Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

FÃ 3

Wolo Ni Anyɛɔ Akɛ He Fɔ̃ɔ Egbɛtsɔɔmɔ Nɔ

Wolo Ni Anyɛɔ Akɛ He Fɔ̃ɔ Egbɛtsɔɔmɔ Nɔ

ADAFITSWAA wolo ko ni Chung Shang University ni yɔɔ Guangzhou, China ŋma lɛ kɛɛ akɛ: “Nɔ ni feɔ Biblia lɛ ji adesai ahiŋmɛigbelemɔ kɛ shihilɛ mli niiashikpamɔi ni afee lɛ ekome, ni eyɛ srɔto kwraa.” Atsɛ Immanuel Kant, ni ji afii ohai 18 lɛ mli nilelɔ ni náa mɔ nɔ hewalɛ lɛ wiemɔi asɛɛ akɛ ekɛɛ akɛ: “Biblia lɛ ni yɔɔ ákɛ wolo kɛha gbɔmɛi lɛ ji nɔ ko ni adesai aweku lɛ ená he sɛɛ fe fɛɛ eko. Mɔdɛŋ fɛɛ ni abɔɔ koni agbe he guɔ lɛ . . . ji efɔŋ ni afeɔ ashiɔ adesai.” The Encyclopedia Americana lɛ kɛɔ akɛ: “Jeee Yudafoi kɛ Kristofoi pɛ ji mɛi ni Biblia lɛ ená amɛnɔ hewalɛ. . . . Amrɔ nɛɛ abuɔ lɛ akɛ jeŋba kɛ jamɔŋ jwetri ni emli nitsɔɔmɔ ni fa babaoo lɛ haa akpaa gbɛ akɛ ebaafee nɔ ko ni he yɔɔ sɛɛnamɔ babaoo lolo yɛ be mli ni jeŋ hiŋmɛigbelemɔ he hiɛnɔkamɔ yaa hiɛ babaoo lɛ.”

2 Ani onaŋ he miishɛɛ akɛ ooole nɔ ko yɛ wolo ni tamɔ nɛkɛ he yɛ jamɔ ni okɛ ohe ebɔ he lɛ fɛɛ sɛɛ? Beni afii ohai 20 lɛ baa naagbee lɛ, no mli lɛ átsɔɔ Biblia muu lɛ fɛɛ loo efã ko shishi kɛtee wiemɔi ni fa fe 2,200 mli. Mɛi babaoo baanyɛ aná eko yɛ wiemɔ ni amɛbaanyɛ amɛkane ni amɛnu shishi lɛ mli. Kɛjɛ beni afee tsɔne ni akɛkalaa woji lɛ kɛbaa nɛɛ, aja Biblia lɛ aaashɛ ekomekomei akpekpei toi akpei ejwɛ yɛ jeŋ fɛɛ.

3 Agbɛnɛ, ofainɛ gbelemɔ o-Biblia lɛ, kɛ́ oyɛ eko, ni okwɛ emli saji ni ato naa lɛ. Obaana woji agbɛii kɛjɛ Mose Klɛŋklɛŋ wolo lɛ kɛyashi Kpojiemɔ. Biblia lɛ ji wojiatoohe diɛŋtsɛ ní woji 66 ni mɛi srɔtoi aaashɛ 40 ŋmala lɛ yɔɔ mli. Gbɛi ni ja ni akɛtsɛɔ klɛŋklɛŋ fã lɛ, ni feɔ woji 39 ni mɛi babaoo tsɛɔ lɛ Kpaŋmɔ Momo lɛ ji Hebri Ŋmalɛi lɛ, ejaakɛ Hebri mli titri aŋma yɛ. Gbɛi ni ja ni akɛtsɛɔ fã ni ji enyɔ, ni feɔ woji 27 ni mɛi babaoo tsɛɔ lɛ Kpaŋmɔ Hee lɛ ji Kristofoi a-Hela Ŋmalɛi lɛ, ejaakɛ Kristofoi niŋmalɔi ji mɛi ni ŋma yɛ Hela mli. Ehé nɔ ni fe afii 1,600 kɛjɛ afi 1513 D.Ŋ.B. kɛyashi afi 98 Ŋ.B. ni akɛgbe Biblia lɛ ŋmaa naa. Niŋmalɔi lɛ eyafeee niŋmalɔi akpee, ni aŋma woji lɛ ekomɛi yɛ be kome too lɛ nɔŋŋ mli yɛ hei ni kɛ amɛteŋ jɛkɛmɔ fe kilomitai akpei abɔ. Ni kɛlɛ, Biblia lɛ hiɛ saneyitso kome, ni ekɛ ehe kpãa gbee diɛŋtsɛ; eteee shi ewooo ehe. Nɔ ko bɛ ni wɔɔnyɛ wɔfee akɛ ja wɔnaa kpɛ wɔhe akɛ, ‘Te aaafee tɛŋŋ ni hii ni fa fe 40, ni hi shi yɛ be kpalaŋŋ ni fe afii ohai 16 mli lɛ afee wolo ko ni kɛ ehe kpãa gbee waa nɛkɛ?’

“[Nyɔŋmɔ] lɛɛɔ kooyigbɛ ŋwɛi lɛ mli etsotsoroɔ kɔɔyɔɔ mli, eŋɔɔ shikpɔŋ lɛ etsotsoroɔ shi ni jeee nɔ ko nɔ”

4 Eyɛ mli akɛ nɔ ni fe afii 1,900 ni eho nɛ ni agbe Biblia lɛ ŋmaa naa moŋ, shi emli saji lɛ feɔ ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ hii kɛ yei lɛ naakpɛɛ. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, gbelemɔ Hiob 26:7 yɛ o-Biblia lɛ mli. Ha ehi ojwɛŋmɔ mli akɛ aŋma ŋmalɛ nɛɛ yɛ afii ohai 15 D.Ŋ.B. Ekaneɔ akɛ: “[Nyɔŋmɔ lɛɛɔ] kooyigbɛ ŋwɛi lɛ mli etsotsoroɔ kɔɔyɔɔ mli, eŋɔɔ shikpɔŋ lɛ etsotsoroɔ shi ni jeee nɔ ko nɔ.” (Wɔma efã ko nɔ mi.) No sɛɛ lɛ, gbelemɔ Yesaia 40:22, ní oyɔse akɛ aŋma Yesaia wolo lɛ yɛ afii ohai kpaanyɔ D.Ŋ.B. Kuku nɛɛ kaneɔ akɛ: “Lɛ etá shikpɔŋ lɛ yiteŋ ati [kokoroo, NW] lɛ nɔ, ni enɔ bii lɛ tamɔ agãi; lɛ elɛɛɔ ŋwɛi mli tamɔ muhɔɔ, ni eshĩɔ lɛ tamɔ buu ní ahiɔ mli.” Mɛni baa ojwɛŋmɔ mli kɛ́ okane saji amlitsɔɔmɔi enyɔ nɛɛ? Susumɔ ko ni tsɔɔ nɔ ko kokoroo ‘ni tsotsoro’ ŋwɛiniiaŋ. Ekolɛ ona nɔ ko ni tamɔ nakai yɛ mfonirii ni asha kɛjɛ ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ ŋwɛiniiaŋ lɛlɛ mli kɛba lɛ mli. Ekolɛ obaasusu akɛ, ‘Te aaafee tɛŋŋ ni hii ni hi shi yɛ blema tɔ̃ɔ lɛ aaawie saji ni ja waa yɛ jeŋ nilee naa nɛkɛ?’

5 Ha wɔsusu sanebimɔ kroko ni kɔɔ Biblia lɛ he lɛ he wɔkwɛ. Ani Biblia lɛ ja waa yɛ yinɔsane naa? Mɛi komɛi susuɔ akɛ blema adesãi ni abua naa kɛkɛ yɔɔ Biblia lɛ mli, ní nɔ ko kwraa bɛ ni tsɔɔ akɛ yinɔsane fĩɔ sɛɛ. Ŋɔɔ Israel Maŋtsɛ David ni ale lɛ jogbaŋŋ lɛ ákɛ nɔkwɛmɔnɔ okwɛ. Biblia lɛ pɛ ji he ni anaa shihilɛ mli ni eba lɛ he nilee yɛ, ja nyɛsɛɛ nɛɛ nɔŋŋ. Eyɛ mli akɛ yinɔsaneŋmalɔi ni abuɔ amɛ waa lɛ kpɛlɛɔ enɔ akɛ mɔ ko diɛŋtsɛ ni hi shi moŋ, shi ŋwanejelɔi komɛi bɔɔ mɔdɛŋ koni amɛjie lɛ yɛ amɛjwɛŋmɔ mli akɛ adesã mli gbɔmɔ ko ni Yuda saji aŋmalalɔi shishiulɔi kɛba. Mɛni anɔkwa saji lɛ tsɔɔ?

Niŋmaa ko ni miiwie “David Shia” lɛ he

6 Yɛ afi 1993 lɛ, ana niŋmaa ko ni miiwie “David Shia” lɛ he yɛ blema Israel maŋtiase Dan ni etsɔ amaŋfɔ lɛ mli nibii amli. Niŋmaa lɛ ji saŋ ko ni ekumɔ ni jɛ afii ohai nɛɛhu D.Ŋ.B. lɛ mli ní yeɔ kunimyeli ni Israelbii lɛ ahenyɛlɔ kɛba amɛnɔ lɛ he gbi jurɔ lɛ fã. Kɛkɛ ni trukaa lɛ, aná blema saji komɛi ni wieɔ David he ni jeee yɛ Biblia lɛ mli! Ani enɛ sa kadimɔ? Israel Finkelstein ni yɔɔ Tel Aviv University lɛ wie nɛkɛ nii ni ana nɛɛ lɛ he akɛ: “Biblia he ŋwanejee ni naa wa ni fiteɔ nii lɛ sɛɛ fo amrɔ nɔŋŋ beni ayana David niŋmaa lɛ.” Miishɛɛ sane ji akɛ, Nilelɔ William F. Albright, shitsalɔ ni kɛ afii nyɔŋmai abɔ tsa nii yɛ shikpɔŋ yɛ Palestina lɛ kɛɛ be ko akɛ: “Nibii ni átee nɔ ana aahu lɛ eha aná saji ni ja ni fa babaoo, ni eha bɔ ni ale akɛ sɛɛnamɔ yɛ Biblia lɛ he akɛ eji yinɔsane jɛɛhe lɛ efa babaoo.” Wɔbaanyɛ wɔbi ekoŋŋ akɛ, ‘Ákɛ nɔ ni tamɔɔɔ lala wiemɔi ni ŋɔɔ kɛ blema adesãi lɛ, te aaafee tɛŋŋ ni nɛkɛ blema wolo nɛɛ aaafee nɔ ni ja jogbaŋŋ yɛ yinɔsane naa nɛkɛ?’ Shi babaoo yɛ lolo.

Shika ni ashwie Alexander Kpeteŋkpele lɛ mfoniri yɛ nɔ

7 Biblia lɛ ji gbalɛ wolo hu. (2 Petro 1:20, 21) Ekolɛ nɔ ni wiemɔ “gbalɛ” lɛ kɛbaaba ojwɛŋmɔ mli amrɔ nɔŋŋ ji amale wiemɔi ni baaa mli ni mɛi ni tsɛɔ amɛhe gbalɔi lɛ jajeɔ lɛ. Shi bo lɛ ŋmɛɛmɔ yiŋsusumɔi fɛɛ ni oyɔɔ lɛ he, ní ogbele Daniel yitso 8 yɛ o-Biblia lɛ mli. Daniel tsɔɔ ninaa ko mli yɛ biɛ ni kɔɔ mpleshii ni yaa nɔ yɛ too agbo akolontoi enyɔ tsɛ kɛ too kpakpo tsɔiatsɛ ni yɔɔ “akolonto ni da” lɛ teŋ lɛ he. Too kpakpo lɛ ye kunim, shi ekolonto kpeteŋkpele lɛ kũ. Akolontoi ejwɛ baje kpo yɛ enajiaŋ. Mɛni ji nɔ ni ninaa lɛ tsɔɔ? Daniel sane lɛ tee nɔ akɛ: “Too agbo lɛ ni ona ni ji akolontoi enyɔ tsɛ lɛ, ji Media kɛ Persia maŋtsɛmɛi lɛ. Ni too kpakpo tsɔiatsɛ lɛ ji Hela maŋtsɛ lɛ. Ni akolonto wulu lɛ ni yɔɔ ehiŋmɛii ateŋ lɛ ji klɛŋklɛŋ maŋtsɛ lɛ. Agbɛnɛ lɛ bɔ ni no kũ ni ejwɛ te shi damɔ shi yɛ enajiaŋ lɛ, maŋtsɛyeli ejwɛ aaajɛ jeŋmaŋ lɛ mli ate shi, shi amɛnáŋ hewalɛ tamɔ lɛ.”​—Daniel 8:3-22.

“Nibii ni átee nɔ ana aahu lɛ eha aná saji ni ja ni fa babaoo, ni eha bɔ ni ale akɛ sɛɛnamɔ yɛ Biblia lɛ he akɛ eji yinɔsane jɛɛhe lɛ efa babaoo.”—Nilelɔ William F. Albright

8 Ani gbalɛ nɛɛ ba mli? Agbe Daniel wolo lɛ ŋmaa naa yɛ aaafee afi 536 D.Ŋ.B. lɛ. Makedonia Maŋtsɛ Alexander Kpeteŋkpele ni afɔ́ lɛ yɛ afii 180 sɛɛ yɛ afi 356 D.Ŋ.B. lɛ ye Persia Maŋtsɛyeli lɛ nɔ kunim. Lɛ ji “akolonto wulu lɛ” ni yɔɔ “too kpakpo tsɔiatsɛ lɛ” hiŋmɛii ateŋ lɛ. Taakɛ Yuda yinɔsaneŋmalɔ Josephus tsɔɔ lɛ, beni Alexander bote Yerusalem lɛ, akɛ Daniel wolo lɛ tsɔɔ lɛ dani kunim ni eyaye yɛ Persia nɔ lɛ ba. Emu sane naa akɛ Daniel gbalɛ lɛ ni akɛtsɔɔ lɛ lɛ wieɔ ta ni lɛ diɛŋtsɛ efã eshi Persia lɛ he. Kɛfata he lɛ, obaanyɛ okane bɔ ni Alexander maŋtsɛyeli lɛ tee nɔ eha yɛ egbele sɛɛ yɛ afi 323 D.Ŋ.B. lɛ he sane yɛ jeŋ yinɔsane he nikasemɔ he woji amli. Yɛ naagbee lɛ, tatsɛmɛi ejwɛ baye esɛɛ yɛ emaŋtsɛyeli lɛ mli, ni beni shɛɔ afi 301 D.Ŋ.B. lɛ, ‘akolontoi ejwɛ’ ni te shi damɔ “akolonto wulu lɛ” najiaŋ lɛ ja nɔyelihe lɛ mli ejwɛ. Shikome ekoŋŋ lɛ, yiŋtoo fɛɛ yiŋtoo yɛ ni wɔɔdamɔ nɔ wɔsusu akɛ, ‘Te aaafee tɛŋŋ ni wolo ko aaatsɔ hiɛ agba nɔ ni baaba aaafee afii 200 mli jogbaŋŋ yɛ gbɛ ni ja nɔ nɛkɛ lɛ?’

9 Biblia lɛ diɛŋtsɛ haa sanebimɔi ni yɔɔ yiteŋgbɛ lɛ ahetoo akɛ: “Ŋmalɛ fɛɛ ŋmalɛ ni jɛ Nyɔŋmɔ Mumɔ lɛŋ lɛ [ehe yɛ sɛɛnamɔ, NW].” (2 Timoteo 3:16) Hela wiemɔ ni atsɔɔ shishi akɛ “jɛ Nyɔŋmɔ Mumɔ lɛŋ” lɛ shishitsɔɔmɔ diɛŋtsɛ ji “Nyɔŋmɔ mu.” Nyɔŋmɔ “mu” saji ni wɔnaa bianɛ yɛ Biblia mli woji lɛ amli lɛ ewo niŋmalɔi aaafee 40 ajwɛŋmɔi amli. Emli nɔkwɛmɔnii fioo ni ji​—jeŋ nilee, yinɔsane, kɛ gbalɛ​—ni wɔsusu he lɛ tsɔɔ sane naamuu kome pɛ yɛ faŋŋ mli. Nɛkɛ wolo ni yɔɔ srɔto nɛɛ, ni ji Biblia lɛ, jeee nɔ ko ni jɛ adesai anilee mli ba, shi moŋ ŋwɛi ejɛ. Kɛlɛ, mɛi babaoo ayiŋ feɔ amɛ kɔshikɔshi yɛ shihilɛ mli ni e-Ŋmalɔ​—Nyɔŋmɔ yɔɔ lɛ he. Ni bo hu?