Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

YITSO 5

‘Esa Akɛ Wɔbo Nyɔŋmɔ Toi Akɛ Nɔyelɔ’

‘Esa Akɛ Wɔbo Nyɔŋmɔ Toi Akɛ Nɔyelɔ’

Bɔfoi lɛ fee nɔkwɛmɔnɔ amɛhã anɔkwa Kristofoi fɛɛ

Edamɔ Bɔfoi 5:12–6:7 lɛ nɔ

1-3. (a) Mɛni hewɔ akɛ bɔfoi lɛ tee Sanhedrin lɛ hiɛ lɛ? Ni mɛni tuuntu ji sane lɛ fɛɛ? (b) Mɛni hewɔ wɔmiisumɔ waa ni wɔle bɔ ni bɔfoi lɛ fee amɛnii be ni Sanhedrin lɛ wo amɛhe gbeyei lɛ?

 KOJOLƆI ni feɔ Sanhedrin lɛ amli efu, ni amɛmiihe amɛjwa! Yesu bɔfoi lɛ damɔ kojolɔi nɛɛ ahiɛ yɛ amɛkɔɔtu wulu lɛ, ni aaye amɛsane. Mɛni amɛfee? Osɔfonukpa ni atsɛɔ lɛ Yosef Kaiafa, ni eji Sanhedrin lɛ sɛinɔtalɔ lɛ kɛ mlifu kɛɛ bɔfoi lɛ akɛ: “Wɔwo nyɛ kitã veveeve akɛ nyɛkatsɔa nii yɛ gbɛ́i nɛɛ mli dɔŋŋ.” Kaiafa sumɔɔɔ ni etsɛɔ Yesu gbɛ́i lɛ po. Ni etsa nɔ akɛ: “Nyɛhã Yerusalem eyi obɔ kɛ nyɛtsɔɔmɔ lɛ, ni nyɛtswa nyɛfai shi akɛ nyɛkɛ nuu nɛɛ lá baaba wɔnɔ.” (Bɔf. 5:28) Nɔ ni etaoɔ ekɛɛ lɛ yɛ faŋŋ: Nyɛkpaa shiɛmɔ​—kɛ́ jeee nakai lɛ nyɛbaana nɔ ko nyɛsa nyɛnaa!

2 Mɛni bɔfoi lɛ baafee agbɛnɛ? Yesu ji mɔ ni kɛ nitsumɔ lɛ wo amɛdɛŋ akɛ amɛshiɛ lɛ, ni lɛ hu Nyɔŋmɔ ni hã lɛ nakai hegbɛ lɛ. (Mat. 28:18-20) Ani bɔfoi lɛ baashe gbɔmɔ gbeyei ni amɛkpa shiɛmɔ? Aloo amɛbaaná ekãa kɛfi shi shiŋŋ ni amɛya nɔ amɛshiɛ? Sane lɛ fɛɛ ji: Nyɔŋmɔ kɛ gbɔmɔ lɛ, namɔ toi amɛbaabo? Bɔfo Petro fiteee be kwraa, ewie ehã bɔfoi lɛ fɛɛ. Esheee gbeyei, ni ekɛ ewiemɔ lɛ hu lɔgɔɔɔ shi.

3 Akɛ anɔkwa Kristofoi lɛ, wɔmiisumɔ waa ni wɔle bɔ ni bɔfoi lɛ fee amɛnii be ni Sanhedrin lɛ wo amɛhe gbeyei lɛ. Wɔ hu akɛ nakai nitsumɔ lɛ nɔŋŋ ewo wɔdɛŋ. Wɔ hu abaanyɛ ate shi awo wɔ be ni wɔtsuɔ shiɛmɔ nitsumɔ ni Nyɔŋmɔ kɛwo wɔdɛŋ nɛɛ. (Mat. 10:22) Ekolɛ shiteekɛwolɔi baabɔ mɔdɛŋ ni amɛgu wɔnitsumɔ lɛ loo amɛtsĩ naa. Kɛ́ eba lɛ nakai lɛ, mɛni wɔbaafee? Kɛ́ wɔsusu nɔ ni hã bɔfoi lɛ fee ekãa, kɛ nɔ ni ba be ni ayeɔ amɛsane yɛ Sanhedrin lɛ hiɛ lɛ, ebaaye ebua wɔ waa. a

‘Yehowa Bɔfo Gbele Shinai Lɛ’ (Bɔfoi 5:12-21a)

4, 5. Mɛni hewɔ Kaiafa kɛ Sadukifoi lɛ ‘ye bɔfoi lɛ ahe awuŋa babaoo’ lɛ?

4 Kaimɔ akɛ klɛŋklɛŋ be ni afã amɛ akɛ amɛkpa shiɛmɔ lɛ, Petro kɛ Yohane hã hetoo akɛ: “Wɔnyɛŋ wɔkpa nibii ni wɔna kɛ nibii ni wɔnu lɛ ahe wiemɔ.” (Bɔf. 4:20) Be ni Petro kɛ Yohane shi Sanhedrin lɛ hiɛ sɛɛ lɛ, amɛkɛ bɔfoi krokomɛi lɛ tee nɔ amɛshiɛ yɛ sɔlemɔ shĩa lɛ. Bɔfoi lɛ fee naakpɛɛ nii wuji, ni ekomɛi ji, amɛtsa helai ni amɛfamɔ daimonioi. Amɛfee enɛ yɛ “Solomon Ablanaa lɛ nɔ,” ni ji ablanaa ni awo yiteŋ, ni yɔɔ sɔlemɔ shĩa lɛ bokãgbɛ, he ni Yudafoi lɛ buaa amɛhe naa yɛ lɛ. Mɛi ahe waa amɛ kɛ́ Petro hɔɔŋ kɛkɛ po tsɔ amɛnɔ! Mɛi ni atsa amɛ lɛ ateŋ mɛi babaoo kpɛlɛ anɔkwale lɛ nɔ. Enɛ hewɔ lɛ, “mɛi ni heɔ Nuŋtsɔ lɛ nɔ amɛyeɔ, hii kɛ yei babaoo, bafataa amɛhe.”​—Bɔf. 5:12-15.

5 Kaiafa kɛ ejamɔŋbii ni ji Sadukifoi lɛ ‘ye bɔfoi lɛ ahe awuŋa babaoo,’ ni amɛhã ayawo amɛ tsuŋ. (Bɔf. 5:17, 18) Mɛni hewɔ Sadukifoi lɛ amli fu nakai lɛ? Sadukifoi lɛ heee gbohiiashitee lɛ amɛyeee, shi bɔfoi lɛ hu miitsɔɔ mɛi akɛ atee Yesu shi. Bɔfoi lɛ kɛɛ ja mɔ ko ehe Yesu nɔ eye dani abaahere eyiwala, shi Sadukifoi lɛ miishe gbeyei akɛ kɛ́ mɛi lɛ kpɛlɛ Yesu nɔ akɛ amɛ-Hiɛnyiɛlɔ lɛ, Romabii lɛ baagbala amɛ toi. (Yoh. 11:48) Ebɛ naakpɛɛ mɔ akɛ Sadukifoi lɛ bɔ mɔdɛŋ waa akɛ amɛbaahã bɔfoi lɛ akpa shiɛmɔ!

6. Namɛi ji mɛi titri ni hãa awaa Yehowa tsuji ayi ŋmɛnɛ? Ni mɛni hewɔ esaaa akɛ enɛ feɔ wɔ naakpɛɛ lɛ?

6 Ŋmɛnɛ hu lɛ, mɛi titri ni hãa awaa Yehowa tsuji ayi ji jamɔŋ hiɛnyiɛlɔi. Bei pii lɛ, nɛkɛ mɛi nɛɛ bɔɔ mɔdɛŋ ni amɛkɔne amralofoi lɛ kɛ adafitswalɔi lɛ ayiŋ koni ahã wɔkpa shiɛmɔ. Ani esa akɛ enɛ afee wɔ naakpɛɛ? Dabi. Sane ni wɔshiɛɔ lɛ kpaa amale jamɔ he mama. Kɛ́ mɛi ni hiɛ tsui kpakpa lɛ kpɛlɛ Biblia mli anɔkwalei lɛ anɔ lɛ, amɛyeɔ amɛhe kɛjeɔ hemɔkɛyelii kɛ nifeemɔi ni kɛ Biblia lɛ kpãaa gbee lɛ ahe. (Yoh. 8:32) No hewɔ jamɔŋ hiɛnyiɛlɔi lɛ yeɔ wɔhe awuŋa ni amɛnyɛɔ wɔ lɛ.

7, 8. Mɛni tsɔɔ akɛ Yehowa bɔfo lɛ famɔ lɛ ná bɔfoi lɛ anɔ hewalɛ? Ni mɛɛ sane esa akɛ wɔbi wɔhe?

7 Be ni bɔfoi lɛ yɔɔ tsuŋwoo mli ni amɛmiimɛ ni aye amɛsane lɛ, ekolɛ amɛyasusu akɛ amɛhenyɛlɔi lɛ baagbe amɛ yɛ amɛhemɔkɛyeli lɛ hewɔ. (Mat. 24:9) Shi nyɔɔŋ lɛ mli lɛ, nɔ ko ni akpaaa gbɛ ba​—“Yehowa bɔfo gbele tsuŋwoohe lɛ shinai lɛ.” b (Bɔf. 5:19) Kɛkɛ ni ekɛɛ amɛ tɛ̃ɛ akɛ: “Nyɛyadamɔa shi yɛ sɔlemɔ shĩa lɛ, ni nyɛyaa nɔ nyɛwiea.” (Bɔf. 5:20) Ekã shi faŋŋ akɛ, nakai famɔ lɛ hã bɔfoi lɛ na akɛ no mli lɛ amɛmiifee nɔ ni ja. Ekolɛ ŋwɛibɔfo lɛ wiemɔi lɛ hu wo amɛ hewalɛ koni amɛya nɔ amɛshiɛ ekɔɔɔ he eko yiwaa ni amɛkɛbaakpe. Bɔfoi lɛ kɛ hemɔkɛyeli ni mli wa kɛ ekãa bote “sɔlemɔ shĩa lɛ leebi maŋkpa ni amɛbɔi nitsɔɔmɔ.”​—Bɔf. 5:21.

8 Esa akɛ wɔteŋ mɔ fɛɛ mɔ abi ehe akɛ, ‘Kɛ́ miyaje shihilɛ ni tamɔ nɛkɛ mli lɛ, ani maná hemɔkɛyeli kɛ ekãa ni he hiaa lɛ koni maya nɔ mashiɛ?’ Wɔyaa nɔ ‘wɔyeɔ Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ he odase fitsofitso’ ejaakɛ wɔle akɛ ŋwɛibɔfoi lɛ fiɔ wɔsɛɛ yɛ nitsumɔ ni he hiaa nɛɛ mli.​—Bɔf. 28:23; Kpo. 14:6, 7.

“Esa Akɛ Wɔbo Nyɔŋmɔ Moŋ Toi Akɛ Nɔyelɔ Fe Gbɔmɛi” (Bɔfoi 5:21b-33)

“No hewɔ lɛ, amɛkɛ amɛ ba ni amɛkɛ amɛ badamɔ Sanhedrin lɛ hiɛ.” ​—Bɔfoi 5:27

9-11. Te bɔfoi lɛ here famɔ ni Sanhedrin lɛ fã amɛ akɛ amɛkpa shiɛmɔ lɛ nɔ amɛhã tɛŋŋ? Ni mɛɛ gbɛ nɔ enɛ bafeɔ nɔkwɛmɔnɔ kɛhãa anɔkwa Kristofoi fɛɛ?

9 Agbɛnɛ lɛ, Kaiafa kɛ kojolɔi krokomɛi ni feɔ Sanhedrin lɛ efee klalo akɛ amɛbaagbala bɔfoi lɛ atoi. Amɛleee nɔ ni etee nɔ, hewɔ lɛ, amɛtsu bulɔi koni amɛyaŋɔ bɔfoi lɛ kɛjɛ tsuŋwoohe lɛ kɛba. Kwɛ bɔ ni mɛi ni atsu lɛ anaa baakpɛ amɛhe ahã be ni amɛna akɛ aŋa tsuŋwoohe lɛ naa kpɛŋŋ, ni “bulɔi lɛ damɔ shinai lɛ anaa,” shi bɔfoi lɛ bɛ tsũ lɛ mli lɛ. (Bɔf. 5:23) Etsɛɛɛ ni sɔlemɔ shĩa nɔkwɛlɔ lɛ ná le akɛ bɔfoi lɛ eku sɛɛ amɛba sɔlemɔ shĩa lɛ, ni amɛmiiye Yesu Kristo he odase​—nɔ tuuntu hewɔ ni ayawo amɛ tsuŋ lɛ! Oya nɔŋŋ ni sɔlemɔ shĩa nɔkwɛlɔ lɛ kɛ ebulɔi lɛ yiŋ kɛtee sɔlemɔ shĩa lɛ, koni amɛyamɔmɔ bɔfoi lɛ ni amɛkɛ amɛ aya Sanhedrin lɛ hiɛ ekoŋŋ.

10 Taakɛ atsɔɔ mli yɛ yitso nɛɛ shishijee gbɛ lɛ, jamɔŋ hiɛnyiɛlɔi ni mli efu waa lɛ kɛɛ bɔfoi lɛ akɛ amɛkpa shiɛmɔ. Te bɔfoi lɛ here nɔ amɛhã tɛŋŋ? Petro kɛ ekãa wie ehã bɔfoi lɛ fɛɛ akɛ: “Esa akɛ wɔbo Nyɔŋmɔ moŋ toi akɛ nɔyelɔ fe gbɔmɛi.” (Bɔf. 5:29) Bɔfoi lɛ kɛ enɛ fee nɔkwɛmɔnɔ amɛhã anɔkwa Kristofoi fɛɛ ni baaba yɛ amɛsɛɛ lɛ. Eyɛ mli akɛ Nyɔŋmɔ kɛɛ wɔbo nɔyelɔi ni ji adesai lɛ toi moŋ, shi amɛbɛ hegbɛ ni amɛkɛɔ wɔ akɛ wɔkpa Nyɔŋmɔ suɔmɔnaa nii ni wɔfeɔ lɛ. No hewɔ lɛ, ŋmɛnɛ lɛ, kɛ́ “hegbɛi ni yeɔ nɔ lɛ” gu wɔshiɛmɔ nitsumɔ lɛ, esa akɛ wɔya nɔ wɔtsu nitsumɔ ni Nyɔŋmɔ kɛwo wɔdɛŋ akɛ wɔshiɛ sane kpakpa lɛ. (Rom. 13:1) Wɔbaaya nɔ wɔye Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ he odase fitsofitso yɛ gbɛi ni hãŋ amralofoi lɛ ajwɛŋmɔ aba wɔnɔ lɛ anɔ.

11 Bɔ ni bɔfoi hã kojolɔi lɛ hetoo kɛ ekãa lɛ hã amɛmli fu waa ni ehiii nɔ ko feemɔ. Amɛtswa amɛfai shi akɛ ‘amɛbaagbe’ bɔfoi lɛ. (Bɔf. 5:33) Agbɛnɛ lɛ, ebafee faŋŋ ehã bɔfoi lɛ, ni ji odasefoi ni yɔɔ ekãa nɛɛ akɛ abaagbe amɛ. Shi Yehowa wa amɛ yɛ naakpɛɛ gbɛ nɔ!

“Nyɛnyɛŋ Amɛ Nyɛgu” (Bɔfoi 5:34-42)

12, 13. (a) Mɛɛ ŋaa Gamaliel wo enanemɛi lɛ? Ni mɛni amɛfee? (b) Mɛɛ gbɛ nɔ Yehowa baanyɛ atsɔ afã ewebii lɛ ahe ŋmɛnɛ? Ni kɛ́ eŋmɛ gbɛ ni ‘wɔna nɔ yɛ jalɛ hewɔ’ lɛ, mɛɛ nɔmimaa wɔyɔɔ?

12 Gamaliel, ni “eji Mlatsɔɔlɔ ni maŋbii lɛ fɛɛ buɔ lɛ waa” lɛ fã bɔfoi lɛ ahe. c Ekã shi faŋŋ akɛ, kojolɔi krokomɛi lɛ buɔ mlalelɔ nɛɛ waa, ejaakɛ be ni “efã akɛ akɛ [bɔfoi] lɛ aje kpo fioo” lɛ amɛbo lɛ toi. (Bɔf. 5:34) Gamaliel tsĩ kui komɛi ni jie amɛhiɛ kpo ni sɛɛ mli be ni amɛhiɛnyiɛlɔi lɛ gboi lɛ amɛgugui lɛ atã, ni ekɛɛ Sanhedrin lɛ akɛ amɛná tsui amɛhã bɔfoi lɛ ni amɛ hu amɛ-Hiɛnyiɛlɔ Yesu gbo etsɛko lɛ, ni amɛkatsĩ amɛnaa. Gamaliel wiemɔi lɛ kɔneɔ mɔ yiŋ, ekɛɛ akɛ: “Nyɛkɛ nyɛhe akawoa hii nɛɛ asane mli, shi nyɛshia amɛ. Ejaakɛ kɛ́ gbɔmɛi adɛŋ yiŋtoo nɛɛ loo nitsumɔ nɛɛ jɛ lɛ, ebaagu; shi kɛ́ Nyɔŋmɔ dɛŋ ejɛ lɛ, nyɛnyɛŋ amɛ nyɛgu. Kɛjeee nakai lɛ, no lɛ abaana nyɛ po akɛ mɛi ni kɛ Nyɔŋmɔ diɛŋtsɛ miinɔ.” (Bɔf. 5:38, 39) Kojolɔi lɛ bo eŋaawoo lɛ toi. Fɛɛ sɛɛ lɛ, amɛhã agwao bɔfoi lɛ, ni amɛwo amɛ kitã akɛ “amɛkpa wiemɔ yɛ Yesu gbɛ́i mli.”​—Bɔf. 5:40.

13 Ŋmɛnɛ hu lɛ, Yehowa baanyɛ ehã mɛi ni yɔɔ hegbɛ tamɔ Gamaliel afã ewebii lɛ ahe. (Abɛi 21:1) Yehowa baanyɛ ekɛ emumɔ lɛ atsirɛ nɔyelɔi ni yɔɔ hewalɛ, kojolɔi, loo mlawolɔi koni amɛfee nɔ ni lɛ esumɔɔ. (Neh. 2:4-8) Shi kɛ́ eŋmɛ gbɛ ni ‘wɔna nɔ yɛ jalɛ hewɔ’ po lɛ, wɔyɛ nɔmimaa yɛ nibii enyɔ komɛi ahe. (1 Pet. 3:14) Klɛŋklɛŋ lɛ, Nyɔŋmɔ baanyɛ ahã wɔ hewalɛ koni wɔnyɛ wɔdamɔ naa. (1 Kor. 10:13) Nɔ ni ji enyɔ lɛ, shiteekɛwolɔi ‘nyɛŋ agu’ Nyɔŋmɔ nitsumɔ lɛ.​—Yes. 54:17.

14, 15. (a) Be ni agwao bɔfoi lɛ, te amɛfee amɛnii amɛhã tɛŋŋ? Ni mɛni hewɔ? (b) Gbaa niiashikpamɔ ko ni tsɔɔ akɛ Yehowa webii lɛ damɔɔ yiwaa naa kɛ miishɛɛ.

14 Ani gwaomɔ ni agwao bɔfoi lɛ hã amɛnijiaŋ je wui, loo amɛnu he akɛ amɛkpa shiɛmɔ? Dabi kwraa! “Amɛshi Sanhedrin lɛ hiɛ amɛtee kɛ miishɛɛ babaoo.” (Bɔf. 5:41) Mɛni hewɔ amɛná “miishɛɛ babaoo” lɛ? Ekã shi faŋŋ akɛ, jeee bɔ ni gwaomɔ ni agwao amɛ lɛ shã amɛ waa lɛ hewɔ. Amɛná miishɛɛ ejaakɛ amɛle akɛ anɔkwa ni amɛye Yehowa, kɛ Yesu nanemaahei lɛ asɛɛ ni amɛnyiɛ lɛ hewɔ awa amɛyi lɛ.​—Mat. 5:11, 12.

15 Kɛ́ wɔna nɔ yɛ sane kpakpa lɛ hewɔ lɛ, wɔkɛ miishɛɛ damɔɔ naa taakɛ wɔnyɛmimɛi ni hi shi yɛ klɛŋklɛŋ afii 100 lɛ mli lɛ fee lɛ. (1 Pet. 4:12-14) Ni wɔsumɔɔɔ ni awoɔ wɔhe gbeyei, awaa wɔ yi, loo awoɔ wɔ tsuŋ hu. Shi kɛ́ wɔye Yehowa anɔkwa lɛ, ehãa wɔnáa miishɛɛ waa. Susumɔ nɔ ni ba Henryk Dornik nɔ lɛ he okwɛ. Nɔyelɔi ni yitseiaŋ wala wa lɛ yi afii babaoo. Ewie akɛ, August 1944 lɛ, amralofoi lɛ kpɛ mli akɛ amɛkɛ lɛ kɛ enyɛmi nuu lɛ baaya yiwalɛ nsara ko mli. Shiteekɛwolɔi lɛ kɛɛ akɛ: “Anyɛŋ atsɔ amɛyiŋ ni amɛfee nɔ ko nɔ ko. Kɛ́ abaagbe amɛ yɛ amɛhemɔkɛyeli lɛ hewɔ lɛ, amɛnáa miishɛɛ.” Nyɛminuu Dornik tsɔɔ mli akɛ: “Misumɔɔɔ ni magbo. Shi be ni awaa mi yi lɛ, minyɛ miye Yehowa anɔkwa ni minijiaŋ ejeee wui, ni minuuu he akɛ mihe bɛ sɛɛnamɔ, ni no hã miná miishɛɛ.”​—Yak. 1:2-4.

Wɔshiɛɔ yɛ “shĩa fɛɛ shĩa” taakɛ bɔfoi lɛ fee lɛ

16. Mɛni bɔfoi lɛ fee kɛtsɔɔ akɛ amɛmiisumɔ ni amɛye odase fitsofitso? Ni mɛɛ gbɛ nɔ wɔkaseɔ amɛ ŋmɛnɛ?

16 Bɔfoi lɛ fiteee be kwraa, amɛbɔi shiɛmɔ nitsumɔ lɛ ekoŋŋ. Amɛsheee gbeyei kwraa, amɛtee nɔ ‘amɛjaje Kristo lɛ he sane kpakpa lɛ daa gbi yɛ sɔlemɔ shĩa lɛ kɛ shĩa fɛɛ shĩa.’ d (Bɔf. 5:42) Shiɛlɔi ni yɔɔ ekãa nɛɛ tswa amɛfai shi akɛ amɛbaaye odase fitsofitso. Kadimɔ akɛ amɛtee amɛyashiɛ amɛhã mɛi yɛ amɛshĩai, taakɛ Yesu Kristo fã amɛ akɛ amɛfee lɛ. (Mat. 10:7, 11-14) Ŋwanejee ko bɛ he akɛ nakai gbɛ nɔ amɛtsɔ amɛhã Yerusalem yi obɔ kɛ amɛtsɔɔmɔ lɛ. Ŋmɛnɛ lɛ, ale Yehowa Odasefoi akɛ gbɛ ni bɔfoi lɛ tsɔ nɔ amɛshiɛ lɛ nɔŋŋ nɔ amɛ hu amɛtsɔɔ amɛshiɛɔ. Kɛ́ wɔbɔ mɔdɛŋ wɔshiɛ yɛ shĩa fɛɛ shĩa yɛ wɔshikpɔŋkuku lɛ mli lɛ, belɛ, wɔ hu wɔmiisumɔ ni wɔye odase fitsofitso, ni wɔhã mɔ fɛɛ mɔ hegbɛ ni enu sane kpakpa lɛ. Ani Yehowa ejɔɔ wɔshĩa fɛɛ shĩa nitsumɔ lɛ nɔ? Hɛɛ, ejɔɔ nɔ! Mɛi akpekpei abɔ ekpɛlɛ Maŋtsɛyeli sane lɛ nɔ yɛ naagbee be nɛɛ mli, ni amɛteŋ mɛi babaoo nu sane kpakpa lɛ klɛŋklɛŋ kwraa be ni Odasefonyo ko tee amɛŋɔɔ yɛ amɛshĩa lɛ.

Hii Ni Sa Ni Baakwɛ “Nitsumɔ Ni He Hiaa” Nɔ (Bɔfoi 6:1-6)

17-19. Mɛɛ sane ni baanyɛ ekɛ mligbalamɔ aba te shi? Ni mɛɛ gbɛtsɔɔmɔ bɔfoi lɛ kɛhã koni akɛtsu he nii?

17 Sane ko te shi yɛ asafo ni ato shishi etsɛko lɛ mli ni baanyɛ agbɛ asafo lɛ. Mɛni ji sane lɛ? Kaselɔi ni abaptisiɔ amɛ lɛ ateŋ babaoo ji gbɔi ni eba Yerusalem, ni amɛmiitao amɛkase nibii pii dani amɛku amɛsɛɛ kɛya hei ni amɛjɛ. Kaselɔi ni yɔɔ Yerusalem lɛ jɛ amɛsuɔmɔ mli amɛhã shika koni akɛhé niyenii kɛ nibii krokomɛi ahã gbɔi lɛ. (Bɔf. 2:44-46; 4:34-37) Shi, sane ko ba ni biɔ ni akɛ nilee kɛ ŋaa atsu he nii. No ji, “akuɔ hiɛ ashwieɔ” yei okulafoi ni wieɔ Greek lɛ anɔ yɛ “nii ni ajaa daa gbi” lɛ mli. (Bɔf. 6:1) Shi yei okulafoi ni wieɔ Hebri lɛ, akuuu hiɛ ashwieee amɛnɔ. Belɛ, naagba lɛ ji akɛ, etamɔ nɔ ni aakwɛ hiɛiaŋ. Hiɛiaŋkwɛmɔ ehiii kwraa ni ebaanyɛ ekɛ mligbalamɔ aba asafo lɛ mli.

18 No mli lɛ, bɔfoi lɛ miisɔmɔ akɛ gbɛtsɔɔmɔ kuu kɛhã asafo ni shwereɔ lɛ, ni amɛyɔse akɛ ebafeŋ nɔ ni nilee yɔɔ mli akɛ ‘amɛbaashi Nyɔŋmɔ wiemɔ lɛ ni amɛyaja niyenii yɛ okpɔlɔi ahe.’ (Bɔf. 6:2) Bɔ ni afee ni amɛtsu sane nɛɛ he nii lɛ, amɛfã kaselɔi lɛ koni amɛtao hii kpawo “ni mumɔ kɛ hiɛshikamɔ eyi amɛ obɔ” ni bɔfoi lɛ baanyɛ aŋɔ amɛ ato “nitsumɔ ni he hiaa” nɛɛ nɔ. (Bɔf. 6:3) Ehe miihia ni aná hii ni sa ejaakɛ ekã shi faŋŋ akɛ, jeee niyenii pɛ amɛbaaja, shi moŋ amɛbaakwɛ shika nɔ, amɛbaahé nibii, ni amɛbaaŋmala amɛnitsumɔ lɛ he saji amɛshwie shi. Hii lɛ ni ahala lɛ fɛɛ hiɛ Greek gbɛ́i, ni eeenyɛ efee akɛ no hã nakai yei okulafoi lɛ he amɛ amɛye. Be ni bɔfoi lɛ esusu hii kpawo lɛ ahe ni amɛsɔle sɛɛ lɛ, amɛŋɔ amɛ amɛto “nitsumɔ ni he hiaa” nɛɛ nɔ. e

19 Ani nitsumɔ ni akɛwo hii kpawo nɛɛ adɛŋ akɛ amɛkwɛ niyenii jaa lɛ nɔ lɛ tsɔɔ akɛ ehe ehiaaa ni amɛshiɛɔ sane kpakpa lɛ dɔŋŋ? Dabi kwraa! Hii nɛɛ ateŋ mɔ kome ji Stefano, mɔ ni abale lɛ akɛ sane kpakpa lɛ shiɛlɔ ni yɔɔ ekãa waa lɛ. (Bɔf. 6:8-10) Filipo hu ji hii kpawo lɛ ateŋ mɔ kome, ni atsɛ lɛ akɛ “sane kpakpa shiɛlɔ.” (Bɔf. 21:8) Belɛ, eyɛ faŋŋ akɛ, hii kpawo nɛɛ tee nɔ amɛsɔmɔ akɛ Maŋtsɛyeli shiɛlɔi ni yɔɔ ekãa.

20. Mɛɛ gbɛ nɔ Nyɔŋmɔ webii ni yɔɔ ŋmɛnɛ lɛ nyiɛɔ nɔkwɛmɔnɔ ni bɔfoi lɛ fee lɛ sɛɛ?

20 Ŋmɛnɛ hu lɛ, Yehowa webii lɛ nyiɛɔ bɔfoi lɛ anɔkwɛmɔnɔ lɛ sɛɛ. Esa akɛ hii ni abaajie amɛyi akɛ akɛ asafoŋ nitsumɔi awo amɛdɛŋ lɛ afee mɛi ni susuɔ nii ahe tamɔ Yehowa, ni amɛnifeemɔ hu tsɔɔ akɛ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ kudɔɔ amɛ. Gbɛtsɔɔmɔ Kuu lɛ kwɛɔ ni aholeɔ hii ni shɛɔ Ŋmalɛ naa taomɔ nii ahe ni amɛsɔmɔɔ akɛ asafoŋ onukpai loo asafoŋ sɔɔlɔi yɛ asafo lɛ mli. f (1 Tim. 3:1-9, 12, 13) Akɛni mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ ni hã aŋmala taomɔ nii ni yɔɔ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ mli lɛ hewɔ lɛ, wɔbaanyɛ wɔkɛɛ akɛ, mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ ni hala hii nɛɛ. Hii ni tsuɔ nii waa nɛɛ tsuɔ nitsumɔi srɔtoi babaoo ni he hiaa. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, asafoŋ onukpai lɛ baanyɛ ato gbɛjianɔ ni awa nyɛmimɛi anɔkwafoi ni edara, ni yelikɛbuamɔ he miihia amɛ lɛ. (Yak. 1:27) Asafoŋ onukpai komɛi yeɔ amɛbuaa ni amamɔɔ Maŋtsɛyeli Asai, amɛtoɔ kpeei wuji ahe gbɛjianɔ, loo amɛji Ajinafoi Akuu Ni Kɛ Helatsamɔhei Shãraa (HLC) lɛ mli bii. Asafoŋ sɔɔlɔi lɛ yeɔ amɛbuaa asafo lɛ yɛ gbɛi babaoo ni sa anɔ koni asafoŋ onukpai lɛ kɛ amɛjwɛŋmɔ ama tookwɛmɔ nitsumɔ lɛ kɛ nitsɔɔmɔ nɔ. Eyɛ mli akɛ asafoŋ onukpai kɛ asafoŋ sɔɔlɔi lɛ fɛɛ tsuɔ nitsumɔi komɛi yɛ Yehowa asafo lɛ mli moŋ, shi esa akɛ amɛya nɔ amɛshiɛ Maŋtsɛyeli lɛ he sane kpakpa lɛ, ni ji nitsumɔ ni Nyɔŋmɔ kɛwo wɔ fɛɛ wɔdɛŋ lɛ.​—1 Kor. 9:16.

“Nyɔŋmɔ Wiemɔ Lɛ Tee Nɔ Egbɛ Eshwã” (Bɔfoi 6:7)

21, 22. Mɛni tsɔɔ akɛ Yehowa jɔɔ asafo ni ato shishi etsɛko lɛ?

21 Yehowa ye ebua asafo ni ato shishi etsɛko lɛ, ni asafo lɛ nyɛ ekpee yiwaa naa, ni etsu naagba ko ni kulɛ ebaanyɛ ekɛ mligbalamɔ aba lɛ he nii. Ana faŋŋ akɛ Yehowa miijɔɔ asafo lɛ, ejaakɛ Biblia lɛ kɛɛ: “Nyɔŋmɔ wiemɔ lɛ tee nɔ egbɛ eshwã, ni kaselɔi lɛ ayibɔ tee nɔ eku ebɔ he babaoo yɛ Yerusalem; ni osɔfoi lɛ ateŋ mɛi babaoo bɔi hemɔkɛyeli lɛ nɔkpɛlɛmɔ.” (Bɔf. 6:7) Enɛ ji amaniɛbɔi babaoo ni yɔɔ Bɔfoi lɛ awolo lɛ mli ni tsɔɔ bɔ ni Yehowa jɔɔ asafo lɛ ateŋ ekome pɛ. (Bɔf. 9:31; 12:24; 16:5; 19:20; 28:31) Ŋmɛnɛ lɛ, kɛ́ wɔnu amaniɛbɔi ni tsɔɔ akɛ Maŋtsɛyeli shiɛmɔ nitsumɔ lɛ miishwere yɛ je lɛŋ hei krokomɛi lɛ, ani ewooo wɔ hewalɛ?

22 Yɛ klɛŋklɛŋ afii 100 Ŋ.B. lɛ, jamɔŋ hiɛnyiɛlɔi ni mli ewo la lɛ kpaaa asafo lɛ yi waa. Etsɛŋ ni amɛbaamia yiwaa lɛ mli. Amɛbaajie amɛhiɛ amɛka Stefano ni amɛbaawa lɛ yi waa, ni wɔbaana enɛ yɛ yitso ni nyiɛ sɛɛ lɛ mli.

a Kwɛmɔ akrabatsa ni ji, “ Sanhedrin Lɛ​—Yudafoi Akɔɔtu Wulu” lɛ.

b Wiemɔ ni akɛtsuɔ nii kɛ́ aawie ŋwɛibɔfoi ahe tɛ̃ɛ lɛ je kpo aaafee shii 20 yɛ Bɔfoi lɛ awolo lɛ mli, ni enɛ ji klɛŋklɛŋ nɔ. Yɛ Bɔfoi 1:10 lɛ, ‘hii ni wo atadei yɛji’ lɛ hu ji ŋwɛibɔfoi.

c Kwɛmɔ akrabatsa ni ji, “ Gamaliel​—Abuɔ Lɛ Waa Yɛ Rabifoi lɛ Ateŋ” lɛ.

d Kwɛmɔ akrabatsa ni ji, “‘ Shĩa Fɛɛ Shĩa’ Shiɛmɔ” lɛ.

e Eeenyɛ efee akɛ, hii nɛɛ shɛ taomɔ nii kɛhã asafoŋ onukpai lɛ ahe, ejaakɛ “nitsumɔ ni he hiaa” nɛɛ jeee nitsumɔ bibioo. Shi Ŋmalɛ lɛ etsɔɔɔ be pɔtɛɛ ni abɔi hii holemɔ akɛ asafoŋ onukpai loo nɔkwɛlɔi yɛ Kristofoi asafo lɛ mli.

f Yɛ Yesu bɔfoi lɛ abeiaŋ lɛ, afãa hii ni sa koni amɛyahole asafoŋ onukpai. (Bɔf. 14:23; 1 Tim. 5:22; Tito 1:5) Ŋmɛnɛ lɛ, Gbɛtsɔɔmɔ Kuu lɛ holeɔ kpokpaa nɔkwɛlɔi, ni eji nɔkwɛlɔi nɛɛ asɔ̃ akɛ amɛhole asafoŋ onukpai kɛ sɔɔlɔi.