Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

YITSO 3

Okɛ Mɛi Ni Sumɔɔ Nyɔŋmɔ Abɔ Naanyo

Okɛ Mɛi Ni Sumɔɔ Nyɔŋmɔ Abɔ Naanyo

“Mɔ ni kɛ hiɛshikalɔi nyiɛɔ lɛ, ebaatsɔ hiɛshikalɔ.”​—ABƐI 13:20.

1-3. (a) Mɛni Abɛi 13:20 lɛ tsɔɔ wɔ? (b) Mɛni hewɔ esa akɛ wɔkɛ hiɛshikamɔ ahala wɔnanemɛi lɛ?

 ANI ona abifao ko ni miikwɛ efɔlɔi gãa pɛŋ? Dani ebaale wiemɔ po lɛ, nibii ni enaa kɛ nibii ni enuɔ lɛ fɛɛ boteɔ ejwɛŋmɔ mli. Be ni edaa lɛ, ekaseɔ efɔlɔi ní eleee po. Ebɛ naakpɛɛ mɔ akɛ, kɛ́ onukpai hu kɛ mɛi bɔ aahu lɛ, amɛsusuɔ nii ahe ni amɛfeɔ amɛnii tamɔ nakai mɛi lɛ.

2 Abɛi 13:20 lɛ kɛɔ akɛ: “Mɔ ni kɛ hiɛshikalɔi nyiɛɔ lɛ, ebaatsɔ hiɛshikalɔ.” Wiemɔ ni ji “nyiɛɔ” ni akɛtsu nii yɛ biɛ lɛ tsɔɔ akɛ, akɛ mɔ lɛ miibɔ gbagbalii. Jeee mɔ ko masɛi ni mɔ ko baahi yɛ be kɛ beiaŋ lɛ pɛ kɛkɛ wiemɔ nɛɛ tsɔɔ. Biblia he nilelɔ ko tsɔɔ mli akɛ, kɛ́ akɛɛ mɔ ko kɛ mɔ ko nyiɛɔ lɛ, etsɔɔ akɛ esumɔɔ mɔ lɛ sane waa, ni ekɛ lɛ bɔɔ waa. Mɛi ni wɔkɛbɔɔ lɛ náa wɔnɔ hewalɛ waa, titri lɛ, kɛ́ wɔsumɔɔ amɛsane waa.

3 Wɔnanemɛi baanyɛ aná wɔnɔ hewalɛ yɛ gbɛ kpakpa loo gbɛ gbonyo nɔ. Abɛi 13:20 lɛ tsa nɔ akɛ: “Mɔ ni kɛ kwashiai bɔɔ lɛ, egbeŋ naa ekpakpa.” Yɛ Hebri mli lɛ, kɛ́ akɛɛ mɔ ko kɛ mɔ ko “bɔɔ” lɛ, ebaanyɛ etsɔɔ akɛ, ekɛ mɔ lɛ nyiɛɔ, ni tsɔɔ akɛ, enaanyo ji lɛ. (Abɛi 22:24) Kɛ́ wɔkɛ mɛi ni sumɔɔ Nyɔŋmɔ bɔ naanyo lɛ, amɛbaawo wɔ hewalɛ ni wɔye lɛ anɔkwa daa. Bɔ ni afee ni wɔnyɛ wɔhala nanemɛi kpakpai lɛ, hã wɔkwɛ mɛi ni Yehowa halaa akɛ enanemɛi.

NAMƐI JI NYƆŊMƆ NANEMƐI?

4. Mɛni hewɔ eji hegbɛ kpele akɛ mɔ ko aaatsɔ Nyɔŋmɔ naanyo lɛ? Mɛni hewɔ Yehowa tsɛ Abraham akɛ “minaanyo” lɛ?

4 Yehowa, ni ji Jeŋ Muu Fɛɛ Maŋtsɛ lɛ, ehã wɔ hegbɛ akɛ wɔbatsɔmɔ enanemɛi. Enɛ ji hegbɛ ni nɔ bɛ kwraa. Yehowa halaaa mɔ ko kɛkɛ akɛ enaanyo. Ehalaa mɛi ni sumɔɔ lɛ ni amɛheɔ lɛ amɛyeɔ. Susumɔ Abraham he okwɛ. Etswa efai shi akɛ, nɔ fɛɛ nɔ ni Nyɔŋmɔ baakɛɛ lɛ akɛ efee lɛ, ebaafee. Abraham kɛ enifeemɔ tsɔɔ shii abɔ akɛ, eyeɔ Nyɔŋmɔ anɔkwa ni eboɔ lɛ toi. Be ni Nyɔŋmɔ kɛɛ lɛ akɛ ekɛ ebinuu Isak ayashã afɔle po lɛ, ebo toi ni etee koni ekɛ lɛ ayashã afɔle lɛ. Abraham he eye akɛ, “Nyɔŋmɔ baanyɛ atee Isak shi kɛjɛ gbohii ateŋ.” (Hebribii 11:17-19; 1 Mose 22:1, 2, 9-13) Eye Yehowa anɔkwa ni ebo lɛ toi, no hewɔ lɛ Yehowa tsɛ lɛ akɛ, “minaanyo.”​—Yesaia 41:8; Yakobo 2:21-23.

5. Te Yehowa naa mɛi ni yeɔ lɛ anɔkwa lɛ ehãa tɛŋŋ?

5 Yehowa shwɛɛɛ enanemɛi ahe kwraa. Enanemɛi lɛ sumɔɔ ni amɛye lɛ anɔkwa, ni no ji nɔ ni he hiaa amɛ fe nɔ fɛɛ nɔ. (Kanemɔ 2 Samuel 22:26.) Amɛyeɔ lɛ anɔkwa ni amɛboɔ lɛ toi, ejaakɛ amɛsumɔɔ lɛ. Biblia lɛ kɛɛ akɛ, Nyɔŋmɔ lɛ, mɔ ni boɔ lɛ toi, ni ji “mɔ ni ja lɛ, lɛ ekɛbɔɔ naanyo.” (Abɛi 3:32) Yehowa fɔ̃ɔ enanemɛi lɛ nine ni amɛbato gbɔ yɛ ‘emama tsũ’ lɛ mli. Efɔ̃ɔ amɛ nine ni amɛbajá lɛ, ní agbɛnɛ hu, amɛsɔle amɛhã lɛ be fɛɛ be.​—Lala 15:1-5.

6. Mɛni wɔbaanyɛ wɔfee kɛtsɔɔ akɛ wɔsumɔɔ Yesu?

6 Yesu wie akɛ: “Kɛ́ mɔ ko sumɔɔ mi lɛ, ebaaye miwiemɔ lɛ nɔ, ni mi-Tsɛ baasumɔ lɛ.” (Yohane 14:23) No hewɔ lɛ, kɛ́ wɔmiisumɔ ni wɔtsɔmɔ Yehowa nanemɛi lɛ, esa akɛ wɔsumɔ Yesu hu, ni wɔfee nibii ni ekɛɛ wɔfee lɛ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, wɔboɔ famɔ ni Yesu kɛhã akɛ wɔshiɛ sane kpakpa lɛ ni wɔfee mɛi kaselɔi lɛ toi. (Mateo 28:19, 20; Yohane 14:15, 21) Akɛni wɔsumɔɔ Yesu hewɔ lɛ, ‘wɔnyiɛɔ enanemaahei lɛ asɛɛ kpaakpa.’ (1 Petro 2:21) Kɛ́ Yehowa na akɛ wɔmiifee bɔ fɛɛ bɔ ni wɔbaanyɛ koni wɔkase e-Bi lɛ yɛ wɔwiemɔi kɛ wɔnifeemɔi amli lɛ, emii shɛɔ ehe waa.

7. Mɛni hewɔ esa akɛ wɔhala Yehowa nanemɛi akɛ wɔnanemɛi lɛ?

7 Yehowa nanemɛi yeɔ lɛ anɔkwa, amɛboɔ lɛ toi, ni amɛsumɔɔ e-Bi lɛ. Ani wɔ hu wɔkɛ mɛi ni tamɔ nakai bɔɔ naanyo? Kɛ́ onanemɛi lɛ kaseɔ Yesu, ni amɛkɛ amɛbe kɛ amɛhewalɛ fɛɛ tsɔɔ mɛi Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ he nii lɛ, amɛbaaye amɛbua bo ni oba ojeŋ jogbaŋŋ, ni oye Yehowa anɔkwa daa.

BIBLIA MLI NƆKWƐMƆNII KPAKPAI NI WƆBAANYƐ WƆKASE

8. Mɛni osumɔɔ yɛ Rut kɛ Naomi naanyobɔɔ lɛ he?

8 Awie naanyobɔi srɔtoi ahe yɛ Biblia lɛ mli. Eko ji Rut kɛ eshaayoo Naomi naanyobɔɔ lɛ. Yei enyɔ nɛɛ jɛ maji srɔtoi anɔ kɛ shihilɛi srɔtoi amli, ni Naomi ye Rut onukpa kwraa. Shi akɛni amɛ fɛɛ amɛsumɔɔ Yehowa hewɔ lɛ, amɛbatsɔmɔ nanemɛi ni sumɔɔ amɛhe waa. Be ni Naomi shiɔ Moab kɛyaa Israel lɛ, ‘Rut kpɛtɛ lɛ.’ Ekɛɛ Naomi akɛ: “Omaŋbii baatsɔmɔ mimaŋbii, ni o-Nyɔŋmɔ lɛ, mi-Nyɔŋmɔ.” (Rut 1:14, 16) Rut jie mlihilɛ kpo etsɔɔ Naomi waa. Be ni amɛyashɛ Israel lɛ, Rut tsu nii waa kɛkwɛ enaanyo lɛ. Naomi hu sumɔɔ lɛ waa, no hewɔ lɛ, ewo lɛ ŋaa kpakpa. Rut bo lɛ toi, ni no hã ajɔɔ lɛ kɛ Naomi fɛɛ waa.​—Rut 3:6.

9. Mɛni onyaa he waa yɛ David kɛ Yonatan naanyobɔɔ lɛ he?

9 Nanemɛi krokomɛi ni sumɔɔ amɛhe waa ni ye Yehowa anɔkwa ji David kɛ Yonatan. Yonatan ye David onukpa aaafee afii 30, ni kulɛ lɛ ji mɔ ni baaye Israel nɔ maŋtsɛ yɛ epapa sɛɛ. (1 Samuel 17:33; 31:2; 2 Samuel 5:4) Kɛ̃lɛ, be ni ená ele akɛ Yehowa ehala David akɛ maŋtsɛ lɛ, eyeee ehe awuŋa, ni ekɛ lɛ etswaaa hu. Moŋ lɛ, Yonatan fee nɔ fɛɛ nɔ ni ebaanyɛ kɛfi David sɛɛ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, be ni David yaje haomɔ mli lɛ, Yonatan yaye ebua lɛ koni “ená hewalɛ yɛ Yehowa mli.” Ekɛ ewala po wo oshãra mli yɛ David hewɔ. (1 Samuel 23:16, 17) David hu ye Yonatan anɔkwa. Ewo shi akɛ ebaakwɛ Yonatan weku lɛ, ni eye eshiwoo lɛ nɔ yɛ Yonatan gbele sɛɛ po.​—1 Samuel 18:1; 20:15-17, 30-34; 2 Samuel 9:1-7.

10. Mɛni Hebribii etɛ lɛ anaanyobɔɔ lɛ ehã okase?

10 Amɔmɔ nanemɛi etɛ komɛi ni ji Hebribii ni atsɛɔ amɛ Shadrak, Meshak, kɛ Abednego lɛ kɛjɛ amɛmaŋ kɛtee maŋ kroko nɔ be ni amɛdarako. He ni oblahii nɛɛ yaje lɛ hã amɛkɛ amɛwekumɛi ateŋ jekɛ. Amɛye amɛbua amɛhe koni amɛya nɔ amɛye Yehowa anɔkwa. Sɛɛ mli be ni amɛdara lɛ, Maŋtsɛ Nebukadnezar fã amɛ akɛ amɛjá shika tsuru amaga ko, ni enɛ ka amɛhemɔkɛyeli lɛ waa. Shadrak, kɛ Meshak, kɛ Abednego jáaa amaga lɛ, ni amɛkɛɛ maŋtsɛ lɛ akɛ: “Wɔsɔmɔŋ onyɔŋmɔi lɛ, ni wɔjáŋ shika tsuru amaga ni ofee oma shi lɛ hu.” Be ni aka nanemɛi etɛ nɛɛ ahemɔkɛyeli lɛ, amɛkpaaa yɛ amɛ-Nyɔŋmɔ lɛ sɛɛ.​—Daniel 1:1-17; 3:12, 16-28.

11. Mɛni hãa wɔnaa akɛ Paulo kɛ Timoteo ji nanemɛi ni sumɔɔ amɛhe waa?

11 Be ni bɔfo Paulo kɛ oblanyo Timoteo kpe lɛ, ena akɛ Timoteo sumɔɔ Yehowa, ni esusuɔ asafo lɛ he waa. No hewɔ lɛ, Paulo tsɔse lɛ koni enyɛ eye ebua nyɛmimɛi ni yɔɔ hei srɔtoi. (Bɔfoi 16:1-8; 17:10-14) Timoteo bɔɔ mɔdɛŋ waa, ni no hewɔ lɛ, Paulo wie yɛ ehe akɛ: “Ekɛ mi sɔmɔ akɛ nyɔŋ koni sane kpakpa lɛ ashwere.” Paulo le akɛ Timoteo ‘baajɛ tsui krɔŋŋ mli etsu nyɛmimɛi lɛ asaji ahe nii.’ Paulo kɛ Timoteo fee ekome, ni amɛkɛ amɛnyɛmɔ fɛɛ sɔmɔ Yehowa. Enɛ hã amɛbatsɔmɔ nanemɛi ni sumɔɔ amɛhe waa.​—Filipibii 2:20-22; 1 Korintobii 4:17.

BƆ NI WƆƆFEE WƆHALA WƆNANEMƐI

12, 13. (a) Mɛni hewɔ esa akɛ wɔkɛ hiɛshikamɔ ahala wɔnanemɛi yɛ asafo lɛ mli po lɛ? (b) Mɛni hewɔ bɔfo Paulo wie sane ni yɔɔ 1 Korintobii 15:33 lɛ?

12 Wɔbaanyɛ wɔkase nii kɛjɛ nyɛmimɛi ni yɔɔ asafo lɛ mli lɛ adɛŋ. Nyɛmimɛi nɛɛ baanyɛ aye abua wɔ ni wɔya nɔ wɔye Nyɔŋmɔ anɔkwa, ni wɔ hu wɔbaanyɛ wɔfee nakai nɔŋŋ wɔhã amɛ. (Kanemɔ Romabii 1:11, 12.) Shi yɛ asafo lɛ mli po lɛ, jeee mɔ fɛɛ mɔ kɛkɛ esa akɛ wɔkɛbɔ naanyo. Wɔyɛ nyɛmimɛi ni jɛ maji srɔtoi kɛ shihilɛi srɔtoi amli. Amɛteŋ mɛi komɛi ba asafo lɛ mli etsɛko, ni amɛteŋ mɛi komɛi hu kɛ afii babaoo esɔmɔ Yehowa. Tamɔ bɔ ni eheɔ be dani aduawa ko tsuɔ lɛ, nakai nɔŋŋ eheɔ be dani wekukpaa ni yɔɔ mɔ ko kɛ Yehowa teŋ lɛ mli waa. No hewɔ lɛ, esa akɛ wɔto wɔtsui shi wɔhã wɔnyɛmimɛi lɛ ni wɔsumɔ amɛ, ní wɔkɛ hiɛshikamɔ ahala wɔnanemɛi be fɛɛ be.​—Romabii 14:1; 15:1; Hebribii 5:12–6:3.

13 Shihilɛi komɛi ni yɔɔ hiɛdɔɔ baanyɛ aba asafo lɛ mli. Ekolɛ nyɛmi ko baabɔi nibii ni Biblia lɛ wieɔ eshiɔ lɛ eko feemɔ. Aloo ekolɛ mɔ ko baabɔi huhuuhu wiemɔ yɛ asafo lɛ mli, ni enɛ baanyɛ ekɛ naagba aba. Kɛ́ shihilɛ ko ni tamɔ nakai ba lɛ, esa akɛ wɔkwɛ jogbaŋŋ. Kɛ̃lɛ, enɛ efeee wɔ naakpɛɛ, ejaakɛ yɛ klɛŋklɛŋ afii 100 lɛ mli po lɛ, naagbai ni tamɔ nakai ba Kristofoi asafo lɛ mli. Anɔkwa, bɔfo Paulo bɔ Kristofoi ni hi shi yɛ nakai beiaŋ lɛ kɔkɔ akɛ: “Nyɛkahãa alakaa nyɛ. Naanyobɔɔ gbonyo fiteɔ sui kpakpai.” (1 Korintobii 15:12, 33) Paulo bɔ Timoteo hu kɔkɔ ní ekɛ hiɛshikamɔ ahala enanemɛi. Nakai nɔŋŋ esa akɛ wɔ hu wɔfee.​—Kanemɔ 2 Timoteo 2:20-22.

14. Mɛɛ gbɛ nɔ mɛi ni wɔhalaa akɛ wɔnanemɛi lɛ baanyɛ asa wɔ kɛ Yehowa teŋ wekukpaa lɛ he?

14 Esa akɛ wɔfee nɔ fɛɛ nɔ ni wɔbaanyɛ koni wɔ kɛ Yehowa teŋ akafite. Nɔ ko bɛ ni jara wa hã wɔ fe no. No hewɔ lɛ, wɔkɛ mɛi ni baanyɛ ahã wɔhemɔkɛyeli lɛ mli agbɔjɔ loo amɛfite wɔ kɛ Yehowa teŋ lɛ ebɔɔɔ. Kɛ́ okɛ kotsa wo glasin mli ni ojie lɛ, onyɛŋ okpa gbɛ akɛ nu baatsere kɛje mli. Nakai nɔŋŋ kɛ́ okɛ mɛi ni feɔ nibii fɔji bɔ lɛ, ebaawa kɛhã bo akɛ obaafee nibii kpakpai. Esa akɛ wɔkwɛ jogbaŋŋ yɛ mɛi ni wɔhalaa akɛ wɔnanemɛi lɛ ahe.​—1 Korintobii 5:6; 2 Tesalonikabii 3:6, 7, 14.

Obaanyɛ oná nanemɛi kpakpai ni sumɔɔ Yehowa

15. Mɛni obaanyɛ ofee koni oná nanemɛi kpakpai yɛ asafo lɛ mli?

15 Mɛi pii yɛ asafo lɛ mli ni sumɔɔ Yehowa ní obaanyɛ okɛ amɛ abɔ naanyo. (Lala 133:1) Okɛ otipɛŋfoi loo mɛi ni shihilɛ tamɔ onɔ lɛ pɛ akabɔ. Kaimɔ akɛ, Yonatan ye David onukpa kwraa, ni Rut hu lɛ, jeee etipɛŋ kwraa ji Naomi. Wɔmiisumɔ ni wɔkɛ Biblia mli ŋaawoo nɛɛ atsu nii, akɛ: “Nyɛgbelea nyɛtsuii anaa.” (2 Korintobii 6:13; kanemɔ 1 Petro 2:17.) Ni kɛ́ otee nɔ okase Yehowa lɛ, mɛi krokomɛi baasumɔ ni amɛkɛ bo abɔ naanyo.

KƐ́ NAAGBAI BA

16, 17. Kɛ́ mɔ ko ni yɔɔ asafo lɛ mli lɛ fee wɔ nɔ ko ni egba wɔnaa lɛ, mɛni esaaa akɛ wɔfeɔ?

16 Yɛ weku fɛɛ weku mli lɛ, esoro bɔ ni mɔ fɛɛ mɔ yɔɔ, bɔ ni mɔ fɛɛ mɔ susuɔ nii ahe ehãa, kɛ bɔ ni mɔ fɛɛ mɔ feɔ enii ehãa. Nakai nɔŋŋ eyɔɔ lɛ yɛ asafo lɛ mli hu. Enɛ hãa shihilɛ ŋɔɔ, ni ehãa wɔkaseɔ nii kɛjɛɔ mɛi srɔtoi adɛŋ. Shi bei komɛi lɛ, srɔto nɛɛ hewɔ lɛ, wɔnuuu wɔnyɛmimɛi lɛ ashishi, ni amɛhe woɔ wɔmli la po. Ekolɛ wɔmli baafu amɛ, loo amɛnifeemɔ ko baanyɛ agba wɔnaa. (Abɛi 12:18) Ani esa akɛ wɔhã naagbai nɛɛ ahã wɔnijiaŋ aje wui loo wɔshi asafo lɛ?

17 Dabi. Kɛ́ mɔ ko fee nɔ ko ni egba wɔnaa po lɛ, esaaa akɛ wɔshiɔ asafo lɛ. Jeee Yehowa ji mɔ ni fee wɔ nii lɛ. Lɛ ehã wɔ wala kɛ nibii krokomɛi fɛɛ. No hewɔ lɛ, esa akɛ wɔsumɔ lɛ ni wɔye lɛ anɔkwa. (Kpojiemɔ 4:11) Asafo lɛ ji nikeenii ko ni Yehowa kɛhã wɔ koni eye ebua wɔ ni wɔhemɔkɛyeli lɛ mli awa. (Hebribii 13:17) Esaaa akɛ mɔ ko nifeemɔ ni egba wɔnaa lɛ hãa wɔkpoɔ nikeenii nɛɛ kɔkɔɔkɔ.​—Kanemɔ Lala 119:165.

18. (a) Mɛni baaye abua wɔ koni wɔnyɛ wɔkɛ wɔnyɛmimɛi lɛ ahi shi jogbaŋŋ? (b) Mɛni hewɔ esa akɛ wɔkɛ mɛi ahe ake amɛ lɛ?

18 Wɔsumɔɔ wɔnyɛmimɛi lɛ, ni wɔmiisumɔ ni wɔkɛ amɛ ahi shi jogbaŋŋ. Yehowa kpaaa gbɛ akɛ adesa ko aye emuu, ni esaaa akɛ wɔ hu wɔkpaa gbɛ nakai. (Abɛi 17:9; 1 Petro 4:8) Wɔ fɛɛ wɔtɔ̃ɔ, shi suɔmɔ baaye abua wɔ ni ‘wɔkɛke wɔhe tswaa.’ (Kolosebii 3:13) Kɛ́ wɔsumɔɔ wɔnyɛmimɛi lɛ, wɔhãŋ naagbai bibii atsɔmɔ naagbai wuji. Kɛ́ mɔ ko fee wɔ nɔ ko ni edɔ wɔ lɛ, bei pii lɛ ewaa kɛhãa wɔ akɛ wɔbaajie kɛje wɔjwɛŋmɔ mli. Ewaaa akɛ wɔmli baafu mɔ lɛ ni wɔkɛ lɛ ahi naa. Shi enɛ hãŋ wɔná miishɛɛ, ni ebaahã sane lɛ adɔ wɔ waa moŋ. Yɛ no najiaŋ lɛ, kɛ́ wɔkɛ mɔ lɛ he ke lɛ lɛ, wɔtoiŋ baajɔ wɔ, ekomefeemɔ baahi asafo lɛ mli, ni nɔ ni fe fɛɛ lɛ, wekukpaa kpakpa baaya nɔ ahi wɔ kɛ Yehowa teŋ.​—Mateo 6:14, 15; Luka 17:3, 4; Romabii 14:19.

KƐ́ ASHWIE MƆ KO KƐJE ASAFO LƐ MLI

19. Mɛɛ be esa akɛ wɔkɛ mɔ ko ni yɔɔ asafo lɛ mli lɛ akpa bɔɔ?

19 Kɛ́ suɔmɔ baahi weku ko mli lɛ, esa akɛ weku lɛ mli bii lɛ ateŋ mɔ fɛɛ mɔ afee nibii ni baahã weku lɛ mli bii krokomɛi lɛ amii ashɛ amɛhe. Shi kɛ́ weku lɛ mli nyo ko tse atua, ni weku lɛ mli bii krokomɛi lɛ fɛɛ bɔ mɔdɛŋ shii abɔ akɛ amɛbaaye amɛbua lɛ, shi ekpɛlɛɛɛ ni amɛye amɛbua lɛ hu? Ekolɛ lɛ diɛŋtsɛ ebaakpɛ eyiŋ akɛ ebaashi shĩa lɛ, loo weku yitso lɛ baahã eshi shĩa lɛ. Nɔ ko ni tamɔ nakai nɔŋŋ baanyɛ aba yɛ asafo lɛ mli. Ekolɛ mɔ ko ni yɔɔ asafo lɛ mli lɛ baaya nɔ afee nibii ni esaaa Yehowa hiɛ ni baanyɛ aye asafo lɛ awui. Ekolɛ ekpɛlɛŋ ni aye abua lɛ, ni ekɛ enifeemɔ baatsɔɔ akɛ esumɔŋ ni ehi asafo lɛ mli dɔŋŋ. Ekolɛ lɛ diɛŋtsɛ ebaashi asafo lɛ, loo ehe baahia ni ashwie lɛ kɛje asafo lɛ mli. Kɛ́ eba lɛ nakai lɛ, Biblia lɛ hãa wɔleɔ faŋŋ akɛ, esa akɛ wɔkɛ lɛ “akpa bɔɔ.” (Kanemɔ 1 Korintobii 5:11-13; 2 Yohane 9-11) Kɛ́ wɔnaanyo loo wɔwekunyo ji mɔ lɛ, ebaanyɛ ewa kɛhã wɔ akɛ wɔkɛ gbɛtsɔɔmɔ nɛɛ baatsu nii. Shi esa akɛ wɔhã anɔkwa ni wɔbaaye Yehowa lɛ he ahia wɔ fe anɔkwa ni wɔbaaye gbɔmɔ fɛɛ gbɔmɔ.​—Kwɛmɔ Wiemɔi Komɛi Amligbalamɔ 8.

20, 21. (a) Mɛɛ gbɛ nɔ shwiemɔ gbɛjianɔtoo lɛ hãa wɔnaa akɛ Yehowa sumɔɔ wɔ? (b) Mɛni hewɔ ehe hiaa ni wɔkɛ hiɛshikamɔ ahala wɔnanemɛi lɛ?

20 Shwiemɔ gbɛjianɔtoo lɛ tsɔɔ akɛ Yehowa sumɔɔ wɔ waa. Gbɛjianɔtoo nɛɛ buɔ asafo lɛ he kɛjɛɔ mɛi ni sumɔɔɔ ni amɛkɛ Yehowa mlai kɛ eshishitoo mlai lɛ tsuɔ nii lɛ ahe. (1 Korintobii 5:7; Hebribii 12:15, 16) Ehãa wɔnáa hegbɛ kɛtsɔɔ akɛ wɔsumɔɔ Yehowa, kɛ egbɛ́i krɔŋkrɔŋ lɛ, kɛ emlai kɛ eshishitoo mlai ni nɔ kwɔlɔ lɛ. (1 Petro 1:15, 16) Agbɛnɛ hu, shwiemɔ gbɛjianɔtoo lɛ hãa anaa akɛ asumɔɔ mɔ ni ashwie lɛ lɛ. Tsɔsemɔ ni mli wa nɛɛ baanyɛ aye abua lɛ ni ena akɛ nɔ ni efeɔ lɛ ehiii, ni no baatsirɛ lɛ ni etsake etsui. Mɛi ni ashwie amɛ lɛ ateŋ mɛi pii eku amɛsɛɛ kɛba Yehowa ŋɔɔ, ni ahere amɛ atuu kɛba asafo lɛ mli ekoŋŋ.​—Hebribii 12:11.

21 Mɛi ni wɔkɛbɔɔ naanyo lɛ baaná wɔnɔ hewalɛ yɛ gbɛ ko nɔ kɛ̃. No hewɔ lɛ, ehe miihia ni wɔkɛ hiɛshikamɔ ahala wɔnanemɛi. Kɛ́ wɔsumɔɔ mɛi ni Yehowa sumɔɔ lɛ, no lɛ, wɔbaanyɛ wɔná nɔmimaa akɛ, amɛbaaye amɛbua wɔ ni wɔye Yehowa anɔkwa kɛya naanɔ.