɔ ehe kɛjɛɔ ohe beni obɔɔ mɔdɛŋ ni obɛŋkɛ lɛ lɛ. Beni onyiɛɔ loofɔlɔ lɛ sɛɛ lɛ, belɛ eejo foi kɛmiijɛ ohe. Kɛkɛ lɛ trukaa lɛ loofɔlɔ lɛ efiliki. Asomoaŋ efine lɛ epilako kwraa! Ani ole nɔ ni loofɔlɔ lɛ feɔ lɛ?—

Ojogbaŋŋ, loofɔlɔ lɛ bii hɔlɔ jwɛi ni yɔɔ he ni loofɔlɔ lɛ bayi shi yɛ ni bɛŋkɛ bo lɛ shishi. Loofɔlɔ nyɛ lɛ miishe gbeyei akɛ obaana amɛ ni opila amɛ. No hewɔ lɛ ekwa efee tamɔ nɔ ni epila koni ekɛshwie bo kɛjɛ amɛhe. Ani ole mɔ ni baanyɛ abu wɔhe tamɔ bɔ ni loofɔlɔ nyɛ lɛ buɔ ebii ahe lɛ?— Yɛ Biblia lɛ mli lɛ, akɛ Yehowa toɔ loofɔlɔ ko ni atsɛɔ lɛ okropɔŋ, ni yeɔ buaa ebii bibii lɛ he.—5 Mose 32:11, 12.

Te nɛkɛ loofɔlɔ nyɛ nɛɛ buɔ ebii bibii lɛ ahe ehaa tɛŋŋ?

Yehowa bi ni esumɔɔ esane fe mɔ fɛɛ mɔ ji esuɔmɔ Bi, Yesu. Beni Yesu yɔɔ ŋwɛi lɛ, no mli lɛ eji mumɔŋ gbɔmɔ ni yɔɔ hewalɛ waa tamɔ e-Tsɛ lɛ. Enyɛɔ ekwɛɔ lɛ diɛŋtsɛ ehe. Shi beni afɔ Yesu akɛ abifao yɛ shikpɔŋ nɔ lɛ, enyɛɛɛ efee ehe nɔ ko nɔ ko. Ehe miihia ni abu ehe.

Bɔni afee ni Yesu atsu Nyɔŋmɔ suɔmɔnaa nii kɛha lɛ yɛ shikpɔŋ nɔ lɛ he nii lɛ, esa akɛ Yesu ada ni ebatsɔ nuu ni eda ni yeɔ emuu. Shi, Satan bɔ mɔdɛŋ koni egbe Yesu dani be nɛɛ ashɛ. Mɔdɛŋ ni ebɔ koni egbe Yesu beni eji gbekɛ bibioo, kɛ gbɛ̀i ni Yehowa tsɔ nɔ ebu ehe lɛ ji sane ko ni aŋma ni ŋɔɔ waa diɛŋtsɛ. Ani obaasumɔ ni onu enɛ?—

Beni afɔ Yesu ni etsɛko kwraa lɛ, Satan ha nɔ ko ni tamɔ ŋulami kpɛ́ yɛ atatui lɛ amli yɛ Bokagbɛ. Hii ni atsɛɔ amɛ ŋulamiiaŋkwɛlɔi nyiɛ ŋulami lɛ sɛɛ kilomitai ohai abɔ kɛtee Yerusalem. Amɛbi he ni abaafɔ mɔ ni baafee Yudafoi lɛ amaŋtsɛ lɛ yɛ. Kɛ abi hii ni le nɔ ni Biblia lɛ kɛɔ yɛ enɛ he lɛ he sane lɛ, amɛhaa hetoo akɛ: “Yɛ Betlehem.”—Mateo 2:1-6.

Be ni ŋulamiiaŋkwɛlɔi lɛ eyasara Yesu amɛgbe naa lɛ, mɛɛ kɔkɔbɔɔ ni here Yesu yiwala Nyɔŋmɔ kɛhã amɛ?

Beni Herode, maŋtsɛ fɔŋ ni yɔɔ Yerusalem lɛ nu maŋtsɛ hee ni afɔ lɛ etsɛko yɛ Betlehem maŋ ni bɛŋkɛ jɛmɛ lɛ mli lɛ he lɛ, ekɛɛ ŋulamiiaŋkwɛlɔi lɛ akɛ: ‘Nyɛtaoa gbekɛ lɛ ni nyɛnaa lɛ, ni nyɛkua nyɛsɛɛ nyɛbaa nyɛbakɛa mi.’ Ani ole nɔ hewɔ ni Herode taoɔ ale he ni ebaana Yesu yɛ lɛ?— Herode he miitsɛ̃ lɛ ni eesumɔ koni egbe lɛ!

Te fee tɛŋŋ ni Nyɔŋmɔ bu e-Bi lɛ he?— Beni ŋulamiiaŋkwɛlɔi lɛ na Yesu lɛ, amɛke lɛ nibii. Sɛɛ mli lɛ, Nyɔŋmɔ tsɔ lamɔ nɔ ebɔ ŋulamiiaŋkwɛlɔi lɛ kɔkɔ ni amɛkaya Herode ŋɔɔ. No hewɔ lɛ, amɛtsɔ gbɛ kroko nɔ kɛtee amɛmaŋ, ni amɛkuuu amɛsɛɛ amɛyaaa Yerusalem. Beni Herode ná le akɛ ŋulamiiaŋkwɛlɔi lɛ etee lɛ, emli fu waa diɛŋtsɛ. Herode bɔ mɔdɛŋ koni egbe Yesu kɛtsɔ gbekɛbii hii fɛɛ ni yɔɔ Betlehem ni yeko afii enyɔ ni eha agbe amɛ lɛ nɔ! Shi no mli lɛ amɛnaaa Yesu.

Ani ole bɔ ni fee ni Yesu ná yibaamɔ?— Beni ŋulamiiaŋkwɛlɔi lɛ tee amɛmaŋ lɛ, Yehowa bɔ Maria wu Yosef kɔkɔ akɛ ete shi ni amɛjo foi kɛya Mizraim tɔ̃ɔ. Herode ni ji mɔ fɔŋ lɛ nyɛɛɛ aye Yesu awui yɛ jɛmɛ. Afii komɛi asɛɛ, beni Maria kɛ Yosef ku amɛsɛɛ kɛjɛ Mizraim ni amɛhiɛ Yesu lɛ, Nyɔŋmɔ kɛ kɔkɔbɔɔ kroko hu ha Yosef. Ekɛɛ lɛ yɛ lamɔ mli akɛ efã kɛya Nazaret, he ni Yesu baafee shweshweeshwe yɛ.—Mateo 2:7-23.

Mɛɛ gbɛ nɔ atsɔ ahere Yesu ni ji gbekɛ lɛ yiwala ekoŋŋ?

Ani oona bɔ ni Yehowa bu e-Bi lɛ he lɛ?— Namɛi obaakɛɛ akɛ amɛtamɔ loofɔji bibii ni amɛnyɛ kɛ amɛ tée yɛ jwɛi lɛ shishi lɛ, aloo tamɔ Yesu beni eji gbekɛ bibioo lɛ? Ani otamɔɔɔ amɛ?— Mɛi yɛ ni miisumɔ ni amɛye bo hu awui. Ani ole mɛi ni ji?—

Biblia lɛ kɛɔ akɛ Satan tamɔ jata ni hũuɔ, ni eetao ni ekpé wɔ. Ni tamɔ bɔ ni jatai mɔmɔɔ kooloi bibii lɛ, Satan kɛ edaimonioi lɛ fɔɔ gbekɛbii mɔmɔ. (1 Petro 5:8) Shi Yehowa he wa fe Satan. Yehowa baanyɛ abu ebii ahe loo efite efɔŋ fɛɛ efɔŋ ni Satan feɔ amɛ lɛ.

Ani okaiɔ nɔ ni Abonsam kɛ edaimonioi lɛ bɔɔ mɔdɛŋ ni amɛha wɔfee, taakɛ eyɔɔ wolo nɛɛ Yitso 10 lɛ?— Hɛɛ, amɛbɔɔ mɔdɛŋ koni amɛha wɔkɛ wɔhe awo bɔlɛnamɔi amli nɔ ní Nyɔŋmɔ kɛɔ akɛ eji efɔŋ lɛ mli. Shi namɛi pɛ esa akɛ amɛná bɔlɛ?— Hɛɛ, mɛi enyɔ ni amɛdara ni ji nuu kɛ yoo ni amɛkɛ amɛhe ebote gbalashihilɛ mli.

Shi, eyɛ dɔlɛ akɛ abaakɛɛ akɛ onukpai komɛi sumɔɔ ni amɛkɛ gbekɛbii aná bɔlɛ. Kɛ́ amɛfee nakai lɛ, gbekɛbii hii kɛ gbekɛbii yei baanyɛ aje shishi ni amɛfee nibii fɔji ni amɛkase kɛjɛ nɛkɛ onukpai nɛɛ aŋɔɔ lɛ. Gbekɛbii lɛ hu jeɔ shishi akɛ amɛkɛ amɛfɔmɔ nii lɛ baatsu nii yɛ gbɛ ni ehiii nɔ. Nakai eba lɛ jeeŋmɔ yɛ Sodom maŋ lɛ mli. Biblia lɛ kɛɔ akɛ gbɔmɛi ni yɔɔ jɛmɛ lɛ, “kɛjɛ gbekɛbii hii anɔ kɛyashi hiimeji fɛɛ nɔ lɛ” bɔ mɔdɛŋ ni amɛkɛ hii ni ba koni amɛbasara Lot lɛ aná bɔlɛ.—1 Mose 19:4, 5, NW.

No hewɔ lɛ, bɔ ni hebuu he bahia Yesu lɛ, bo hu ehe miihia ni abu ohe kɛjɛ onukpai ahe—kɛjɛ gbekɛbii krokomɛi po—ní baasumɔ ni amɛkɛ bo aná bɔlɛ lɛ ahe. Nɔ ni gbɔmɛi nɛɛ fɔɔ feemɔ ji ni amɛkwa amɛfee akɛ amɛnaanyo ji bo. Ekolɛ amɛbaake bo nɔ ko, kɛji akɛ owo shi akɛ okɛɛɛ mɔ ko mɔ ko nɔ ni amɛtaoɔ ni amɛkɛ bo afee lɛ. Shi nɛkɛ gbɔmɛi nɛɛ ji pɛsɛmkunyatsɛmɛi, taakɛ Satan kɛ edaimonioi lɛ ji lɛ, ni amɛmiitao ni amɛkɛ bo agbe amɛkɔnɔ kɛkɛ. Ni amɛbɔɔ mɔdɛŋ ni amɛná miishɛɛ nɛɛ kɛtsɔ bɔlɛ ni amɛkɛ gbekɛbii aaaná nɔ. Enɛ ehiii kwraa!

Ani ole nɔ ni ekolɛ amɛbaafee ni amɛkɛgbe amɛkɔnɔi?— Ojogbaŋŋ, ekolɛ amɛkɛ amɛniji baashwɛ́ ofɔmɔ nii ahe. Aloo amɛkɛ amɛfɔmɔ nii lɛ po baashwishwia onɔ̃ he. Shi kaaha mɔ ko mɔ ko kɛ onuutso loo oyoohé miishwɛ́ kɔkɔɔkɔ. Kaaŋmɛ onyɛmi nuu loo onyɛmi yoo, aloo omami loo opapa po gbɛ kɔkɔɔkɔ. Nɛkɛ ogbɔmɔtso lɛ fãi nɛɛ ji bo diɛŋtsɛ oteemɔŋ nibii.

Mɛni esa akɛ owie ni ofee, kɛji akɛ mɔ ko bɔ mɔdɛŋ ni ekɛ enine atara ohe yɛ gbɛ ni ejaaa nɔ?

Te obaafee tɛŋŋ ni obu ogbɔmɔtso lɛ he kɛjɛ gbɔmɛi ni feɔ nibii fɔji ni tamɔ nɛkɛ lɛ ahe?— Klɛŋklɛŋ kwraa lɛ, kaaha mɔ ko kɛ ofɔmɔ nii lɛ miishwɛ́. Kɛ́ mɔ ko bɔ mɔdɛŋ ni efee nakai lɛ, feemɔ shiŋŋ ni obólɔ waa akɛ: “Kpá nakai feemɔ! Miiya ni mayabɔ nɔ ni ofeɔ lɛ he amaniɛ matsɔɔ!” Ni kɛji akɛ mɔ lɛ kɛɛ nɔ ni ba lɛ jɛ bo lɛ, kaakpɛlɛ nɔ. Ejeee anɔkwale. Yaa ni oyabɔ nɔ ni efee lɛ he amaniɛ otsɔɔ, ní mɔ fɛɛ mɔ ni nakai mɔ lɛ ji lɛ kɔɔɔ he eko! Esa akɛ oyakɛɛ kɛji akɛ ekɛɛ bo akɛ nɔ ni nyɛfeɔ lɛ ji teemɔŋ sane ni kã bo kɛ lɛ pɛ teŋ po. Kɛji akɛ nakai mɔ lɛ wo bo shi akɛ ebaake bo nibii fɛfɛji loo ewo ohe gbeyei po lɛ, tsi ohe kɛjɛ ehe ni oyabɔ nɔ ni efee lɛ he amaniɛ.

Esaaa akɛ osheɔ gbeyei, shi esa akɛ okwɛ ohe nɔ jogbaŋŋ. Kɛji akɛ opapa kɛ omami bɔ bo kɔkɔ yɛ gbɔmɛi loo hei komɛi ni baanyɛ afee oshara kɛha bo lɛ ahe lɛ, ehe baahia ni obo amɛ toi. Kɛ́ obo amɛ toi lɛ, ohaŋ gbɔmɔ fɔŋ ko aná hegbɛ ni eye bo awui.

Kanemɔ bɔ ni obaafee ni obu ohe kɛjɛ bɔlɛnamɔ mli nifeemɔi ni ejaaa lɛ ahe yɛ 1 Mose 39:7-12; Abɛi 4:14-16; 14:15, 16; 1 Korintobii 6:18; kɛ 2 Petro 2:14.