Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

YITSO 74

Gbɔfeemɔ kɛ Sɔlemɔ He Nikasemɔ

Gbɔfeemɔ kɛ Sɔlemɔ He Nikasemɔ

LUKA 10:38–11:13

  • YESU YASARA MARTA KƐ MARIA

  • EHE MIIHIA NI AYA NƆ ASƆLE YƐ NƆ KO HE

Akrowa ko ni atsɛɔ lɛ Betania lɛ yɛ Oliv Gɔŋ lɛ he yɛ bokagbɛ, ni ekɛ Yerusalem teŋ jekɛmɔ aaafee kilomitai 3. (Yohane 11:18) Yesu tee jɛmɛ, ni etee nyɛmimɛi yei enyɔ komɛi ni atsɛɔ amɛ Marta kɛ Maria lɛ ashĩa. Yesu nanemɛi ji amɛ kɛ amɛnyɛmi nuu ni atsɛɔ lɛ Lazaro lɛ fɛɛ, ni amɛhere lɛ hiɛmɛɛ.

Eji hegbɛ kpele akɛ Mesia lɛ aaabasara mɔ ko. Marta miisumɔ ni efee Yesu gbɔ, no hewɔ lɛ ebiɔ nii pii hoomɔ. Be ni Marta miihoo nii lɛ, enyɛmi yoo Maria ta Yesu naji anaa eebo lɛ toi. Sɛɛ mli lɛ, Marta kɛɛ Yesu akɛ: “Nuŋtsɔ, ani egbaaa onaa akɛ minyɛmi yoo lɛ eshi mi kome too koni matsu nibii ahe nii? Kɛɛmɔ lɛ ni ebaye ebua mi.”​—Luka 10:40.

Yesu ewieee Maria hiɛ, shi moŋ ewie etsɔɔ Marta yɛ ehe naa ni egbaa babaoo yɛ heloonaa nibii ahe lɛ hewɔ. Ekɛɛ lɛ akɛ: “Marta, Marta, oofee yeyeeye ni oohao ohe yɛ nibii pii ahewɔ. Shi nibii fioo loo nɔ kome pɛ he hiaa. Maria lɛ, ehala nɔ ni ji ekpakpa lɛ, ni ashɔŋ yɛ edɛŋ.” (Luka 10:41, 42) Hɛɛ, Yesu hã ena akɛ ehe ehiaaa ni efite be babaoo kɛhoo nii pii. Niyenii fioo ko kɛkɛ baahi.

Marta hiɛ yiŋtoo kpakpa. Eesumɔ ni efee Yesu gbɔ. Shi ehao ehe babaoo yɛ nihoomɔ he, ni no hãaa enyɛ ebo nii ni he hiaa ni Nyɔŋmɔ diɛŋtsɛ Bi lɛ tsɔɔ lɛ toi! Yesu tsɔɔ akɛ, Maria kpɛ yiŋ ni nilee yɔɔ mli, ni ebaaná he sɛɛ daa, ni wɔ fɛɛ wɔbaanyɛ wɔkase nɔ ko kɛjɛ mli.

Be kroko lɛ, Yesu tsɔɔ nɔ kroko hu ni he hiaa waa. Kaselɔi lɛ eko bi lɛ akɛ: “Nuŋtsɔ, tsɔɔmɔ wɔ bɔ ni asɔleɔ, tamɔ bɔ ni Yohane hu tsɔɔ ekaselɔi lɛ.” (Luka 11:1) Yesu etsɔ hiɛ etsɔɔ amɛ bɔ ni asɔleɔ momo yɛ e-Gɔŋ nɔ Shiɛmɔ lɛ mli aaafee afi kɛ fã ni eho nɛ. (Mateo 6:9-13) Shi ekolɛ no mli lɛ, kaselɔ nɛɛ bɛ jɛmɛ, no hewɔ lɛ Yesu tĩ otii lɛ amli. Kɛkɛ ni egba amɛ nɔkwɛmɔnɔ ko kɛtsɔɔ nɔ hewɔ ni esa akɛ aya nɔ asɔle yɛ nɔ ko he lɛ.

Ekɛɛ amɛ akɛ: “Nyɛŋɔa lɛ akɛ nyɛteŋ mɔ kome yɛ naanyo ko, ni etee eŋɔɔ nyɔɔŋteŋ eyakɛɛ lɛ akɛ, ‘Naanyo, faa mi aboloi etɛ, ejaakɛ bianɛ nɔŋŋ minanemɛi lɛ ateŋ mɔ kome jɛ gbɛfãa mli eba miŋɔɔ ni mibɛ nɔ ko ni mikɛbaahã lɛ.’ Shi nakai mɔ lɛ here nɔ kɛjɛ tsũ lɛ mli ekɛɛ: ‘Kpa minaagbamɔ. Aŋa shinaa lɛ momo, ni mi kɛ mibii bibii lɛ kamɔ saa nɔ. Minyɛŋ shi mate ni mahã bo nɔ ko.’ Miikɛɛ nyɛ akɛ, kɛ́ yɛ enaanyo ni eji lɛ hewɔ po lɛ, eteŋ shi ni ebahã lɛ nɔ ko lɛ, ekã shi faŋŋ akɛ akɛni efɔ̃ɔɔ enaagbamɔ hewɔ lɛ, ebaate shi ni ehã lɛ nɔ fɛɛ nɔ ni he hiaa lɛ lɛ.”​—Luka 11:5-8.

Yesu etsɔɔɔ akɛ Yehowa sumɔɔɔ ni ehãa wɔ nibii ni wɔbiɔ lɛ, taakɛ naanyo ni awie ehe lɛ fee lɛ. Moŋ lɛ, eetsɔɔ akɛ, kɛ́ mɔ ko ni kulɛ esumɔɔɔ ni efeɔ nɔ ko ni enaanyo ko biɔ lɛ lɛ po baatsu nɔ ni enaanyo lɛ biɔ lɛ lɛ he nii, akɛni eeya nɔ eegba enaa lɛ hewɔ lɛ, ekã shi faŋŋ akɛ, wɔ-Tsɛ ni yɔɔ ŋwɛi lɛ baatsu nibii ni etsuji anɔkwafoi lɛ jɛɔ amɛtsuiŋ amɛbiɔ lɛ lɛ ahe nii! Yesu tsa nɔ akɛ: “Miikɛɛ nyɛ akɛ, nyɛyaa nɔ nyɛbia, ni abaahã nyɛ; nyɛyaa nɔ nyɛtaoa, ni nyɛbaana; nyɛyaa nɔ nyɛshia, ni abaagbele ahã nyɛ. Ejaakɛ mɔ fɛɛ mɔ ni biɔ lɛ nine shɛɔ nɔ, ni mɔ fɛɛ mɔ ni taoɔ lɛ naa, ni mɔ fɛɛ mɔ ni shiɔ lɛ, abaagbele ahã lɛ.”​—Luka 11:9, 10.

Kɛkɛ ni Yesu kɛ sane lɛ to tsɛmɛi ni ji adesai lɛ ahe, ni ekɛhã oti ni etsɔɔ lɛ fee faŋŋ. Ekɛɛ akɛ: “Mɛɛ tsɛ yɔɔ nyɛteŋ ni kɛ́ ebi bi lɛ nu mli loo lɛ, ebaahã lɛ onufu moŋ fe nu mli loo? Aloo kɛ́ ebi lɛ wɔlɔ hu lɛ, ebaahã lɛ nyɔŋmɔŋkrakro? No hewɔ lɛ, kɛji nyɛ, ni nyɛji mɛi fɔji po lɛ, nyɛle bɔ ni nyɛfeɔ nyɛŋɔɔ nikeenii kpakpai nyɛhãa nyɛbii lɛ, enyiɛ nɔŋŋ Tsɛ ni yɔɔ ŋwɛi lɛ eŋɔŋ mumɔ krɔŋkrɔŋ ehãŋ mɛi ni biɔ lɛ lɛ!” (Luka 11:11-13) Enɛ hãa wɔnáa nɔmimaa akɛ, wɔ-Tsɛ lɛ miisumɔ ni ebo wɔ toi ní etsu wɔhiamɔ nii ahe nii ehã wɔ!