Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

YITSO 24

Kaatsɔ Julɔ Kɔkɔɔkɔ!

Kaatsɔ Julɔ Kɔkɔɔkɔ!

ANI mɔ ko eju onɔ ko pɛŋ?— Te enɛ ha onu he oha tɛŋŋ?— Mɔ ni ju enɛ lɛ ji julɔ, ni mɔ ko mɔ ko sumɔɔɔ julɔ sane. Te osusuɔ bɔ ni feɔ ni mɔ ko tsɔɔ julɔ lɛ he ohaa tɛŋŋ? Ani nakai akɛfɔ́ lɛ?—

Etsɛko tsɔ ni wɔkase akɛ afɔ́ɔ gbɔmɛi akɛ eshafeelɔi. No hewɔ lɛ, wɔ fɛɛ wɔyeee emuu. Shi afɔ́ɔɔ mɔ ko akɛ julɔ. Julɔ baanyɛ afee mɔ ni jɛ weku kpakpa mli. Efɔlɔi, enyɛmimɛi hii, kɛ enyɛmimɛi yei baanyɛ afee mɛi ni yeɔ anɔkwa. Shi mɔ lɛ diɛŋtsɛ akɔnɔ kɛha nibii ni tamɔ shika kɛ nɔ ni ebaanyɛ ekɛ shika ahé lɛ baanyɛ aha etsɔ julɔ.

Namɔ obaakɛɛ akɛ lɛ ji klɛŋklɛŋ julɔ lɛ?— Nyɛhaa wɔsusua he. Tsɔɔlɔ Kpele lɛ le nakai mɔ lɛ be mli ni eyɔɔ ŋwɛi lɛ. Nakai julɔ lɛ ji ŋwɛibɔfo. Shi akɛni Nyɔŋmɔ ebɔ ŋwɛibɔfoi fɛɛ akɛ mɛi ni yeɔ emuu hewɔ lɛ, te fee tɛŋŋ ni nakai ŋwɛibɔfo lɛ batsɔ julɔ lɛ?— Ojogbaŋŋ, tamɔ bɔ ni wɔkase yɛ wolo nɛɛ Yitso 8 lɛ, nakai ŋwɛibɔfo lɛ miitao nɔ ko ni jeee enɔ̃. Ani okaiɔ nɔ ni ji?—

Beni Nyɔŋmɔ bɔ klɛŋklɛŋ nuu kɛ yoo lɛ, nakai ŋwɛibɔfo lɛ tao ni amɛjá lɛ. Hegbɛ ko bɛ akɛ esa akɛ amɛjá lɛ. Nyɔŋmɔ ji mɔ ni esa akɛ amɛjá. Shi eju enɛ! Akɛni ŋwɛibɔfo lɛ ha Adam kɛ Hawa já lɛ hewɔ lɛ, ebatsɔ julɔ. Ebatsɔ Satan Abonsam.

Mɛni haa mɔ ko batsɔɔ julɔ?— Shwelɛ kɛha nɔ ko ni jeee enɔ̃. Nɛkɛ shwelɛ nɛɛ mli baanyɛ awa aahu akɛ ebaanyɛ eha gbɔmɛi kpakpai po afee nibii fɔji. Yɛ bei komɛi amli lɛ, mɛi ni batsɔmɔɔ julɔi lɛ tsakeee dɔŋŋ koni amɛfee nɔ̃ kpakpa ekoŋŋ. Gbɔmɛi ni tamɔ nɛkɛ lɛ ateŋ mɔ kome ji Yesu bɔfo. Egbɛi ji Yuda Iskariot.

Yuda le akɛ ehiii akɛ ajuɔ ejaakɛ atsɔɔ lɛ Nyɔŋmɔ Mla lɛ kɛjɛ be mli ni eji gbekɛ bibioo. Ele akɛ be ko lɛ Nyɔŋmɔ wie kɛjɛ ŋwɛi po ni ekɛɛ ewebii lɛ akɛ: “Kaaju.” (2 Mose 20:15) Beni Yuda da lɛ, ekɛ Tsɔɔlɔ Kpele lɛ kpe, ni ebatsɔ ekaselɔi lɛ ateŋ mɔ kome. Yɛ sɛɛ mli lɛ, Yesu hala Yuda akɛ efee ebɔfoi 12 lɛ ateŋ mɔ kome.

Yesu kɛ ebɔfoi lɛ fɛɛ fã gbɛ kutuu. Amɛyeɔ nii kutuu. Ni amɛkɛ shika ni kuu lɛ yɔɔ lɛ fɛɛ to adeka ko mli. Yesu kɛ nakai adeka lɛ ha Yuda koni ekwɛ nɔ. Shi, shika lɛ jeee Yuda nɔ̃ŋ. Shi, ani ole nɔ ni Yuda fee yɛ be ko sɛɛ?—

Mɛni hewɔ Yuda ju nii?

Yuda je shishi ekɔlɔ shika kɛjɛ adeka lɛ mli beni esaaa akɛ efeɔ nakai. Ekɔ́ɔ beni mɛi krokomɛi kwɛɛɛ lɛ, ni ebɔ mɔdɛŋ ni etao gbɛ̀i ni eeetsɔ nɔ ená pii. Eje shishi ebɔi shika he susumɔ be fɛɛ be. Nyɛhaa wɔkwɛa nɔ ni akɔnɔ fɔŋ nɛɛ kɛba beni eshwɛ gbii fioo ni abaagbe Tsɔɔlɔ Kpele lɛ.

Maria, ni ji Yesu naanyo Lazaro nyɛmi yoo lɛ kɛ mu kpakpa ko ni jara wa waa ba ni ekɛbakpá Yesu naji ahe. Shi Yuda wie eshi enɛ. Ani ole nɔ hewɔ ni efee nakai?— Ekɛɛ akɛ kulɛ esa akɛ ahɔ̃ɔ mu lɛ ni akɛ shika lɛ aha ohiafoi. Shi, yɛ anɔkwale mli lɛ, eetao ni akɛ shika pii awo adeka lɛ mli koni ená hegbɛ eju.—Yohane 12:1-6.

Yesu kɛɛ Yuda akɛ ekagba Maria ní ejie mlihilɛ babaoo kpo lɛ naa. Yuda sumɔɔɔ nɔ ni Yesu kɛɛ lɛ lɛ, no hewɔ lɛ etee osɔfonukpai ni ji Yesu henyɛlɔi lɛ aŋɔɔ. Amɛmiitao ni amɛmɔ Yesu, shi amɛmiisumɔ ni amɛfee yɛ gbɛkɛ mli koni mɛi akana amɛ.

Yuda kɛɛ osɔfoi lɛ akɛ: ‘Manyɛ matsɔɔ nyɛ bɔ ni nyɛaafee ni nyɛmɔ Yesu, kɛji akɛ nyɛha mi shika. Shika enyiɛ nyɛbaaha mi?’

Osɔfoi lɛ ha hetoo akɛ: ‘Wɔbaaha bo jwiɛtɛi kukuji nyɔŋmai etɛ.’—Mateo 26:14-16.

Yuda hé shika lɛ. Etamɔ nɔ ni eehɔ̃ɔ Tsɔɔlɔ Kpele lɛ eeha nakai gbɔmɛi lɛ! Ani obaanyɛ otsɔɔ mɔ ko ni miifee nɔ fɔŋ kpele ni tamɔ nɛkɛ?— Ojogbaŋŋ, nakai ji nifeemɔ ni baa kɛ́ mɔ ko batsɔ julɔ ni ejuɔ shika. Esumɔɔ shika waa fe bɔ ni esumɔɔ mɛi krokomɛi loo Nyɔŋmɔ po.

Ekolɛ obaakɛɛ akɛ, ‘Misumɔŋ nɔ ko nɔ ko waa fe bɔ ni misumɔɔ Yehowa lɛ kɔkɔɔkɔ.’ Ehi akɛ onuɔ he nakai. Beni Yesu hala Yuda akɛ bɔfo lɛ, ekolɛ nakai ji bɔ ni Yuda nu he. Ekolɛ mɛi krokomɛi ni batsɔmɔ julɔi lɛ hu nu he nakai nɔŋŋ. Nyɛhaa wɔgbaa amɛteŋ mɛi komɛi ahe sane wɔkwɛa.

Mɛni nibii ni ehiii Akan kɛ David jwɛŋɔ he lɛ?

Amɛteŋ mɔ ko ji Nyɔŋmɔ tsulɔ ko ni atsɛɔ lɛ Akan, ni hi shi afii pii dani afɔ́ Tsɔɔlɔ Kpele lɛ. Akan na atade fɛfɛo ko, shikatsuru diɛŋtsɛ, kɛ jwiɛtɛi kukuji komɛi. Jeee enibii ni. Biblia lɛ kɛɔ akɛ amɛji Yehowa nibii ejaakɛ ashɔ̃ kɛjɛ Nyɔŋmɔ webii lɛ ahenyɛlɔi lɛ adɛŋ. Shi Akan miisumɔ nɛkɛ nibii nɛɛ aahu akɛ eju fɛɛ.—Yoshua 6:19; 7:11, 20-22.

Naa nɔkwɛmɔnɔ kroko hu. Jeeŋmɔ be ko lɛ, Yehowa hala David koni etsɔ maŋtsɛ yɛ Israelbii lɛ anɔ. Gbi ko lɛ, David je shishi ekwɛ Batsheba, yoo ni he yɔɔ fɛo lɛ. Etee nɔ ekwɛ Batsheba aahu ni esusu akɛ ekɛ lɛ baaya shia ni eyatsɔ eŋa. Shi, Uria ŋa ni. Mɛni kulɛ esa akɛ David afee?—

Kulɛ esa akɛ David akpa Batsheba he susumɔ akɛ ekɛ lɛ baafee eŋa. Shi ekpaaa hesusumɔ. No hewɔ lɛ, David kɛ lɛ tee shia. Kɛkɛ ni eha agbe Uria. Mɛni hewɔ David fee nibii fɔji nɛɛ?— Ejaakɛ etee nɔ etao yoo ko ni ji mɔ kroko ŋa.—2 Samuel 11:2-27.

Absalom ji julɔ yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?

Akɛni David tsake etsui hewɔ lɛ, Yehowa ha ehi wala mli. Kɛjɛ nakai be lɛ mli kɛbaa lɛ, haomɔi babaoo ba David nɔ. David binuu Absalom miitao ni eye David najiaŋ akɛ maŋtsɛ. No hewɔ lɛ, kɛ́ mɛi ba David ŋɔɔ lɛ, Absalom kɛ enine fɔ̃ɔ amɛkuɛ, ni eshɔɔ amɛnaa. Biblia lɛ kɛɔ akɛ: “Nɛkɛ Absalom fee eju Israel hii lɛ atsui.” Etsɔ nakai gbɔmɛi lɛ ayiŋ koni amɛsumɔ akɛ efee maŋtsɛ moŋ fe David.—2 Samuel 15:1-12, wɔma efã ko nɔ mi.

Ani ótao nɔ ko waa diɛŋtsɛ pɛŋ, tamɔ Akan, David, kɛ Absalom fee lɛ?— Kɛji akɛ nakai nii lɛ ji mɔ kroko nii lɛ, kɛji akɛ obiii ni okɔ lɛ, ebafeɔ juu. Ani okaiɔ nɔ ni klɛŋklɛŋ julɔ lɛ, ni ji Satan taoɔ?— Eetao ni gbɔmɛi ajá lɛ moŋ fe Nyɔŋmɔ. No hewɔ lɛ Satan miiju beni eha Adam kɛ Hawa bo lɛ toi lɛ.

Kɛji akɛ mɔ ko yɛ nɔ ko lɛ, eyɛ hegbɛ ni etsɔɔ mɔ ni baanyɛ ekɛshwɛ́. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, ekolɛ obaaya ni okɛ gbekɛbii komɛi ayashwɛ́ yɛ amɛshia. Ani ebaafee nɔ ni hi akɛ oookɔ nɔ ko yɛ jɛmɛ ni okɛya oshia?— Ja amɛpapa aloo amɛmami kɛɛ bo akɛ obaanyɛ okɛya dã. Kɛji akɛ okɔ nɔ ko kɛtee shia ni obiii amɛ lɛ, eji juu.

Mɛni hewɔ esa akɛ efee kaa kɛha bo akɛ oooju nɔ ko?— Ejaakɛ ootao nɔ ko ni jeee bo diɛŋtsɛ onɔ̃. Kɛji akɛ mɔ kroko enaaa ni ookɔ po lɛ, namɔ naa bo?— Yehowa Nyɔŋmɔ. Ni ehe miihia ni wɔkai akɛ Nyɔŋmɔ nyɛ̃ɛɔ juu. No hewɔ lɛ, suɔmɔ kɛha Nyɔŋmɔ kɛ onaanyo baaye abua bo koni okatsɔ julɔ kɔkɔɔkɔ.

Biblia lɛ feɔ lɛ faŋŋ akɛ, esaaa akɛ ajuɔ. Ofainɛ kanemɔ Marko 10:17-19; Romabii 13:9; kɛ Efesobii 4:28.