Ebera 11:1-40

  • Kabwarabwaraan te onimaki (1, 2)

  • Katoto ibukin te onimaki (3-40)

    • E aki kona ni kakukureiaki te Atua ngkana akea te onimaki (6)

11  Te onimaki bon te aki nanokokoraki ni kariai baika kantaningaaki,+ ae kaotii kakoauaani baika boni koaua aika aki noraki.  Ao ibukin aei, e kaotiotaki nakoia aomata ake ngkoa* bwa e kukurei te Atua irouia.  Bwa ti ataia rinanon ara onimaki bwa a baireaki* bwaai ni kabane* ake i karawa ao i aon te aba n ana taeka te Atua, bwa a aonga n riki baika noraki mani baike a aki noraki.  Ibukin ana onimaki Abera ao e anga te karea nakon te Atua ae raoiroi riki nakon ana karea Kain,+ ao ibukin te onimaki aei e kaotiotaki nakoina bwa e raoiroi, bwa te Atua e butimwaea* ana karea.+ E teimatoa n taetae Abera rinanon ana onimaki e ngae ngke e a tia ni mate.+  Ibukin ana onimaki Enoka+ ao e uotakinako bwa e aonga n aki nora te mate, ao e aki manga kuneaki ibukina bwa e a uotakinako iroun te Atua,+ bwa imwain uotakinakoana ao e kaotiotaki nakoina bwa e kakukureia te Atua.  Ma ngkana akea te onimaki ao e aki kona ni kakukureiaki te Atua, bwa ane e kawara te Atua ao e riai ni kakoauaa bwa bon iai ngaia ao bon te tia karekei kaniwangaia te koraki ake a ingainga n ukoukoria.+  Ibukin ana onimaki Noa+ ao e maaka te Atua ao e kabaa te aake+ ibukini kamaiuaia kaaini batana, imwin anganakina te kauring mairoun te Atua n taekani baike a tuai n noraki.+ E kabuakakaia kaain te aonnaba+ n ana onimaki ao e a riki bwa te tia bwaibwai n te raoiroi are reke man te onimaki.  Ibukin ana onimaki Aberaam+ ao e ongeaba ngke e weteaki ao e mwananga nakon te tabo are e baireaki bwa e na ababa iai, ao e mwananga nako, e ngae ngke e aki ataa ike e na nako iai.+  Ibukin ana onimaki ao e maeka bwa te iruwa n te aba are beritanaki, ae te aba ae e ianena iai,+ ao e maeka n umwanrianna+ ma Itaaka ao Iakoba, ake raona ni bwaibwai n te berita naba anne.+ 10  Bwa e kariariaa te kaawa ae iai aana ae matoatoa, ae te tia karaoia* te Atua ao te tia kateia.+ 11  Ibukin ana onimaki naba Tara ao e karekea te konaa ni kariki, e ngae ngke e a bunginako ana ririki ma te ririki ni kakariki,+ kioina ngkai e iangoa Teuare karaoa te berita bwa e kakaonimaki.* 12  Ibukin aei ao a a bungiaki naati+ aika mwaitikurikuri n aron itoini karawa, mairoun te aomata ae tii temanna ae kaanga e mate,+ ao a aki kona ni warekaki n aroni mwaitin tanon aon te bike.+ 13  A bane ni mate te koraki aei i nanon te onimaki, ao e ngae ngke a aki karekea kakoroani bukin taiani berita,+ ma a nori mai kiraroa,+ ao a butimwaei ma ni kaotiotiia i mataia aomata bwa ianena ngaiia, ao taani maeka n iruwa n te aba are a maeka iai. 14  Bwa te koraki ake a taetae n aron anne, a kaota koauan ae a ingainga n ukoukora te tabo ae e na riki bwa oin aia tabo ni maeka. 15  Ma ngke arona bwa a teimatoa n iangoa te tabo are a nako mai iai,+ ao e na bon reke angaia n okiria. 16  Ma a a uaiakina ngkai te tabo ae raoiroi riki, ae bwaini karawa. Mangaia ae e aki maamaa te Atua ni weteaki irouia bwa Atuaia,+ bwa e a tia ni katauraoa te kaawa ibukia.+ 17  Ibukin ana onimaki Aberaam ao e kuri ni kareana Itaaka ngke e kataaki.+ E kataia ni kareana natina ae ana rikitemanna, teuare butimwaei taiani berita ma te kukurei,+ 18  e ngae ngke e a tia n taekinaki ae kangai nakoina: “Ane e riki mairoun Itaaka ao e na atongaki bwa kanoam.”*+ 19  Ma e taku i nanona bwa e kona te Atua ni kauta Itaaka mai buakoia maate, ao e a manga kaokaki natina nakoina man te mate n te aro ni kaikonaki.+ 20  Ibukin ana onimaki naba Itaaka ao e kakabwaiaa Iakoba+ ma Etau,+ ni kaineti ma baika nangi roko. 21  Ibukin ana onimaki Iakoba ao e kakabwaiaia natin Ioteba+ ake mwaane temanna imwin temanna ngke e nangi mate,+ ao e taromauri ngke e taua okona n raraia.+ 22  Ibukin ana onimaki Ioteba ao e taekina otinakoia tibun Iteraera mai Aikubita ngke e a kaan tokini maiuna, ao e anga taiani kaetieti* ni kaineti ma riina.*+ 23  Ibukin te onimaki ao e karabaaki Mote i nanon tenua namwakaina irouia ana karo imwini bungiakina,+ ibukina bwa a noria bwa te teei ae kakateke taraana,+ ao a aki maaka ana tua te uea.+ 24  Ibukin ana onimaki Mote ao e rawa n atongaki ngke e a ikawai+ bwa natin natini Barao te aine,+ 25  ma e rinea ae e na bwainikirinaki ma ana aomata te Atua, nakon are e na reke irouna te kimwareirei ae kai toki ae kakukurein te bure, 26  ibukina bwa e iangoa kamaamaean te Kristo bwa te kaubwai ae kakawaki riki nakoni kaubwain Aikubita, bwa e kaatuua iangoani karekean te kaniwanga are katauraoaki. 27  E kitana Aikubita ibukin ana onimaki+ ao tiaki ibukini maakakin unin te uea,+ bwa e teimatoa n nene ngke kaanga e nora Teuare aki nonoraki.+ 28  Ibukin ana onimaki ao e karaoa te Toa ae te Riao, ao katimtimwan te raraa i aoni bouan te mataroa, bwa a aonga n aki tiringaki* aia karimoa ana aomata te Atua iroun ana anera te Atua.+ 29  Ibukin aia onimaki ao a rinukan Taari ae Uraura kaanga i aon te tano ae mwau,+ ma ngke a kataia n rinukana I-Aikubita, ao a bane ni bwabwa.+ 30  Ibukin te onimaki ao e bwaka oon Ieriko ngke a a tia tibun Iteraera ni mwaati ni katobibia i nanon itibong.+ 31  Ibukin ana onimaki Raaba are te aine ae kakabooaki ao e aki kamaunaaki i rarikia te koraki ake a aki ongeaba, ibukina bwa e butimwaeiia raoi te koraki ake a karaba n tuoa te aba.+ 32  Ao tera ae N na taekinna riki? Bwa e na aki tau te tai ngkana I reitia n taekina taekani Kiteon,+ Bwaraka,+ Tamton,+ Iebeta,+ Tawita,+ ao Tamuera+ ma burabeti ake tabemwaang. 33  A tokanikai ibukin aia onimaki ngke a aitara ni buaka ma tautaeka n uea,+ ao a kakaraoa ae raoiroi, a karekei taiani berita,+ a kaini wia raian,+ 34  a katoka korakoran te ai,+ a rawei maiuia mani win te kabaang,+ a kakorakoraaki ngke a mamaara,+ a korakora n tain te buaka,+ ao a kataenikaiia taanga ni buaka ake a niniaki irouia.+ 35  A butimwaeiia aia mate aine n te mangauti,+ ma a kammarakaki ni kamateaki mwaane ake tabemwaang ibukina bwa a aki kani kakeaa aia onimaki ibukini kainaomataaia, bwa a kani karekea te mangauti ae raoiroi riki. 36  Eng, a kataaki ake tabemwaang ni kakanikoaia ao ni kataereaia, ao riki ni kabaeaia n taurekereke+ ao ni karabuutinakia.+ 37  A karebanaaki n atibu,+ e kataaki aia onimaki, a korouaaki n te tao, a tiringaki n te kabaang,+ a kunnikainia ni kunin te tiibu ao ni kunin te kooti,+ a kainnano, a karawawataaki,+ a bwainikirinaki,+ 38  ao a aki tau kaain te aonnaba ibukini menaia aomata aikai i buakoia. A tiotionako n te rereua ao riaoni maunga ao a maeka n taian nangananga+ ma kinonon aon te aba. 39  Ao e ngae ngke e kaotiotaki nakoia naakai ni kabane bwa a raoiroi ibukin aia onimaki, ma a aki nora kakoroani bukin te berita, 40  ibukina bwa e a kaman iangoa te bwai ae raoiroi riki ibukira te Atua,+ bwa a aonga n aki karaoaki bwa a na kororaoi imwaira.*

Taiani Kabwarabwara Mai Nano

Ke, “ara bakatibu.”
Ke, “a barongaaki; a katauraoaki.” Kuriiti, katertisthtai.
Ke, “taiani waaki.” Kuriiti, aion. Nora Nanon Taeka, “Waaki ae ngkai.”
Ke, “e kaotioti te Atua bwa e butimwaea.”
Ke, “te tia korea taamneina.”
Ke, “kona n onimakinaki.”
Kuriiti, “am kariki.”
Ke, “te tua.”
Ke, “kaiiakina.”
Kuriiti, “ringaki.”
Kuriiti, “ngkana akea ngaira.”