E rangi n tangirira Iesu ngke e kukurei n anga maiuna ibukira. (Io 15:13) Ti aki kona ni kabooa mwin aia tangira Iehova ao Iesu are a a tia ni kaotia nakoira. Ma ti kona ni kaota ara kakaitau n aroaroni maiura ni katoabong. (Kor 3:15) E rangi ni kakawaki te kaboomwi irouia taani kabiraki bwa e karekea aia kantaninga ae tamaroa. (Mt 20:28) Ibukina bwa a onimakina ana karea Kristo, e a atongia Iehova bwa a raoiroi ao n natinia. (Ro 5:1; 8:​15-17, 23) A kakaitau naba tiibu tabemwaang n te kaboomwi. Ibukina bwa a onimakina raraani Kristo are kawawaeaki, a a itiaki i matan te Atua, a kona ni beku irouna, ao a kantaningaa otinakoia “mai buakon te rawawata ae korakora.” (Kao 7:​13-15) A kaai ni kaota iai aia kakaitau ibukin te kaboomwi taani kabiraki ao tiibu tabemwaang, mani kaean te Kauring ni katoa ririki. w22.01 23 ¶14-15

E rawawata Iesu ni bukinana are e kamateaki iai. E kabuakakaaki ni bukinaki bwa e bakannatua, ae taekan te aomata ae aki karinea te Atua ke aran te Atua. (Mt 26:​64-66) E rangi n rawawata Iesu n te bukibuki anne, n te aro are e a iangoia bwa tera ngke e kamaiua Tamana man te kamaamaeaki anne. (Mt 26:​38, 39, 42) E riai n tauraki i aon te kai Iesu bwa e aonga ni kainaomataia I-Iutaia man te rekenikai n te Tua. (Kar 3:10) A berita bwa a na kawakin Ana Tua te Atua, ma a bon aki ongeaba iai. Ngaia are e a reke irouia te rekenikai anne, irarikin are a bon tau ni mate ngkai kanoan Atam ngaiia. (Ro 5:12) E taekinaki n Ana Tua te Atua bwa te aomata ae karaoa te bure ae tau ni mate iai, e bon riai ni kamateaki. Ao imwina e kona naba n tauraki i aon te kai. (TTK 21:​22, 23; 27:26) Ngaia are ngke e tauraki i aon te kai Iesu, e a karekea iai angan te natannaomata aei bwa a na kakabwaiaaki man ana karea ni kaboomwi, e ngae ngke a kaitaraa. w21.04 16 ¶5-6

Iangoa ana kabanea ni bong ni maiu Iesu i aon te aba. A oreia ni karawataa tautian Rom. (Mt 26:​52-54; Io 18:3; 19:1) A kamanenai kaai ni kataere n oreia iai ni karokoa ae e a ikoaki. Imwina, a a katokaa i aon nukana are ikoaki, te boua ae tinebu bwa e na uotia. E kataia Iesu n uotia nakon te tabo are e na kamateaki iai. Ma e kairoroaki imwina te mwaane temanna bwa e na uotia ibukina. (Mt 27:32) Ngke e a roko Iesu n te tabo are e na mate iai, a a bobitiia baina ma waena tautia. E bane tinebun Iesu i aoni baina ma waena aika bobitiaki aikai. A rawawata raoraona, ao e tang tinana. Ma a kakanikoa Iesu I-Iutaia ake taani kairiri. (Rk 23:​32-38; Io 19:25) E maraki Iesu i nanon aoa aika bati. E a korakai buroona ao maamaana, n te aro are e a kangaanga ikeikena. Ngke e nangi moti ikena, e a tataro nakon Iehova n te kabanea n tai. Imwina, e kararaa atuna ao e a anga maiuna. (Mrk 15:37; Rk 23:46; Io 10:18; 19:30) Bon te mate ae rangi ni kammaraki ao ni kamaamaa naba! w21.04 16 ¶4

E taekini Iesu, nakoia ana abotoro aika kakaonimaki ake 11, berita aika uoua ke taiani boraraoi ae taekan te berita ae boou ao te berita ibukin te Tautaeka n Uea. (Rk 22:​20, 28-30) Berita aikai, a kauka te kawai nakoia abotoro ao tabeman riki aika karako mwaitiia bwa a na riki bwa ueea ao ibonga i karawa. (Kao 5:10; 14:1) Bon tii nikiraia taani kabiraki aika kaain te berita aika uoua aikai, ake a kona ni katoong banna n te Kauring. E a tia Iehova n angania te kantaninga ae rangi n tamaroa ae te aki mamate ao te aki kona ni mka i karawa, te beku i rarikin Iesu Kristo ae mimitong n ikotaki ma nikiraia naake 144,000, ao ae kakawaki riki a na mena i matan Iehova ae te Atua! (1Ko 15:​51-53; 1Io 3:2) A bon ataia naake a kabiraki ae a riai n teimatoa ni kakaonimaki ni karokoa mateia.​—2Ti 4:​7, 8 w22.01 21 ¶4-5

A tauraki i rarikin Iesu taani kamwarua aika uoman. (Rk 23:​40, 41) E taku are temanna: “Uringai ngkana ko a roko n am Tautaeka n Uea.” (Rk 23:42) E ataia Iesu ae e nananoanga Tamana, ngaia are e taetae nakon te tia kamwarua ae nangi mate aei, n anganna te kantaninga ae kakukurei. (TA 103:8; Ebr 1:3) E kani kabwarai ara bure Iehova ao n nanoangaira, ngkana ti raraoma ni koaua ibukini baika bubuaka ake ti a tia ni karaoi, ao n onimakina ana karea ni kaboomwi Iesu Kristo. (1Io 1:7) E kangaanga irouia tabeman kakoauaan ae e kona Iehova ni kabwarai aia bure. Ngkana ko namakina anne n tabetai, iangoa aei: Imwain raoi maten Iesu, e kaota nanoangaan te tia kamwarua ae e a tibwa onimaki n te tai anne. Ai batira riki ngkanne kani kaotan ana nanoanga Iehova nakoia taan taromauria aika kakaonimaki!​—TA 51:1; 1Io 2:​1, 2. w21.04 9 ¶5-6

Man arona ni kateimatoa etin arona ni karokoa matena, e a kakororaoi baika bati. Te moan, e kaotia bwa bon te tia kewe Tatan. E kaotia Iesu bwa e kona te aomata ae kororaoi ni kateimatoa etin arona, n aki ongei baike e karaoi Tatan nakoina. Te kauoua, e anga maiuna Iesu bwa te kaboomwi. Rinanoni matena a a kona aomata aika aki kororaoi ni karekea aia iraorao ma te Atua, ao te kantaninga ibukin te maiu are aki toki. Te katenua, e kaotia raoi Iesu bwa bon te tia tautaeka ae raoiroi Iehova, ao e kaitiaka aran Tamana mani kabuakakaana. Ngaia are ti bia iangoia ni katoabong bwa aongkoa anne ara kabanea n tai ni kaotia bwa ti kateimatoa etin arora. Ao ngkana ti kaaitara ma te mate, ti a kona ni kangai nakon Iehova, “I a tia ni karaoa au kabanea n tamaroa Iehova, ni kateimatoa etin arou, ni kaotia bwa bon te tia kewe Tatan, ao ni kaitiaka taekan aram ma riaim n tautaeka!” w21.04 12 ¶13-14

Imwini bukinana n te aro ae kewe ao motikan taekana bwa e karaoa te bure ae e bon aki karaoia, e a bwainingareaki Iesu, e kammarakaki, ao ni bobitiaki i aon te kai ni kammaraki. A ribunako neera i baina ao waena. E namakina te maraki ae korakora ngkana e ikeike, ke ngkana e taetae. Ma e bon riai n taetae. Iai baika kakawaki ake e na taekin. Ti boni kona ni karekei reireiara aika kakawaki man ana kabanea n taeka Iesu. Ti kauringaki iai bwa ti riai ni kabwarai aia bure tabemwaang, ao ni kakoauaa ae e na boni kabwarai ara bure Iehova. Ti kakabwaiaaki bwa boni kaain ara utu tarira ao mwaanera n te onimaki, ao a tatauraoi ni buokira. Ma ngkana ti kainnanoa te ibuobuoki, ti riai ni bubutii buokara. Ti ataia ae e na boni buokira Iehova n nanomwaaka i aani kataaki. Ti nora kakawakini maiuakinana ni katoabong bwa aongkoa anne ara kabanea ni bong ni kaotia bwa ti kateimatoa etin arora, ao ti kakoauaa bwa e na boni kautiira Iehova ngkana ti mate. w21.04 8 ¶1; 13 ¶17

Touani mwini mwanekan Iesu e karekea te maiu are aki toki. Ngke e titiraki te rorobuaka n ataei ae kaubwai bwa tera ae e riai ni karaoia ibukini karekean te maiu are aki toki, e kaeka Iesu ni kangai: “Nakomai riiki bwa te tia rimwiu.” (Mt 19:​16-21) Ma e taku Iesu nakoia I-Iutaia tabeman ake a aki kakoauaa ae te Kristo ngaia: “Au tiibu . . . a irirai. I angania te maiu are aki toki.” (Io 10:​24-29) Ti kaota onimakinan Iesu ngkana ti maiuakina ana reirei, ao ni kakairi n ana katoto. Ni karaoan anne, ti a teimatoa n toua te kawai ae tiki nakon te maiu are aki toki. (Mt 7:14) Imwain ae ti kona n toua raoi mwini mwanekan Iesu, ti riai moa n ataia. ‘Ataakin’ Iesu bon te mwakuri ae riai n teimatoa karaoana. Ti riai ni karikirakea kinaakina man arora n reiakin aroarona, ana iango, ao kaetieti ake e maiuakin. N aki ongeia bwa ai maanra ngaira n te onimaki, ma ti riai n teimatoa ni karekea ataakin Iehova ma Natina. w21.04 4 ¶9-10

E boni bae n iai taai ake e a manga uringaaba iai te abotoro Bauro ibukini baike e kakaraoi ngkoa. E taekinna bwa boni “karotoia” taani bure ngaia, ao e bon eti anne. (1Ti 1:15) Imwain ataakin te koaua irouni Bauro, e kakorakoraa ni bwainikirinia Kristian n te kaawa teuana ma teuana, e kamatawarikia tabeman, ao e boutokaa kamateaia ake tabeman. (Mwa 26:​10, 11) Ko kona n iangoa ana namakin Bauro ngkana e a kaitiboo ma ataei aika Kristian ake e anga te kariaia bwa a na tiringaki aia karo? E uringaaba Bauro n ana kairua ake e a tia ni karaoi, ma e ataia ae e a aki kona ni bitii kanoan taai aika nako. E kakoauaa ae e mate Kristo ibukina, ao e korea aei: “N ana akoi ae rianako te Atua, ao I a riki n ai arou aei.” (1Ko 15:​3, 10) Tera reireiara iai? Kakoauaa raoi ae e mate Kristo ibukim ao ko a kona ni karekea am iraorao ae kaan ma Iehova. (Mwa 3:19) E kakawaki iroun te Atua te bwai ae ti karaoia ngkai ao n taai aika a na roko, ma tiaki ara kairua ake ti karaoi ngkoa.​—It 1:18. w21.04 23 ¶11

E ngae ngke a bati I-Iutaia n ana bong Iesu aika aki kantaningaia bwa e na mate te Mesia, ma nora te taetae ni burabeti n te Koroboki ae Tabu aei: “E kabwaroa maiuna nakon naba te mate, ao e warekaki i buakoia taani bure. E uouotii aia bure aomata aika bati, ao e bubutii ibukia taani bure.” (It 53:12) Ngaia are e ngae ngke e kamateaki Iesu bwa te tia bure, ma bon akea bukina ae riai irouia I-Iutaia bwa a na rawa ni butimwaeia. N taai aikai, ti kona n aki kabuaa ara onimaki ngkana ti karekea bwanin te rongorongo. N ana Kabwarabwara i Aon te Maunga, e kauringia Iesu taan rimwina bwa a na bon ‘uaraoaki’ irouia tabeman. (Mt 5:11) Tatan bon nibwani keewe akanne. E kairiia taani kakaaitara bwa a na kabutiinako rongorongo aika kewe ibukia naake a tangira te koaua. (Kao 12:​9, 10) Ti riai n rarawa nakoni keewe ake a taekin taani kaaitaraira. Ti aki riai ni kariaia keewe akanne bwa a na kakamaakuira ke ni kamamaara ara onimaki. w21.05 11 ¶14; 12 ¶16

Buoka am reirei n te Baibara bwa e na onimakina Iehova. E karaui nanoia taan rimwina Iesu bwa e na boni buokiia Iehova ibukina bwa E tangiriia. (Mt 10:​19, 20, 29, 30) Kauringa am aomata ae e na boni buokia naba Iehova. Ko kona ni buokia bwa e na onimakina Iehova man arom n tataro ma ngaia ibukin tiana. E taku Franciszek ae mena i Poland: “N angiin te tai ao au tia reirei e mwanewei tiau n ana tataro. Ngke I a nora aron Iehova ni kaekai ana tataro au tia reirei, I a moana naba au tatataro. I namakina ana ibuobuoki Iehova ngke I a kainnanoa au motirawa i nanon tabebong man au mwakuri ni kareketianti, bwa I aonga ni kaei bobotaki ao bwabwaro.” E tabeakinia raoi Iehova ara reirei n te Baibara. E kakaitau n aia kakorakora taan angareirei aika Kristian ni buokiia aomata bwa a na kaaniaki ma ngaia, ao e tangiriia ibukin aia kakorakora. (It 52:7) Ngkana e tuai n reke ae ko reirei ma ngaia, ko kona ni buokiia aomata aika reirei bwa a na rikirake nakon te bwabetito, man arom ni katoaia taan uarongorongo ake tabeman n aia reirei n te Baibara. w21.06 7 ¶17-18

Ti kona ni kaota ara kakaitau ngkai iai iroura Ana Taeka te Atua, mani wawarekana ni katoatai. Ti riai ni bairea ara tai ni wareka te Baibara ao n ukeuke n reirei iai, ao ti na aki tii karaoia n reken ara tai. Ngkana ti karaoa anne, ti a kona iai ni kateimatoa korakoran ara onimaki. Ti kaokoro ma aomata “aika wanawana ao aika rabakau” n te aonnaba, bwa e boto ara onimaki i aon Ana Taeka te Atua. (Mt 11:​25, 26) Imwin ara ukeuke n reirei n te boki ane tabu anne, ti a ataa ngkai bukin rikiraken te buakaka n te aonnaba, ao te bwai ae e na karaoia Iehova iai. Ngaia are ti bia motinnanoia bwa ti na kakorakoraa ara onimaki, ao ni buokiia ake ti kona ni buokiia bwa a na onimakina ara tia Karikiriki. (1Ti 2:​3, 4) Ao ti bia ingainga ni kantaningaa te tai are a nang bane iai aomata aika maiu i aon te aba, n atong taeka ake n Te Kaotioti 4:​11, ae kangai: “Ko riai n anganaki te neboaki . . . ngkoe ae Iehova ae Atuara, ibukina bwa ko karikii bwaai ni kabane.” w21.08 19 ¶18-20

Ngkai taani kawakintiibu unimwaane, a mwiokoaki bwa a na anga te reirei ni kairiri ngkana e kainnanoaki. A riai n anga te reirei ni kairiri ae ibuobuoki, e kaungaunga, ao e “kakimwareireia te nano.” (TNR 27:9) A tangiriia taari unimwaane. N tabetai, a kaota anne n aroia n anga te reirei ni kairiri nakon temanna ae e nang toua te mwaneka ae kairua. (Kar 6:1) Ma imwain ae e taetae te unimwaane nakon temanna, e riai moa n iangoi baike e taekini Bauro ibukin te tangira. “E taotaonakinnano te tangira ao e akoi. . . . E taona nanona nakoni bwaai ni kabane, e onimakini bwaai ni kabane, e kantaningai bwaai ni kabane, ao e nanomwaaka nakoni bwaai ni kabane.” (1Ko 13:​4, 7) Ngkana e kananoa ana iango te unimwaane i aoni kiibu akanne, e na buokaki iai n taraia raoi bwa e na anga te reirei ni kairiri ibukin te tangira. Ngkana e namakinna te aomata are anganaki te reirei ni kairiri bwa e tabeakinna te unimwaane, e na kukurei riki ni butimwaea te reirei ni kairiri. w22.02 14 ¶3; 15 ¶5

E karikiia Iehova natina aika aomata ao anera aika kororaoi. Ma natina ae te anera ae Tatan (ae nanona “te tia Kaaitara”) e kariria aomata aika kororaoi ake Atam ma Ewa bwa a na kaitaraa Iehova. A ira naba te karitei anne anera riki tabeman ma aomata. (Iu 6) E namakinna Iehova bwa a aki kakaonimaki nakoina. Ma e taotaona nanona ao e na bon teimatoa n taotaona nanona ni karokoa te tai are e na kamaunaia iai taani karitei ni kabane. A na boni kakabwaiaaki iai ana aomata aika kakaonimaki ni koaua ake a a tia n nanomwaaka n ai arona, i aan te waaki ae buakaka ae ngkai! E bukina Iobi Tatan ma ana toro Iehova aika kakaonimaki ni kabane bwa a taromauria te Atua tii ibukini karekeani kakabwaiaaia. (Iob 1:​8-11; 2:​3-5) E teimatoa ana bukibuki te Riaboro anne ni karokoa boong aikai. (Kao 12:10) Ti kona ni kaota kewen Tatan man arora n nanomwaaka i aani kataaki, ao n teimatoa ni kakaonimaki nakon Iehova ibukin tangirana iroura. w21.07 9 ¶7-8

E kamanena teuana te kaikonaki te abotoro Bauro n reireinira iai bwa e rangi ni kakawaki bitakin aroaroni maiura. E koreia bwa ti riai ni bobitii aroarora nikawai “i aon te kai.” (Ro 6:6) N taekana riki teuana, ti kani kakairi n ana katoto Kristo. Ti bon riai ni katoki aroarora ao ara mwakuri ake e ribai Iehova. Tii mani karaoan aei, ae ti kona ni karekea iai te mataniwinnano ae itiaki ao kantaningaan te maiu n aki toki. (Io 17:3; 1Be 3:21) E na aki bitii ana kaetieti Iehova ibukini kakukureiara. Ma ti riai ni karaoi bitaki ao n ongeaba n ana kaetieti. (It 1:​17, 18; 55:9) Imwin am bwabetito, ko riai n teimatoa ni buakani baika ko tatangiri aika bure. Tataroa buokam mairoun Iehova ao onimakina taamneina ma tiaki oini korakoram. (Kar 5:22; Brb 4:6) Ti riai ni mwakuri korakora ngkana ti na buuta te aroaro nikawai ao n aki manga okiria. w22.03 6 ¶15-17

E berita Iehova bwa e na katauraoa kanara, karabaara, ao kamanoara, ngkana ti ukoukora moa ana Tautaeka n Uea ao ni maiuakini ana kaetieti aika raoiroi. (Mt 6:33) Ngkana ti onimakina te berita anne, ti na bon aki iangoa kaubwain te maiu aei bwa e na karekea kukureira ao ni kamanoira. Ti ataia ae te anga ae e tii kona n reke iai raun nanora ni koaua, boni mani kakaraoan nanon Iehova. (Brb 4:​6, 7) E ngae naba ngkana ti kona ni kabooi baika bati, ma ti riai n iangoia bwa e tau ara tai ao korakorara ibukini kamanenaan ao tabeakinaia ke e aki. E kona n reke ae ti a rangi n tangiri ara bwaikoraki? Uringnga ae iai ara mwakuri ae e anganira te Atua i nanon ana utu. Ae nanona bwa ti aki riai ni katabetabeaki ni bwaai tabeua. Ti aki kan riki bwa te rorobuaka n ataei are katibanakoa ana tai ni beku ibukin Iehova n ikotaki ma natinakina irouna, tii ibukin tangiran kaubwain te maiu aei!​—Mrk 10:​17-22. w21.08 6 ¶17

Ane ko na atai iai aroaron Iehova ake ko reiakin naba ngke ko reiakina te karikibwai. Reiakinan aroaron Iehova e kaotia raoi nakoira bwa bon iai ngaia. (TO 34:​6, 7; TA 145:​8, 9) Ngkai ko a tabe ni kinaa riki Iehova, ko nang onimakinna riki, e na korakora tangirana, ao e na kaan riki am iraorao ma ngaia. Tibwaa am onimaki ibukin te Atua nakoia tabemwaang. Ma tera arom ngkana ko uarongorongo nakon temanna ae nanououa bwa iai te Atua ke akea, ao ko a aki ataa arom ni kaeka? Kataia ni kakaaea kaekaan te titiraki man te Baibara n ara boki teuana, ao maroroakinna ma ngaia imwina. Ko kona naba ni butiia te tia Kakoaua ae mwaatai bwa e na buokiko. E ngae ngke e butimwaea am kaeka man te Baibara te aomata anne ke e aki, ma ko boni kakabwaiaaki mani karaoan am kakaae. E na rikirake korakoran am onimaki. w21.08 18 ¶14-15

Tiaki nanona bwa ti nang kakeai bwaai ni kabane ake ti kukurei iai ibukini kakukureian Iehova. (TM 5:​19, 20) Ma ngkana ti rineia bwa ti na aki karaoa ae bati ibukin Iehova bwa ti aki kani kakeai baike ti tatangiri, ti kona ni katotonga ana kairua te mwaane are n ana kaikonaki Iesu, are e tabe riki ma mwengaraoina ma e aki tabe ma te Atua. (Rk 12:​16-21) Ngkana ti aitara ma kangaanga, ti tataroakinna bwa ti na kamanena raoi ara konabwai n iango bwa ti aonga ni karaoa ara babaire ae ti na mwakuria. (TNR 3:21) E kakabwaiaira Iehova n aanga aika bati. Ti kaotia bwa ti kakaitau ni kakabwaia akanne ngkana ti kabanea ara konaa ni karaoiroia. (Ebr 13:15) E kona n irekereke anne ma karababaan ara mwakuri ni minita ike ti a kona riki iai ni karekei kakabwaia aika bati. Ti bia katoabong ni kakaaei aanga ake ti kona iai ni “katoongnga ao [n] noria ae e raoiroi Iehova.” (TA 34:8) Ao ti na boni katotonga Iesu are taku: “Kanau boni karaoan nanon teuare kanakomaiai ao katiaan te mwakuri are e anganai.”​—Io 4:34. w21.08 30-31 ¶16-19

E tangiria Tatan bwa ti na karikirakea te kainikatonga. E ataia ae ngkana ti kainikatonga ti na bon riki n ai arona ao n aki karekea te maiu are aki toki. Ngaia are e anga te kauring te abotoro Bauro bwa e kona te aomata “ni kainikatonga, ao e na titeboo motikan taekana ma are e karekea te Riaboro.” (1Ti 3:​6, 7) E kona n riki anne nakoira ni kabane, e ngae ngke ti boou ke ti a maan ni beku ibukin Iehova. Aomata aika kainikatonga a boni bangaomata. E kataia Tatan ni kairira bwa ti na bangaomata man arora n iangoira i bon iroura ao n aki tabe ma Iehova, moarara riki ngkana ti aitara ma te kangaanga. N te katoto, ko a tia ni bukinaki n te aro ae kewe? Ke e a tia ni karaoaki ae ribuaka nakoim? E tangiria Tatan bwa ko na bukina iai Iehova ke tarim n te onimaki. E tangiria naba te Riaboro bwa ko na iangoia ae katokan te kangaanga anne boni karaoani bwaai n oin nanom, n oneani mwin are ko na ira ana kaetieti Iehova are kaotia n ana Taeka.​—TM 7:​16, 20. w21.06 15 ¶4-5

E anganaki mwiokoana ae kakawaki te burabeti ae Akai iroun Iehova. E boni bae Akai ni mena i buakoia naake a okira Ierutarem n 537 B.C.E., imwin te taenikai i Baburon. Ngke a a roko n aia tabo taan taromauri akana kakaonimaki akanne, a waekoa ni kawenea aan ana auti Iehova, ke te tembora. (Etr 3:​8, 10) Ma e aki maan imwina ao e a riki te bwai ae kananokawaki. E a bwara nanoia ao a a katoka aia mwakuri ni kateitei ibukin te kakaaitara. (Etr 4:4; Ak 1:​1, 2) Ngaia are n 520 B.C.E., e a mwiokoa Akai Iehova bwa e na kaoka ingaingaia I-Iutaia ao ni kaungaia bwa a na katiaa te tembora. (Etr 6:​14, 15) Oin te kantaninga n ana rongorongo Akai bwa e na kakorakoraa onimakinan Iehova. E bae ni karaunano te taeka ae “Iehova ae Atuaia taanga ni buaka.” E kairiri Iehova i aon ana taanga ni buaka ae bubura ae kaainaki irouia anera, ngaia are a riai I-Iutaia n onimakinna bwa a aonga n tokanikai. w21.09 15 ¶4-5

Ni boong aikai, a katiteuanaaki n te tangira Ana Tia Kakoaua Iehova ni katobibia te aonnaba. Ti kaokoro ma Aaro ake tabeua, bwa e katiteuanaaki ara botaki n itaritari n aki ongea kakaokoron ara reeti ao ara katei. Ti nora te tangira ae koaua n ara bobotaki, ara runga, ao ara bwabwaro. Ti buokaki n anne bwa ti na kakoauaa riki ae ti bon taromauria Iehova n te aro ae boraoi ma nanona. (Io 13:34) Ti kaumakaki n Ana Taeka te Atua bwa ti na ‘kakorakoraa te itangitangiri i marenara.’ (1Be 4:8) Te anga teuana ae ti kaota iai te tangira, boni man arora n ikabwarabure ao n taotaon nanora i marenara ibukin aki kororaoira. Ti ukeri naba aanga ake ti kona iai ni bwaina te tituaraoi ao te akoi nakoia kaain te ekaretia ni kabane, ao naake tao a kaunira naba. (Kor 3:​12-14) Te bwai ni kabaebae ae te tangira boni kanikinaeara ae kakawaki bwa Kristian ni koaua ngaira. w21.10 22 ¶13-14

Te koaua bwa e kona kabaneakin te tia bure ae aki raira nanona ni buokia bwa e na bita arona? E konaa. A bati taari aika a tia ni karaoa te bure ae kakaiaki ake a taekinna bwa ngke a kabaneaki, a a buokaki iai n ataa kakaiakin aia bure, a rairi nanoia, a bitii aroia, ao a okira Iehova. (Ebr 12:​5, 6) Iangoa te kaikonaki aei. E noria te tia kawakintiibu bwa iai ana tiibu temanna ae aoraki. E ataia ae ngkana e na bwainnaorakia ana tiibu aei, e riai ni kaokoroa ma te nanai. Ma taian tiibu boni maan aika kan ikoikotaki. A tangiria ni memena i buakon te nanai, ao a kona n aki kukurei ngkana a kaokoroaki. Ma te koaua bwa e iowawa te tia kawakintiibu ngkai e kaokoroa te tiibu anne? E bon aki. E ataia ae ngkana e kariaia te tiibu are aoraki bwa e na mena i buakon te nanai, e na butinako te aoraki anne. E boni kamanoa te nanai ae bwanin ngkai e kaokoroa te tiibu are aoraki. w21.10 10 ¶9-10

Ti kakabwaiaaki ngkai ti kaaina te utu ae kaainaki irouia taari ni katobibia te aonnaba aika itangitangiri. Ti tangiriia aika bati bwa a na raonira n taromauria Atuara. N iaiangoan anne, ti riai n taratara raoi bwa ti na aki karaoa te bwai ae e na kabuakakaaki iai Tamara are i karawa ke ana aomata. Ti kataia ni karaoi aroaro ake a na anaaki iai nanoia aomata nakon te rongorongo ae raoiroi. N tabetai, a kona tabeman ni kabuakakaira ke ni bwainikirinira ngkai ti ongeaba iroun Tamara are i karawa. Ma tera arora ngkana ti a maaku n te tai are ti taekina iai ara koaua nakoia tabemwaang? Ti kona n onimakina Iehova ma Natina bwa a na buokira. E karaui nanoia taan rimwina Iesu bwa a na aki raraomaeakina aroia n taetae, ke te bwai ae a na taekinna. Bukin tera? E taku Iesu: “Kam na anganaki ami taeka n te tai naba anne. Bwa kam aki taetae n tii ngkami ma e taetae taamnein Tamami iroumi.”​—Mt 10:​19, 20. w21.09 24 ¶17-18

E kamanena naba te kabotau anne Mote. (TA 90:​1, kbn.) Ao imwaini mateni Mote, e taekina te kabotau riki teuana ae tamaroa. E korea aei: “Bon te tabo ni kamanomano te Atua mangkoangkoa, a mena baina aika teimatoa i aam.” (TTK 33:27) Tera reireiara ibukin Iehova n te taeka ae “a mena baina aika teimatoa i aam”? Ngkana e riki Iehova bwa ara Tabo ni Kamanomano, ti na boni mano raoi. Ma e bae n iai taai ake ti namakina iai te bwarannano ao te rawawata. Tera ae e na karaoia Iehova ibukira? (TA 136:23) E na kaaki baina i aara, e na tabekira, ao ni buokira bwa ti na tei i aoni waera. (TA 28:9; 94:18) Ataakin ae e boutokaira Iehova n taai nako, e kauringira ae ti kakabwaiaaki n aanga aika uoua. Te moan, iai ara tabo ni kamanomano ae mano raoi n aki ongeia bwa ti mena ia. Te kauoua, e rangi n tabeakinira Tamara are i karawa ae tatangira. w21.11 6 ¶15-16

E ataia Iesu ae e na kataaki aia onimaki taan rimwina n te ribuaka. Ibukini buokaia n anne, e a taekina te kaikonaki n te boki ae Ruka. E karakina te aine ae e a tia ni mate buuna ae teimatoa ni bubutii karekean te kaetitaeka ae riai mairoun te tia moti ae buakaka. E kakoauaa raoi neiei bwa e na boni materaoi arona ni botumwaaka. N tokina, e a butimwaeaki ana bubutii iroun te tia moti. Tera te reirei iai? E bon aki ribuaka Iehova. Ngaia are e taku Iesu: “Ao tiaki e na boni karaoa te kaetitaeka ae riai te Atua nakoia ana koraki aika rineaki ake a tang nakoina ni ngaina ao ni bong?” (Rk 18:​1-8) E reitia ni kangai Iesu: “Ngkana e roko Natin te aomata, te koaua bwa e na kunea te onimaki aei i aon te aba?” Ngkana ti kaaitara ma te ribuaka, ti riai ni kaotia bwa e korakora ara onimaki n aron te aine anne, man arora n taotaonakinnano ao ni botumwaaka. Ibukin ara onimaki anne, ti kona ni kakoauaa raoi bwa e na boni buokira Iehova. Ti riai ni kakoauaa naba ae e mwaaka te tataro. w21.11 23 ¶12; 24 ¶14

Rooro n rikirake, kam namakinna n tabetai bwa e a tauaki inaomatami n ana kaetieti Iehova? E tangiria Tatan bwa kam na iangoa anne. E tangiria bwa kam na iaiangoi riki aroia naake a toua te kawai ae mwawaawa bwa a taraa ni kukurei ni maiuia. E kona ni kamanenai baike a kakaraoi tabonrorom n te reirei ke baike ko nori n te intanete, ni kairiko iai bwa ko na namakinna ae e kabotu maium. E tangiriko Tatan bwa ko na iangoia ae a tukiko ana kaetieti Iehova mani karekean te kukurei ni maium. Ma uringa aei: e aki tangiria Tatan bwa a na nora tokini kawaia, naake a toua te kawai aei. (Mt 7:​13, 14) Ma Iehova e kaota nakoim te maiu ae tamaroa ae ko na karekea ngkana ko teimatoa n toua te kawai ae tiki nakon te maiu.​—TA 37:29; It 35:​5, 6; 65:​21-23. w21.12 23 ¶6-7

Ti ataia ae ti riai ni kabwarai buure bwa bon te bwai ae ti riai ni karaoia. Ma e boni kona naba ni kangaanga karaoana. Tao e bae naba n namakina anne te abotoro Betero n tabetai. (Mt 18:​21, 22) Tera ae kona ni buokira? Te moan, kananoa am iango n aron Iehova ni kabwaraa am bure n taai aika bati. (Mt 18:​32, 33) Ti bon aki tau ni karekea anne, ma e boni kukurei ni kabwarai ara bure. (TA 103:​8-10) Ngaia are “ti riai ngkanne n itangitangiri i marenara.” Ti aki riai n iangoia bwa ti na kabwarai buure ke ti na aki. Boni baera bwa ti na kabwarai aia bure tarira n te onimaki. (1Io 4:11) Te kauoua, kananoa am iango i aon te bwai ae e na riki ngkana ti kabwarai buure. Ti kona ni buoka te aomata are bure nakoira, ti buoka katiteuanaakin te ekaretia, ti kamanoa ara iraorao ma Iehova, ao ti kanakoa te uota ae rawawata mai aora. (2Ko 2:7; Kor 3:14) Ni kabaneana, tataro nakon Teuare e bon tuangira bwa ti na kabwarai buure. Tai kariaia Tatan bwa e na urua te rau i marenara ma tarira n te onimaki. (Ebt 4:​26, 27) Ti kainnanoa ana ibuobuoki Iehova ngkana ti na rawa ni mwane n ana kai ni kabwaru Tatan. w21.06 22 ¶11; 23 ¶14

E birinako n rawea maiuna Tawita. E kan tiringnga te uea ae korakora i Iteraera ae Tauro. Ngke e kainnanoa te amwarake Tawita, e a nakon te kaawa ae Nobo, ike e a bubutii iai nimaua te bwerena. (1Ta 21:​1, 3) Imwina, e a kamanoa ma ana rorobuaka n te nangananga teuana. (1Ta 22:1) E aera ngkai e rinanon aei Tawita? E rangi ni bakantang Tauro n tanoatan taekan Tawita ao n totokanikaina n te buaka. E ataia naba Tauro bwa ibukin aki ongeabana, ao Iehova e a tia n rinea Tawita bwa e na riki bwa te uea. (1Ta 23:​16, 17) Ngkai bon te uea Tauro i Iteraera, iai ana taanga ni buaka ae bubura ao a mwaiti taani boutokaia. Ngaia are e a riai ni birinako Tawita n rawea maiuna. Ma te koaua bwa e iangoia Tauro bwa e kona ni kaitaraa ana kantaninga te Atua ibukin Tawita? (It 55:11) E aki kaotaki n te Baibara, ma te bwai teuana ae ti kona ni kakoauaa, bwa e a boni karekea n te kangaanga Tauro. A na boni konaaki n taai nako naake a kaitaraa te Atua! w22.01 2 ¶1-2

E kakorakoraa Iesu n ana mwakuri ni minita. E kaota tangiraia aomata, n arona n teimatoa n reireinia n taai ake a kona n reke iai. (Rk 19:​47, 48) Tera ae kairia bwa e na karaoa anne? E nanoangaiia aomata Iesu. N tabetai, a a rangi ni bati aika kan ongora iroun Iesu n te aro are e ‘aikoa reke amwarakena ma taan rimwina.’ (Mrk 3:20) E tauraoi naba ni maroro ma te mwaane temanna n te bong, ae te tai ae angaraoi iroun teuaei. A aki riki bwa taan rimwin Iesu angia aomata ake a ongora irouna. Ma a boni bane n ongo taekan te rongorongo ae raoiroi. Ni boong aikai, ti kan angania aomata nako aia tai bwa a na ongora te rongorongo ae raoiroi. (Mwa 10:42) Ibukini kakororaoan aei, ti kona ni karaoi bitaki ma ara aanga n uarongorongo. Ti na aki tii tauraoi n uarongorongo n te tai ae angaraoi iroura, ma ti riai n tauraoi naba ni bita ara tai ni mwakuri nakon te tai are ti na boo riki iai ma aomata. Ni karaoan anne, ti kona ni kakoauaa bwa e na boni kukurei iai Iehova. w22.01 17 ¶13-14

Ni boong aikai, a bati aika e kangaanga irouia onimakinaia naake iai mwaakaia ni kairiri. A noria bwa a kamanoaki riki naake a kaubwai ao ni kakannato irouia taan tautaeka ao kaain te tua, ao a aki karaoa anne nakoia aika maiu ni kainnano. Irarikina, a kakaraoi naba baika bubuaka tabeman mataniwi n Aaro. Ibukin anne, a aikoa onimakina te Atua tabeman. Ngkana iai ae e kukurei n reirei n te Baibara ma ngaira, ti riai ni kataia ni buokia bwa e na karikirakea onimakinan Iehova, ma taani kairiri i aon te aba ake e mwiokoiia. Ma bon tiaki tii naake a reirei n te Baibara aika a riai ni karikirakea onimakinan Iehova ma ana botaki. E ngae ngke ti a maan ni beku ibukin Iehova, ma ti aki riai ni kabuaa onimakinan ae a nanakoraoi ana babaire. N tabetai, a riki baika kona ni kataaki iai ara onimaki ni kaineti ma anne. w22.02 2 ¶1-2