Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Yitso 23

“Nyɛboa Nɔ Ni Mibakɛɛ Nyɛ Lɛ Toi”

“Nyɛboa Nɔ Ni Mibakɛɛ Nyɛ Lɛ Toi”

Paulo fã anɔkwale lɛ he yɛ basabasafeelɔi kɛ Sanhedrin lɛ hiɛ

Edamɔ Bɔfoi 21:18–23:10 lɛ nɔ

1, 2. Mɛni hewɔ bɔfo Paulo tee Yerusalem lɛ? Ni mɛɛ naagbai ekɛkpe?

 PAULO nyiɛ Yerusalem gbɛjegbɛi ni elɛɛɛ ni nɔ etsi kɛ mɛi babaoo lɛ nɔ. Yɛ afii ohai abɔ ni eho lɛ amli fɛɛ lɛ, Yerusalem ji he titri ni ajá Yehowa yɛ. Emli bii lɛ ateŋ mɛi babaoo kɛ anɔkwa sane nɛɛ shiɔ amɛtsitsi. Paulo le akɛ Kristofoi ni yɔɔ Yerusalem lɛ ateŋ mɛi pii kɛ amɛjwɛŋmɔ ema Mose Mla lɛ nɔ lolo, no hewɔ lɛ amɛnyɛɛɛ amɛfee tsakemɔi ni baahã amɛkpɛlɛ gbɛ hee ni Yehowa tsɔɔ amɛ lɛ nɔ oya. Enɛ hewɔ lɛ, be ni Paulo yɔɔ Efeso lɛ, eto eyiŋ akɛ ebaaya Yerusalem ni eyawa Kristofoi ni yɔɔ jɛmɛ lɛ. Jeee akɛ eesumɔ ni eya jɛmɛ ni ekɛ onia ni atsu lɛ ayahã nyɛmimɛi ni yɔɔ jɛmɛ lɛ kɛkɛ, shi eesumɔ hu ni eyawa amɛ ni amɛjaje amɛsusumɔ. (Bɔf. 19:21) Eyɛ mli akɛ Paulo le akɛ ebaanyɛ ekɛ oshãra akpe yɛ maŋ nɛɛ mli moŋ, shi etee.

2 Mɛɛ naagbai Paulo kɛbaakpe yɛ Yerusalem? Agba Paulo he saji ni bɛ mli, ni nyɛmimɛi ni yɔɔ jɛmɛ lɛ ateŋ mɛi komɛi he amɛye. Ni mɛi ni sumɔɔɔ Yesu sane lɛ hu baate shi amɛwo lɛ waa. Amɛbaafolɔ enaa, amɛbaayi lɛ, ni amɛbaabɔ mɔdɛŋ akɛ amɛgbe lɛ. Shi naagbai nɛɛ fɛɛ hã Paulo ná hegbɛ kɛfã ehemɔkɛyeli lɛ he. Yɛ naagbai nɛɛ fɛɛ amli lɛ, Paulo ba ehe shi, efee ekãa, ni ejie hemɔkɛyeli ni mli wa kpo, ni ŋmɛnɛ lɛ, wɔ hu wɔbaanyɛ wɔfee nakai nɔŋŋ. Te wɔbaafee tɛŋŋ wɔfee nakai?

“Amɛwo Nyɔŋmɔ Hiɛ Nyam” (Bɔfoi 21:18-20a)

3-5. (a) Namɛi Paulo kɛkpe yɛ Yerusalem? Ni mɛni he amɛsusu? (b) Mɛni wɔbaanyɛ wɔkase yɛ kpe ni Paulo kɛ asafoŋ onukpai lɛ kpe yɛ Yerusalem lɛ mli?

3 Be ni Paulo kɛ enanemɛi lɛ yashɛ Yerusalem lɛ, enɔ jetsɛremɔ lɛ amɛtee amɛyana asafoŋ onukpai lɛ. Atsĩii bɔfoi lɛ ateŋ mɛi ni yɔɔ wala mli yɛ nakai beiaŋ lɛ ateŋ mɔ ko tã yɛ amaniɛbɔɔ lɛ mli; ekolɛ no mli lɛ amɛ fɛɛ amɛtee amɛyaasɔmɔ yɛ je lɛŋ hei krokomɛi. Shi Yesu nyɛmi Yakobo yɛ jɛmɛ lolo. (Gal. 2:9) Ekã shi faŋŋ akɛ, be ni Paulo kɛ “onukpai lɛ fɛɛ” kpe lɛ, Yakobo ji mɔ ni sɔmɔ akɛ sɛinɔtalɔ.​—Bɔf. 21:18.

4 Paulo ŋa asafoŋ onukpai lɛ, ni “ebɔi amɛ nibii ni Nyɔŋmɔ tsɔ esɔɔmɔ lɛ nɔ efee yɛ jeŋmaji lɛ ateŋ lɛ gbaa fitsofitso.” (Bɔf. 21:19) Ekã shi faŋŋ akɛ enɛ wo nyɛmimɛi lɛ hewalɛ waa. Wɔ hu kɛ́ wɔnu bɔ ni shiɛmɔ nitsumɔ lɛ shwereɔ yɛ maji krokomɛi anɔ lɛ ahe saji lɛ, ewoɔ wɔ hewalɛ waa.​—Abɛi 25:25.

5 Be ni Paulo wieɔ ni eshɛ he ko lɛ, ekã shi faŋŋ akɛ etsĩ onia ni ekɛjɛ Yuropa kɛba lɛ tã. Asafoŋ onukpai lɛ ná miishɛɛ waa akɛ amɛnyɛmimɛi ni yɔɔ hei shɔŋŋshɔŋŋ lɛ susuɔ amɛhe, ni amɛda Nyɔŋmɔ shi. Hewɔ lɛ, be ni asafoŋ onukpai lɛ nu Paulo wiemɔi lɛ, “amɛwo Nyɔŋmɔ hiɛ nyam”! (Bɔf. 21:20a) Nakai nɔŋŋ hu ŋmɛnɛ lɛ, kɛ́ oshãrai wuji nina nyɛmimɛi loo amɛmiiye helai ni mli wawai ni aye abua amɛ ni ashɛje amɛmii lɛ, amɛnáa miishɛɛ waa ni amɛdaa Nyɔŋmɔ shi.

Mɛi Babaoo “Hiɛ Dɔɔ Mla Lɛ He” Lolo (Bɔfoi 21:20b, 21)

6. Mɛɛ sane ahã Paulo le?

6 Asafoŋ onukpai lɛ kɛɛ Paulo akɛ nyɛmimɛi ni yɔɔ Yudea lɛ enu sane ko yɛ ehe, ni sane lɛ egba amɛnaa waa. Amɛkɛɛ lɛ akɛ: “Anyɛmi, ona akɛ mɛi akpei abɔ ehe Nuŋtsɔ lɛ nɔ amɛye yɛ Yudafoi lɛ ateŋ, ni amɛ fɛɛ amɛji mɛi ni hiɛ dɔɔ Mla lɛ he hu. Shi amɛnu sane ko ni abawie yɛ ohe akɛ otsɔɔ Yudafoi fɛɛ ni yɔɔ jeŋmaji lɛ ateŋ lɛ akɛ amɛkwa Mose Mla lɛ; okɛɔ amɛ akɛ amɛkafolɔ amɛbii ketia loo amɛkanyiɛ kusumii lɛ asɛɛ.” a​—Bɔf. 21:20b, 21.

7, 8. (a) Mɛɛ susumɔ ni ejaaa Kristofoi ni yɔɔ Yudea lɛ ateŋ mɛi pii ná? (b) Mɛni hewɔ susumɔ ni ejaaa ni Yudafoi komɛi ni ebatsɔmɔ Kristofoi lɛ ná lɛ etsɔɔɔ akɛ amɛkwa anɔkwa jamɔ lɛ?

7 No mli lɛ, afii 20 eho be ni Mose Mla lɛ ba naagbee, shi mɛni hewɔ Kristofoi babaoo maa nɔ mi doo akɛ aye nɔ lɛ? (Kol. 2:14) Yɛ afi 49 Ŋ.B. lɛ, bɔfoi lɛ kɛ onukpai lɛ kpe yɛ Yerusalem, ni amɛŋma wolo amɛyahã asafoi lɛ akɛ ehe ehiaaa ni afolɔɔ jeŋmajiaŋbii ni ebatsɔmɔ Kristofoi lɛ ketia, ni amɛye Mose Mla lɛ hu nɔ. (Bɔf. 15:23-29) Shi nakai wolo lɛ etsɔɔɔ nɔ ni Yudafoi ni ebatsɔmɔ Kristofoi lɛ afee, ni amɛteŋ mɛi babaoo hu nuuu shishi akɛ ehe ehiaaa ni amɛye Mose Mla lɛ nɔ.

8 Eyɛ mli akɛ susumɔ ni nakai Yudafoi ni ebatsɔmɔ Kristofoi lɛ hiɛ lɛ ejaaa moŋ, shi loloolo lɛ, amɛji anɔkwa Kristofoi. Jeee akɛ tsutsu ko lɛ amɛjá wɔji, ni amrɔ nɛɛ ni amɛbatsɔmɔ Kristofoi lɛ amɛhiɛ amɛwɔŋjamɔ kusumii lɛ amli lolo. Yehowa ji mɔ ni kɛ Mose Mla ni Yudafoi nɛɛ ni ebatsɔmɔ Kristofoi lɛ shwɛɛɛ he lɛ hã. Nɔ ko bɛ nakai mla lɛ mli ni ji daimonioi anifeemɔ loo nifeemɔ ni ejaaa gbɛ. Akɛ nakai Mla lɛ hã yɛ kpaŋmɔ momo lɛ hewɔ, shi amrɔ nɛɛ Kristofoi lɛ yɛ kpaŋmɔ hee lɛ shishi. Hewɔ lɛ, Yehowa biii ni amɛye Mla lɛ nɔ dani ebaaná amɛjamɔ lɛ he miishɛɛ. Yudafoi ni ebatsɔmɔ Kristofoi ni ma nɔ mi doo akɛ esa akɛ aya nɔ aye Mla lɛ nɔ lɛ heee amɛyeee akɛ Yehowa miisumɔ ni ajá lɛ yɛ gbɛ hee nɔ. Yehowa miitsɔɔ gbɛi hei ni esa akɛ atsɔ nɔ ajá lɛ, ni ehe miihia ni amɛkɛtsu nii. b​—Yer. 31:31-34; Luka 22:20.

“Saji Ni Abawie Yɛ Ohe Lɛ Bɛ Mli” (Bɔfoi 21:22-26)

9. Mɛni Paulo tsɔɔ yɛ Mose Mla lɛ he?

9 Ni saji ni awie yɛ Paulo he akɛ eetsɔɔ Yudafoi ni yɔɔ jeŋmaji lɛ amli akɛ “amɛkafolɔ amɛbii ketia loo amɛkanyiɛ kusumii lɛ asɛɛ” lɛ hu? Paulo shiɛ ehã jeŋmajiaŋbii lɛ, ni egbála yiŋ ni akpɛ akɛ ehe ehiaaa ni amɛyeɔ Mose Mla lɛ nɔ lɛ mli etsɔɔ amɛ. Ni ehã amɛle hu akɛ mɛi ni maa nɔ mi doo akɛ esa akɛ afolɔ jeŋmajiaŋbii ni ebatsɔmɔ Kristofoi lɛ ketia, ni agbɛnɛ hu amɛye Mose Mla lɛ nɔ lɛ asane ejaaa. (Gal. 5:1-7) Kɛ́ Paulo tee maŋ ko nɔ lɛ, eshiɛɔ ehãa Yudafoi ni yɔɔ jɛmɛ lɛ hu. Ekã shi faŋŋ akɛ ehã amɛteŋ mɛi ni mɔ anɔkwale lɛ mli lɛ le akɛ Yesu gbele lɛ efo Mla lɛ mli, ni akɛ Yehowa biii ni amɛye Mla lɛ nɔ dani ebu amɛ jalɔi.​—Rom. 2:28, 29; 3:21-26.

10. Mɛni tsɔɔ akɛ Paulo yɛ susumɔ ni ja yɛ Mla lɛ kɛ ketiafoo he?

10 Kɛ̃lɛ, Paulo ewieee eshiii mɛi ni miisumɔ ni amɛya nɔ amɛye Yudafoi akusumii komɛi anɔ lɛ. Kusumii nɛɛ ekomɛi ji, nii ni atsuuu yɛ Hejɔɔmɔ Gbi lɛ nɔ, loo niyenii komɛi ni ayeee. (Rom. 14:1-6) Ni agbɛnɛ hu ewooo mla yɛ ketiafoo he. Yɛ anɔkwale mli lɛ, Paulo hã afo Timoteo ketia, bɔ ni afee ni Yudafoi lɛ akakpoo Timoteo, ejaakɛ amɛle akɛ epapa lɛ Greeknyo ni. (Bɔf. 16:3) Ketiafoo ji mɔ aŋkro yiŋkpɛɛ. Paulo kɛɛ Galatiabii lɛ akɛ: “Ketiafoo loo ketia ni afoko he bɛ sɛɛnamɔ ko, shi hemɔkɛyeli ni tsɔɔ suɔmɔ nɔ etsuɔ nii lɛ ji nɔ ni he yɔɔ sɛɛnamɔ.” (Gal. 5:6) Shi kɛ́ mɔ ko hã afo lɛ ketia bɔ ni afee ni eye Mla lɛ nɔ, loo kɛ́ mɔ ko kɛɛ esa akɛ afolɔ mɛi ketia dani Yehowa baaná amɛhe miishɛɛ lɛ, esane ejaaa, ni no baatsɔɔ akɛ ebɛ hemɔkɛyeli.

11. Mɛni asafoŋ onukpai lɛ kɛɛ Paulo ni efee? Ni mɛni efeŋ? (Kwɛmɔ shishigbɛ niŋmaa lɛ hu.)

11 No hewɔ lɛ, eyɛ mli akɛ Paulo he saji ni awie lɛ ejaaa kwraa moŋ, shi nakai saji lɛ gba Yudafoi ni ebatsɔmɔ Kristofoi lɛ anaa. No hewɔ lɛ asafoŋ onukpai lɛ kɛɛ Paulo ni efee nɔ ko. Amɛkɛɛ lɛ akɛ: “Wɔyɛ hii ejwɛ ni ewo Nyɔŋmɔ shi. Ŋɔɔ hii nɛɛ kɛya ni okɛ amɛ fɛɛ ayafee nyɛhe krɔŋkrɔŋ yɛ kusum naa ni owo nyɔji ni amɛbaabɔ lɛ ohã amɛ, koni ashɛ amɛyi. Ni no baahã mɔ fɛɛ mɔ aná ale akɛ saji ni abawie yɛ ohe lɛ bɛ mli, shi moŋ onyiɛɔ yɛ Mla lɛ naa ni oyeɔ Mla lɛ nɔ hu.” c​—Bɔf. 21:23, 24.

12. Mɛni Paulo fee kɛtsɔɔ akɛ eesumɔ ni ekɛ asafoŋ onukpai lɛ afee ekome?

12 Kulɛ Paulo baanyɛ akɛɛ akɛ jeee ehe saji ni ejaaa lɛ ji nɔ ni kɛ naagba lɛ eba lɛ, shi moŋ bɔ ni Yudafoi ni ebatsɔmɔ Kristofoi lɛ maa nɔ mi doo akɛ esa akɛ aye Mose Mla lɛ nɔ lɛ ni. Shi eesumɔ ni ebo asafoŋ onukpai lɛ toi, bei abɔ ni nakai nibii lɛ eteee shi ewooo Nyɔŋmɔ shishitoo mlai lɛ. Afii fioo komɛi dani sane nɛɛ ba lɛ, eŋma akɛ: “Mitsɔ mihe tamɔ mɔ ni yɔɔ mla shishi mihã mɛi ni yɔɔ mla shishi, eyɛ mli akɛ mi diɛŋtsɛ lɛ, mibɛ mla shishi, bɔ ni afee ni minine ashɛ mɛi ni yɔɔ mla shishi lɛ anɔ.” (1 Kor. 9:20) Yɛ shihilɛ nɛɛ mli lɛ, Paulo fee nibii ni asafoŋ onukpai ni yɔɔ Yerusalem lɛ kɛɛ efee lɛ, ni ebatsɔ “tamɔ mɔ ni yɔɔ mla shishi.” Nɔ ni Paulo fee lɛ hãa wɔnaa akɛ, ehi akɛ wɔbaabo nibii ni asafoŋ onukpai lɛ kɛɔ wɔ lɛ toi, moŋ fe ni wɔbaama nɔ mi doo akɛ wɔbaafee wɔnii yɛ wɔ diɛŋtsɛ wɔgbɛ nɔ.​—Heb. 13:17.

Be ni Paulo na akɛ ekuuu Ŋmalɛ mli shishitoo mla ko mli lɛ, eŋmɛɛ saji ahe. Ani bo hu ofeɔ nakai?

“Esaaa Mɔ Ni Hiɔ Wala Mli!” (Bɔfoi 21:27–22:30)

13. (a) Mɛni hewɔ Yudafoi komɛi hã afee basabasa yɛ sɔlemɔ shĩa lɛ? (b) Mɛɛ gbɛ nɔ atsɔ ahere Paulo yiwala?

13 Nibii eyaaa lɛ jogbaŋŋ be ni amɛtee sɔlemɔ shĩa lɛ. Be ni eshwɛ fioo ni amɛbaagbe kusum lɛ naa lɛ, Yudafoi ni jɛ Asia lɛ na Paulo ni amɛfolɔ enaa akɛ ekɛ jeŋmajiaŋbii eba sɔlemɔ shĩa lɛ, ni no hã mɛi bɔi basabasafeemɔ. Eji Roma tatsɛ lɛ baaa sɔlemɔ shĩa lɛ kulɛ, amɛbaayi Paulo amɛgbe lɛ. Roma tatsɛ lɛ hã amɔ lɛ. Kɛjɛ nakai gbi lɛ nɔ kɛyaa lɛ, nɔ ni fa fe afii ejwɛ baaho dani Paulo baaye ehe. Kɛ̃lɛ ewala yɛ oshãra mli lolo. Be ni tatsɛ lɛ bi Yudafoi lɛ nɔ hewɔ ni amɛtutuaa Paulo lɛ, amɛbolɔ kɛ naafolɔmɔi srɔtoisrɔtoi. Hoofeemɔ lɛ hãaa tatsɛ lɛ anu nɔ ko nɔ ko shishi. Gidigidi ni mɛi lɛ feɔ hewɔ lɛ, Roma asraafoi lɛ wó Paulo kɛje jɛmɛ. Be ni eshwɛ fioo ni Roma asraafoi lɛ kɛ Paulo baabote asraafoi ashihilɛhe lɛ, ekɛɛ tatsɛ lɛ akɛ: “Miikpa bo fai, ŋmɛɛ mi gbɛ ni mikɛ mɛi lɛ awie.” (Bɔf. 21:39) Tatsɛ lɛ kpɛlɛ, ni Paulo kɛ ekãa fã ehemɔkɛyeli lɛ he.

14, 15. (a) Mɛni Paulo hã Yudafoi lɛ le? (b) Mɛni Roma tatsɛ lɛ fee koni ele nɔ hewɔ ni Yudafoi lɛ amli efu Paulo lɛ?

14 Paulo je ewiemɔ lɛ shishi akɛ: “Nyɛboa nɔ ni mibakɛɛ nyɛ lɛ toi.” (Bɔf. 22:1) Paulo kɛ asafo lɛ wie yɛ Hebri wiemɔ mli, ni no hã amɛfee diŋŋ. Etsɔɔ amɛ nɔ hewɔ ni amrɔ nɛɛ eji Kristo sɛɛnyiɛlɔ, ni ekɛ ewiemɔ lɛ lɔgɔɔɔ shi. Paulo kɛ hiɛshikamɔ tsu nii ni etsĩ nibii komɛi atã ni kɛ́ Yudafoi lɛ miisumɔ lɛ amɛbaanyɛ amɛyatao mli. Ehã amɛle akɛ atsɔse lɛ yɛ Gamaliel ni ehe gbɛ́i waa lɛ anaji anaa, ni ewa Kristo sɛɛnyiɛlɔi lɛ ayi, ni eeenyɛ efee akɛ mɛi ni boɔ lɛ toi lɛ ateŋ mɛi komɛi le enɛ jogbaŋŋ. Shi be ni Paulo yaa Damasko lɛ, Kristo ni atee lɛ shi lɛ jie ehe kpo etsɔɔ lɛ yɛ ninaa mli, ni ekɛ Paulo wie. Mɛi ni fata Paulo he kɛfãa gbɛ lɛ na la ni kpɛ lɛ, ni amɛnu gbee ko hu, shi amɛnuuu nɔ ni awie lɛ shishi. (Bɔf. 9:7; 22:9) Ninaa lɛ hã Paulo shwila, ni no sɛɛ lɛ, mɛi ni fata ehe lɛ mɔ enine mli kɛtee Damasko. Be ni amɛyashɛ jɛmɛ lɛ, nuu ko ni atsɛɔ lɛ Anania ni Yudafoi ni yɔɔ nakai kpokpaa lɛ nɔ lɛ le lɛ jogbaŋŋ lɛ hã Paulo na nii ekoŋŋ yɛ naakpɛɛ gbɛ nɔ.

15 Paulo hã amɛle hu akɛ, be ni eku esɛɛ eba Yerusalem lɛ, Yesu jie ehe kpo etsɔɔ lɛ yɛ sɔlemɔ shĩa lɛ. Enɛ ni ewie lɛ hã Yudafoi lɛ amli fu waa, ni amɛbolɔ akɛ: “Nyɛjiea gbɔmɔ nɛɛ kɛjea shikpɔŋ lɛ nɔ, ejaakɛ esaaa mɔ ni hiɔ wala mli.” (Bɔf. 22:22) Tatsɛ lɛ hã akɛ Paulo tee asraafoi ashihilɛhe lɛ koni akagbe lɛ. Akɛni tatsɛ lɛ miisumɔ ni ele nɔ hewɔ ni Yudafoi lɛ amli efu Paulo hewɔ lɛ, efã asraafoi lɛ akɛ amɛgwao lɛ kɛtao eyitsoŋ. Shi be ni asraafoi lɛ yaagwao lɛ nɔŋŋ lɛ, ekɛɛ amɛ akɛ Romanyo ji lɛ, ni ebi amɛ kɛji mla ŋmɛɔ gbɛ ni agwao lɛ lo. Nakai nɔŋŋ Yehowa Odasefoi ni yɔɔ ŋmɛnɛ lɛ kɛ mlai tsuɔ nii kɛfãa amɛhemɔkɛyeli lɛ he. (Kwɛmɔ akrabatsai ni ji “ Bɔ Ni Roma Mlai Lɛ Hã Akɛ Romabii Lɛ Ye Ahã,” ni yɔɔ baafa 184, kɛ “ Saji Ni Akɛtee Kɔɔtu Yɛ Wɔbei Nɛɛ Amli,” ni yɔɔ baafa 186 lɛ.) Be ni tatsɛ lɛ nu akɛ Paulo ji Romanyo lɛ, ena akɛ esa akɛ etsɔ gbɛ kroko nɔ ele saji ni etaoɔ akɛ ele lɛ. Enɔ jetsɛremɔ lɛ etsɛ Sanhedrin lɛ mli bii lɛ kpee, ni ekɛ Paulo badamɔ amɛhiɛ koni ekɛna sane ni akɛfɔ̃ enɔ lɛ. Sanhedrin lɛ ji Yudafoi lɛ asaneyelihe wulu lɛ.

“Farisifonyo Ji Mi” (Bɔfoi 23:1-10)

16, 17. (a) Tsɔɔmɔ nɔ ni ba be ni Paulo yadamɔ Sanhedrin lɛ hiɛ lɛ. (b) Be ni agbá Paulo mã lɛ, mɛni efee kɛtsɔɔ akɛ ebaa ehe shi?

16 Be ni akɛ Paulo badamɔ Sanhedrin lɛ hiɛ lɛ, efã enaa akɛ: “Ataamɛi, nyɛmimɛi, mikɛ henilee ni he tse kɛmɔ shi ehi shi yɛ Nyɔŋmɔ hiɛ kɛbashi ŋmɛnɛ gbi nɛɛ.” (Bɔf. 23:1) Ahãaa etsa ewiemɔ lɛ nɔ. Abɔ amaniɛ akɛ: “Kɛkɛ ni osɔfonukpa Anania fã mɛi ni damɔ emasɛi lɛ akɛ amɛgbá enaabu nɔ ma.” (Bɔf. 23:2) Mɛɛ hiɛgbeji asane nɛ! Etsɔɔ hu akɛ osɔfonukpa lɛ ehiɛɛɛ Paulo he jwɛŋmɔ kpakpa, etsɛ Paulo amalelɔ be ni enuko edaaŋ sane po! Ebɛ naakpɛɛ mɔ akɛ Paulo here nɔ akɛ: “Nyɔŋmɔ baagbá bo ma, bo gbogbo ni asha he futafuta. Ota shi ookojo mi yɛ Mla lɛ naa ni yɛ nakai beiaŋ nɔŋŋ lɛ, oofã akɛ agbá mi ma ni okɛmiiku Mla lɛ mli?”​—Bɔf. 23:3.

17 Mɛi komɛi ni yɔɔ jɛmɛ lɛ anaa kpɛ amɛhe​—jeee yɛ nɔ ni ba Paulo nɔ lɛ hewɔ, shi moŋ yɛ nɔ ni ewie lɛ hewɔ! Amɛbi lɛ akɛ: “Ei, Nyɔŋmɔ osɔfonukpa lɛ ojɛɔ lɛ?” Hetoo ni Paulo hã amɛ lɛ tsɔɔ akɛ eji mɔ ko ni baa ehe shi ni eshwɛɛɛ Mla lɛ he hu. Ekɛɛ akɛ: “Nyɛmimɛi, mileee akɛ osɔfonukpa ni. Ejaakɛ aŋma akɛ, ‘Kaawie omaŋbii lɛ anɔyelɔ ko he efɔŋ.’” d (Bɔf. 23:4, 5; 2 Mo. 22:28) Agbɛnɛ lɛ, Paulo tsake bɔ ni efãa enaa ehãa lɛ. Akɛni ele akɛ Sanhedrin lɛ mli bii lɛ ateŋ mɛi komɛi ji Farisifoi, ni amɛteŋ mɛi komɛi hu ji Sadukifoi hewɔ lɛ, ekɛɛ akɛ: “Ataamɛi, nyɛmimɛi, Farisifonyo ji mi, Farisifoi abi. Gbohiiashitee he hiɛnɔkamɔ lɛ hewɔ akojoɔ mi nɛɛ.”​—Bɔf. 23:6.

Kɛ́ wɔmiishiɛ wɔmiitsɔɔ jamɔi krokomɛi amli bii lɛ, wɔkɛ amɛ susuɔ nibii ni amɛkɛ wɔ kpãa gbee yɛ he lɛ he tamɔ Paulo fee lɛ

18. Mɛni hewɔ Paulo kɛɛ Farisifonyo ji lɛ lɛ? Ni yɛ shihilɛi komɛi amli lɛ, mɛɛ gbɛ nɔ wɔbaanyɛ wɔkɛ mɛi asusu nii ahe yɛ gbɛ ni tamɔ nakai nɔŋŋ nɔ?

18 Mɛni hewɔ Paulo kɛɛ Farisifonyo ji lɛ lɛ? Ejaakɛ “Farisifonyo bi” ji lɛ, ni ejɛ Farisifoi aweku mli. No hewɔ lɛ, mɛi babaoo naa lɛ lolo akɛ eji Farisifonyo. e Farisifoi lɛ hiɛ susumɔ ni ejaaa yɛ gbohiiashitee lɛ he, no hewɔ lɛ, mɛni hewɔ Paulo tsɛ ehe Farisifonyo lɛ? Farisifoi lɛ heɔ amɛyeɔ akɛ kɛ́ gbɔmɔ gbo lɛ esusuma lɛ gbooo, ni akɛ jalɔi asusumai baaba ababla ekoŋŋ. Paulo heee nakai susumɔi lɛ eyeee. Eheɔ gbohiiashitee ni Yesu wie he lɛ moŋ eyeɔ. (Yoh. 5:25-29) Ni kɛ̃lɛ, Paulo kɛ Farisifoi lɛ kpãa gbee akɛ abaatee gbohii ashi, shi Sadukifoi lɛ heee enɛ amɛyeee. Kɛ́ wɔmiishiɛ wɔmiitsɔɔ sɔlemɔyalɔi lɛ, wɔbaanyɛ wɔkɛ amɛ asusu nii ahe yɛ gbɛ ni tamɔ nakai nɔŋŋ nɔ. Wɔbaanyɛ wɔkɛɛ amɛ akɛ wɔ hu wɔheɔ Nyɔŋmɔ nɔ wɔyeɔ tamɔ amɛ nɔŋŋ. Ekolɛ amɛheɔ Triniti lɛ amɛyeɔ, shi wɔ lɛ, wɔheɔ Nyɔŋmɔ ni Biblia lɛ wieɔ ehe lɛ wɔyeɔ. Shi wɔkɛ amɛ fɛɛ heɔ wɔyeɔ akɛ Nyɔŋmɔ yɛ.

19. Mɛni hewɔ Sanhedrin lɛ mli gba enyɔ lɛ?

19 Nɔ ni Paulo wie lɛ hã Sanhedrin lɛ mli gba enyɔ. Luka bɔ amaniɛ akɛ: “Bolɔmɔ ni naa wa bate shi, ni woloŋmalɔi lɛ ni yɔɔ Farisifoi lɛ akuu lɛ mli lɛ ateŋ mɛi komɛi te shi ni amɛbɔi ŋwanejee shɛii akɛ: ‘Wɔnaaa nɔ fɔŋ ko yɛ gbɔmɔ nɛɛ he, shi kɛ́ mumɔ ko loo ŋwɛibɔfo ko kɛ lɛ ewie lɛ​—.’” (Bɔf. 23:9) Akɛni Sadukifoi lɛ heee amɛyeee akɛ ŋwɛibɔfoi yɛ hewɔ lɛ, kɛɛmɔ ni akɛɛ akɛ aleenɔ ŋwɛibɔfo ko kɛ Paulo ewie lɛ wo amɛ mli la waa! (Kwɛmɔ akrabatsa ni ji “ Sadukifoi Lɛ Kɛ Farisifoi Lɛ.”) Hoofeemɔ lɛ mli bawa aahu akɛ shi kome ekoŋŋ lɛ Roma tatsɛ lɛ hã ayashɔ̃ Paulo yɛ amɛdɛŋ. (Bɔf. 23:10) Loloolo lɛ, Paulo wala yɛ oshãra mli. Mɛni baaba enɔ agbɛnɛ? Wɔbaana yɛ yitso ni nyiɛ sɛɛ lɛ mli.

a Akɛni Yudafoi ni ebatsɔmɔ Kristofoi lɛ ayi fa waa hewɔ lɛ, eeenyɛ efee akɛ asafoi babaoo kpeɔ yɛ nyɛmimɛi ashĩai amli.

b Afii fioo komɛi asɛɛ lɛ, bɔfo Paulo ŋma Kristofoi ni yɔɔ Yudea lɛ wolo, ni etsɔɔ akɛ kpaŋmɔ hee lɛ hi kwraa fe kpaŋmɔ momo lɛ. Ehã efee faŋŋ yɛ nakai wolo lɛ mli akɛ, akɛ kpaŋmɔ hee lɛ eye kpaŋmɔ momo lɛ najiaŋ. Nibii ni Paulo ŋma lɛ wa Kristofoi lɛ koni amɛkɛ Yudafoi ni teɔ shi woɔ amɛ lɛ asusu nii ahe. Ni nakai beiaŋ nɔŋŋ lɛ, ewaje Kristofoi komɛi ni maa nɔ mi doo akɛ esa akɛ aye Mose Mla lɛ nɔ lɛ ahemɔkɛyeli lɛ.​—Heb. 8:7-13.

c Biblia he nilelɔi komɛi kɛɔ akɛ no mli lɛ hii lɛ ewo shi akɛ amɛbaahi shi akɛ Nazirbii. (4 Mo. 6:1-21) Eji anɔkwale akɛ, amrɔ nɛɛ Mose Mla lɛ hewɔ ní amɛwo shi nɛɛ tsuuu nii dɔŋŋ. Ni kɛ̃lɛ, ekolɛ Paulo susu akɛ ejeee tɔmɔ akɛ nakai hii lɛ baaye shi ni amɛwo Yehowa lɛ nɔ. No hewɔ lɛ, ejeee tɔmɔ akɛ ebaawo hii nɛɛ ahe nyɔji ni ekɛ amɛ aya. Wɔleee nɔ pɔtɛɛ ni hii lɛ wo shi akɛ amɛbaafee, shi bɔ fɛɛ bɔ ni ji lɛ, Paulo ekpɛlɛŋ ni akɛ kooloo ashã afɔle (tamɔ Nazirbii lɛ feɔ lɛ), ejaakɛ ele akɛ no ejieŋ hii lɛ ahe eshai lɛ kɛyaŋ. Be ni Kristo kɛ egbɔmɔtso ni eye emuu lɛ shã afɔle lɛ sɛɛ lɛ, kooloi ni akɛshãa afɔlei lɛ ejieee eshai kɛyaaa dɔŋŋ. Wɔleee nɔ ni Paulo yafee lɛ he saji fɛɛ, shi wɔbaanyɛ wɔná nɔmimaa akɛ Paulo efeŋ nɔ ko ni baagba ehenilee naa.

d Mɛi komɛi kɛɛ Paulo enaaa nii jogbaŋŋ, ni no hewɔ eyooo osɔfonukpa lɛ. Loo ekolɛ akɛni eshi Yerusalem etsɛ waa hewɔ lɛ, eleee mɔ ni yeɔ osɔfonukpa agbɛnɛ. Aloo ekolɛ akɛni mɛi lɛ ayi fa hewɔ lɛ, Paulo nyɛɛɛ ana mɔ tuuntu ni fã akɛ agba lɛ mã lɛ.

e Yɛ afi 49 Ŋ.B. be ni bɔfoi lɛ kɛ onukpai lɛ kwɛɔ kɛji esa akɛ jeŋmajiaŋbii lɛ aye Mose Mla lɛ nɔ lɛ, atsɛ Kristofoi ni naa ekpe shi lɛ ateŋ mɛi komɛi akɛ, “Farisifoi lɛ ajamɔ kuu lɛ mli bii lɛ ateŋ mɛi komɛi ni ehe eye.” (Bɔf. 15:5) Etamɔ nɔ ni atsɛ amɛ nakai akɛni kulɛ amɛji Farisifoi dani amɛbatsɔmɔ Kristofoi lɛ hewɔ.