Nakoni kanoana

Kiiba nakoni kanoana

MWAKORO AUA

Antai Iesu Kristo?

Antai Iesu Kristo?
  • Tera nakoan Iesu ae okoro?

  • E roko mai ia?

  • Te aeka n aomata raa ngaia?

1, 2. (a) Bukin tera ngkai ataakin temanna ae tanoata taekana e aki nanonaki iai bwa ko a kinaa raoi iai? (b) Tera te bwai ae a aki ota iai aomata ibukin Iesu?

A bati aomata aika tanoata taekaia n te aonnaba. Tabemwaang a rangi ni ataaki n aia tabo, n aia kaawa ke i abaia. Tabemwaang a ataaki ni katobibia te aonnaba. Ma tiaki nanona bwa ngkana ko ataa aran te aomata ae kakannato ao ko a kinaa naba raoi iai. E aki naba nanonaki n anne bwa ko a ataa raoi rikiana ao aroarona ni koaua.

2 A ongongo naba taekan Iesu Kristo aomata ni katobibia te aonnaba, e ngae ngke e maiu i aon te aba 2,000 tabun te ririki n nako. Ma a boni bati naba aika nanououa bwa antai raoi ngaia. A taku tabemwaang bwa bon tii te aomata ngaia ae raoiroi. Tabemwaang a taku bwa titeboo kakannatona ma te burabeti. Ma bon iai naba aika taku bwa Iesu bon te Atua ao e riai n taromauriaki. E koaua anne?

3. E aera ngkai e kakawaki ataakin Iehova ae te Atua ao Iesu Kristo iroum?

3 E kakawaki bwa ko na ataa te koaua ibukin Iesu. Bukin tera? Ibukina bwa e kangai te Baibara: “Ibukini karekean te maiu are aki toki, a riai n ataiko ae tii ngkoe te Atua ae koaua, ao n ataa naba teuare ko kanakomaia ae Iesu Kristo.” (Ioane 17:3) Eng, ataakin te koaua ibukin te Atua ao Iesu Kristo, e kona ni karekea te maiu are aki toki n te bwaretaiti n te aonnaba. (Ioane 14:6) Irarikina, e a tia ni karaoa te banna ni katoto Iesu ni kaotiotan te aeka ni maiu ae te kabanea n raoiroi ao te aroaro ae riai nakoia aomata. (Ioane 13:34, 35) N te moani mwakoro n te boki aei ao ti maroroakina iai te koaua ibukin te Atua. Ngkai ti na manga rinanon ana reirei ni koaua te Baibara ibukin Iesu Kristo.

TE MESIA ARE BERITANAKI

4. Tera ae nanonaki n nakoa aika “Mesia” ao “Kristo”?

4 N te tai ae maan imwaini bungiakin Iesu ao e taetae ni burabetinaki n te Baibara rokon te Mesia ke te Kristo mairoun te Atua. Nakoa aika “Mesia” (man te taetae n Ebera) ao “Kristo” (man te taetae n Erene) titeboo nanoia bwa “Teuare Kabiraki.” E na kabiraki te Aomata ae beritanaki kaotina aei, are nanona bwa e na anganaki nakoana ae okoro iroun te Atua. Ni mwakoro ake imwina n te boki aei, ti na reiakina riki iai taekani mwiokoan te Mesia ae kakawaki ni kakoroani bukin ana berita te Atua. Ti na reiakin naba taekani kakabwaia ake e na karekei nakoira Iesu n taai aikai. Akea te nanououa bwa a na bati aika iaiango ni kangai imwaini bungiakin Iesu, ‘Antai ae e na riki bwa te Mesia?’

5. Tera te bwai ae a rangi ni koaua raoi iai iroun Iesu taan rimwina?

5 N te moan tienture C.E., a rangi ni kakoauaa raoi taan rimwin Iesu are te I-Natareta, bwa bon te Mesia Iesu are e a kaman taekinaki. (Ioane 1:41) E taku temanna te tia rimwini Kristo ae Timon Betero nakon Iesu: “Bon te Kristo ngkoe.” (Mataio 16:16) A a kangaa naba n taekina aei taan rimwini Kristo ao ti na kangaa ni koaua raoi iai bwa Iesu bon te Mesia are beritanaki?

6. Kabwarabwaraa bwa e kangaa Iehova ni buokiia aika kakaonimaki bwa a na kinaa raoi te Mesia?

6 A bati rongorongon te Mesia ake a kaman taekinaki irouia ana burabeti te Atua ake a maiu imwain Iesu. A na buokaki aomata n rongorongo aikai bwa a na kinaa teuaei. Tao ti na kamataataa ni kangai: Iangoia bwa aongkoa ko butiiaki bwa ko na nako n te kai ni bwati, ke te tabo n turein, ke te marae ni wanikiba bwa ko na butimwaea temanna ae ko tuai nonoria mai mwaina. Tiaki e na ibuobuoki ngkana iai ae e anganiko moa kabwarabwaraan te aomata anne teutana? N aron naba anne, e a tia Iehova ni kabwarabwaraa ana mwakuri te Mesia ao baike a na riki nakoina, rinanon taetae ni burabeti n te Baibara. Kakoroani bukin taetae ni burabeti aika bati e na buokiia aika kakaonimaki bwa a na kinaa raoi.

7. Baikara taetae ni burabeti ake uoua ake a kakoroaki bukia ni kaineti ma Iesu?

7 Iangoi katoto aika uoua. Te moan, e a kaman taekinna te burabeti ae Mika 700 te ririki imwain rikin Iesu bwa e na bungiaki Teuare beritanaki i Betereem ae kaawan Iuta ae uarereke. (Mika 5:2) E bungiaki ia Iesu? N te kaawa raoi arei! (Mataio 2:1, 3-9) Te kauoua, e a kamani koteaki 29 C.E. * bwa e na kaoti iai te Mesia n te taetae ni burabeti are n Taniera 9:25, ao e taekinaki aei bubua ma bubua te ririki. Kakoroan raoi bukini baikai ao taetae ni burabeti riki tabeua, a kakoauaa ae Iesu bon te Mesia are beritanaki.

Ni bwabetitoakin Iesu, e a riki iai bwa te Mesia ke te Kristo

8, 9. Tera te kakoaua are oti n taini bwabetitoakin Iesu, ae kaotia bwa bon te Mesia ngaia?

8 Kakoaua riki tabeua bwa Iesu bon te Mesia, a a teretere ngke e a uakaani banen 29 C.E. Anne te ririki are e roko iai Iesu iroun Ioane te tia Bwabetito bwa e na bwabetitoaki n te Karaanga ae Ioretan. E berita Iehova nakon Ioane bwa e na anganna te kanikina teuana are e na boni kinaa iai te Mesia. N taini bwabetitoan Iesu ao e a nora te kanikina Ioane. E kaota te bae riki te Baibara ni kangai: “Ngke e otirake naba ngkekei Iesu man te ran imwini bwabetitoana, ao akea bwa e a kaukaki karawa, ao Ioane e nora taamnein te Atua ae ruona Iesu n ai aron te taobe. Ao akea bwa e a kangai naba te bwanaa mai karawa: ‘Bon Natiu ae I tangiria teuaei, ae I kakatonga irouna.’” (Mataio 3:16, 17) Ngke e a tia Ioane n ongo ao n nora te baere riki ao e aki nanououa ngkanne bwa bon te Atua ae kanakoa Iesu. (Ioane 1:32-34) N te tai naba anne ngke e a kabwaroa taamneina te Atua ke mwaakana ae mwamwakuri i aon Iesu ao e a riki naba iai bwa te Mesia ke te Kristo ae te aomata ae rineaki bwa e na Kairiri ke e na Uea.Itaia 55:4.

9 Kakoroani bukin taetae ni burabeti n te Baibara ao oin ana kaotioti Iehova ae te Atua, e a kateretereaki iai bwa Iesu bon te Mesia are e beritanaki. Ma aikai riki uoua titiraki aika kakawaki, aika e kaekai naba te Baibara ibukin Iesu Kristo: E roko mai ia, ao te aeka n aomata raa ngaia?

E ROKO MAI IA IESU?

10. Tera ana reirei te Baibara n aroni maiun Iesu imwain rokona i aon te aba?

10 E reiakinaki man te Baibara bwa e maeka Iesu i karawa imwain rokona i aon te aba. E taekinaki n ana taetae ni burabeti Mika bwa e na bungiaki te Mesia i Betereem ma E a kaman riki “man taai ake rimoa.” (Mika 5:2) A bati taai ake e taekinna Iesu bwa e maeka i karawa ngkoa imwaini bungiakina bwa te aomata. (Wareka Ioane 3:13; 6:38, 62; 17:4, 5) E rangi n rianako aron reitakina ma Iehova i karawa ngke te taamnei ngkoa ngaia.

11. E kangaa ni kaotia te Baibara bwa Iesu bon Natin Iehova ae moan te tangiraki irouna?

11 Iai bukina ae riai ngkai Iesu bon natin Iehova ae moan te tangiraki irouna. E aranaki bwa “te moanibung i buakoni baika karikaki ni kabane.” * (I-Korote 1:15) Iai riki te bwai teuana ae rangi n okoro iai te Nati aei. Boni ngaia “Natina ae te rikitemanna.” (Ioane 3:16) Nanon aei bwa bon tii Iesu ae karikaki iroun te Atua n akea temanna ae buokia. Imwini karikan Iesu ao e a manga kabonganaaki iroun te Atua bwa e na buoka katiaan te karikibwai. (I-Korote 1:16) E aranaki naba Iesu bwa “te Taeka.” (Ioane 1:14) Ti tuangaki n aei bwa e riki bwa te tia taetae ibukin te Atua, are e karorokoi rongorongo ao reirei irouia natin te Tama ake tabemwaang, ake anera ao aomata.

12. Ti kangaa n ataia bwa e bon aki boraoi te Nati are te moanibung ma te Atua?

12 E boraoi te Nati are te moani bung ma te Atua n aron ae a kakoauaa tabemwaang? Tiaki ngaia anne ana reirei te Baibara. N aron ae taekinaki n te barakirabe are mai mwaina, e boni karikaki te Nati. E oti n anne bwa iai moan rikina ma akea moan rikin Iehova ae te Atua ao akea naba tokina. (Taian Areru 90:2) E aki iangoia te nati ae te riki temanna aei bwa e na kataia ni kaboraoia ma tamana. E teretere te reirei man te Baibara bwa e kakannato riki te Tama nakon te Nati. (Wareka Ioane 14:28; 1 I-Korinto 11:3) Bon tii Iehova ae “Moan te Mwaaka.” (Karikani Bwaai 17:1) Ai ngaia are bon akea n ai arona. *

13. Tera ae nanonna te Baibara ngke e taekina te Nati bwa “katotongan te Atua ae aki nonoraki”?

13 A maan n itamwaomwao i marenaia Iehova ao Natina are te moanibung i nanoni birion ma birion te ririki, imwaini karikani karawa ae onrake n taian itoi, ao te aonnaba. A na boni bae n rangi n tangiriia i marenaia! (Ioane 3:35; 14:31) E katotonga raoi Tamana te Nati ae tangiraki aei. Anne bukina ae e aranaki iai te Nati n te Baibara bwa “katotongan te Atua ae aki nonoraki.” (I-Korote 1:15) Eng, e kona naba te aomata temanna ni katotonga raoi tamana n aaro tabeua, n aron te Nati are i karawa are e katotonga raoi aroaron Tamana ma anuana.

14. E kangaa ni bungiaki bwa te aomata i aon te aba Natin Iehova ae te rikitemanna?

14 E kukurei Natin Iehova are ana rikitemanna ni kitana karawa ao n nako aon te aba ni maeka ma aomata. Ma ko kona n iango ni kangai, ‘E na kangaa te taamnei are i karawa ni bungiaki bwa te aomata?’ E boni karaoa te kakai Iehova ni kaineti ma aei. E kamwainga maiun Natina are te moanibung mai karawa nako nanoni biroton ainen Iutaia ae Maria, ae te aine ae tuai ni boo ma te mwaane. Akea tamana ae te aomata i aon te aba. E bungia natina ae kororaoi Maria ao e aranaki bwa Iesu.Ruka 1:30-35.

TE AEKA N AOMATA RAA IESU?

15. Bukin tera bwa ti kona n taekinna bwa ti kinaa riki Iehova rinanon Iesu?

15 A buokira bwaai ake e taekin Iesu ao ake e karaoi ngke e mena i aon te aba, bwa ti na kinaa riki iai. Ma ae kakawaki riki nakon anne, ti a kona naba ni kinaa raoi Iehova rinanon Iesu. Bukin tera? Uringnga are boni katotongan raoi Tamana ni koaua te Nati aei. Anne bukina are e tuanga iai temanna te tia rimwina Iesu ni kangai: “Ane e a tia n norai ao e a tia naba n nora te Tama.” (Ioane 14:9) E bati riki rongorongoni maiun Iesu Kristo, ana mwakuri, ao anuana, aika taekinaki ni bokin te Baibara aika aua ake a aranaki bwa Euangkerio, aika Mataio, Mareko, Ruka, ao Ioane.

16. Tera raoi oin ana rongorongo Iesu ao mai ia ana reirei?

16 E rangi ni kinaaki Iesu bwa “te tia Reirei.” (Ioane 1:38; 13:13) Tera ana reirei? Oin raoi ana rongorongo bon “te rongorongo ae raoiroi ae taekan te Tautaeka n Uea,” are taekan Ana Tautaeka te Atua i karawa, are e na kairiri n te aonnaba ni kabutaa ao e na karekei kakabwaia n aki toki nakoia aomata aika ongeaba. (Mataio 4:23) Antai ana reirei aei? E taku Iesu: “Te reirei ae I anga bon tiaki au bwai, ma bon ana bwai teuare kanakomaiai,” ae Iehova. (Ioane 7:16) E ataia Iesu bwa Tamana e tangiriia aomata bwa a na ongora te rongorongo ae raoiroi ae taekan te Tautaeka n Uea. Ni Mwakoro 8, ti na reiakina riki taekan ana Tautaeka n Uea te Atua n ikotaki ma baike e na karaoi.

17. E angareirei ia Iesu ao bukin tera bwa e rangi ni kakorakoraa bwa e na reireinia aomata?

17 E angareirei ia Iesu? N taabo nako ike e kuneia iai aomata, n te marenaua ke n taiani kaawa aika bubura ma aika uarereke, n taabo ni boobwai, ao ni mwengaia. E aki kariaa Iesu kawarana irouia aomata. Boni ngaia ae e nako ni kawariia. (Mareko 6:56; Ruka 19:5, 6) E aera ngkai e rangi ni kakorakoraa Iesu ni karaoa anne, ao ni kabanea naba te tai ae bati n uarongorongo ao n angareirei? Ibukina bwa anne te bwai ae tangiria te Atua bwa e na karaoia. E kakaraoa nanon Tamana Iesu n taai nako. (Ioane 8:28, 29) Ma iai riki bukin ana uarongorongo. E nanoangaiia te koraki ake a roko ni kawaria. (Wareka Mataio 9:35, 36.) A aki kubaraki irouia mataniwin Aaro, ake a riai n reireinia taekan te koaua ibukin te Atua ao ana kantaninga. E ataia Iesu bwa e korakora nanoia aomata ni kan ongora n rongorongon te Tautaeka n Uea.

18. Tera aroaron Iesu ae e anaaki nanom iai?

18 Iesu bon te aomata ae tatangira ao e korakora ana namakin. Ma ngaia are a taku aomata bwa e momoaaomata ao e akoi. A rangi ni kani memena naba i rarikina ataei. (Mareko 10:13-16) E aki naba inanonano Iesu. E riribaa te babakanikawai ao te ribuaka. (Mataio 21:12, 13) Ngke e maiu i aon te aba, a kamangoraki aine, ma ngaia e karineia. (Ioane 4:9, 27) E nanorinano ni koaua naba Iesu. N te taina, ao e teboki waeia ana abotoro, ae te mwakuri ae kakaraoaki iroun te toro ae rangi ni mangori.

E uarongorongo Iesu n taabo ake e kuneia iai aomata

19. Tera te katoto teuana ae e kaotia iai Iesu bwa e rangi ni mutiakina kainnanoia aomata?

19 E rangi ni mutiakina naba kainnanoia aomata Iesu. E teretere aei ni kabonganaani mwaakan taamnein te Atua irouna ni karaoi kakai ni kamarurungia aomata. (Mataio 14:14) N te katoto, e kawara Iesu te mwaane ae rebera ao e taku: “Ko kona ni kaitiakai ngkana ko kani karaoia.” E rotaki Iesu ni marakin teuaei ao rawawatana, ao e a kairia ana nanoanga bwa e na arora baina n ringa teuaei ao e taku: “I kani karaoia! Ko na itiaki.” E a kamarurungaki naba teuare aoraki! (Mareko 1:40-42) Ko kona n iangoa aron rotakin teuarei?

KAKAONIMAKI NI KAROKOA TE TOKI

20, 21. E kangaa Iesu ni karaoa te banna ni katoto ibukin te kakaonimaki n ongeaba iroun te Atua?

20 E karaoa te banna ni katoto Iesu ae te kabanea n raoiroi ni kaineti ma te kakaonimaki n ongeaba nakon te Atua. E teimatoa ni kakaonimaki nakon Tamana are i karawa n aki ongei kangaanga n aekaia nako ao taian riribai ma karawawata. E matoatoa Iesu ni kaaitarai ana kariri nako Tatan ao e tokanikai iai. (Mataio 4:1-11) N te taina, ao a aki kakoauaa Iesu ana utu ma a a manga bon taku bwa “e a mino.” (Mareko 3:21) Ma e aki kariaia Iesu bwa e na rotaki buaka irouia, ma e teimatoa naba ni karaoa ana mwakuri ibukin te Atua. E teimatoa n taotaonakinnano Iesu n aki kariaia bwa a na ruanikai taani kaitaraa, e ngae ngke e bati te kamarakinano ma te iowawa nakoina.1 Betero 2:21-23.

21 E teimatoa Iesu ni kakaonimaki ni karokoa matena, ae matena ae rangi ni kammaraki ni karaoakin ae iowawa nakoina irouia ana kairiribai. (Wareka I-Biribi 2:8.) Iangoi baika e nanomwaaka iai n ana kabanea ni bong imwaini matena. E tauaki ao e karaoaki te bukibuki ni kewe nakoina, e motikaki taekana irouia taani moti aika babakanikawai, e bwainingareaki, ao e kammarakaki irouia tautia. E anaa kabanean ikena ngke e bobitiaki i aon te kai ni kammaraki ao e takarua ni kangai: “E a tia!” (Ioane 19:30) Ma n ana katenua ni bong Iesu imwini matena, e a kautaki iroun Tamana are i karawa nakon te maiu n taamnei. (1 Betero 3:18) Tabeua te wiki imwina, e a okira karawa. E “tekateka i angaatain te Atua” i karawa, ao e tabe ni kantaningaa anganakina mwaakana n uea.Ebera 10:12, 13

22. Tera ae e karekea Iesu ni kakaonimakina ni karokoa matena?

22 Tera ae e karekea Iesu ni kakaonimakina ni karokoa matena? Maten Iesu e karekea kantaningaan te maiu are aki toki nakoira n te aonnaba ae te bwaretaiti, ni kaineti ma ana moani kantaninga Iehova. E na kabwarabwaraaki n te mwakoro ae imwina bwa e kangaa maten Iesu ni karaoa anne.

^ bar. 7 Ibukini kabwarabwaraan ana taetae ni burabeti Taniera ae kakoroaki bukina ni kaineti ma Iesu, nora te Bukinibaa ae “E a Kamani Kaota Rokon te Mesia Ana Taetae ni Burabeti Taniera.”

^ bar. 11 E aranaki Iehova bwa te Tama ibukina bwa bon te tia Karikiriki. (Itaia 64:8) E aranaki Iesu bwa Natin te Atua kioina ngkai e karikaki iroun te Atua. N aron naba anne, a aranaki naba anera ao te aomata are Atam, bwa natin te Atua.—Iobi 1:6; Ruka 3:38.

^ bar. 12 Ibukini kakoauaana riki bwa e aki boraoi te nati are te moanibung ma te Atua, nora te Bukinibaa ae “Te Koaua Ibukin te Tama, te Nati, ao te Taamnei ae Raoiroi.”