1, 2. N ningai te tai are e un iai Iesu, ao bukin tera?

 E A BON rangi n un Iesu ma iai bukin unna ae riai. Tao ko na bon aki kakoauaa bwa e na un n te aro aei, bwa are bon te aomata ae nimamannei ngaia. (Mataio 21:5) E teimatoa ni bwaina te taotaonakinnano ngkana e un, ma e a bon riai moa unna. * Tera ae kauna te mwaane ae tangira te rau aei? E kaunna noran karaoakin te mwakuri ae ribuaka irouna.

² E rangi n taatangira te tembora are i Ierutarem Iesu. Bon tii ngaia te tabo ae tabu n te aonnaba ni kabutaa, ae e a tia ni katabuaki bwa nnen taromaurian Tamana are i karawa. E ririannaki irouia I-Iutaia man aaba aika raroa bwa a na taromauri iai. A roroko naba Tientaire aika mamaaka te Atua, n rin ni katawanangin te tembora ae nneia ae onoti ibukia. Ma ngke e a moana ana mwakuri ni minita Iesu, ao e rin n oon te tembora ike e a nora iai te mwakuri ae rangi ni buakaka ae karaoaki iai. Ai aki ako ra taraan te tabo aei bwa e a taraa riki ni mwakete nakon ae e na taraa n riki bwa te auti n taromauri! E a kebotaua irouia taani kaboonakoi bwaai, ao taan rai mwane. Tera te ribuaka ae karaoaki iai? A aonikaia aomata taani bitineti aikai n ana tembora te Atua n iraei aia mwane. N te aro raa?​—Ioane 2:14.

3, 4. Tera te mwakuri n aonikai are e karaoaki n ana auti Iehova, ao baikara waaki ake e karaoi Iesu ibukin kaetan te mwakuri anne?

³ A a tia ni baireia mataniwin te Aro bwa tii teuana te aeka ni mwane ae riai ni kabonganaki ibukin kabwakaan te angabwai n te tembora. N te aro anne a riai n rai mwane iruwa bwa a aonga ni karekea irouia te aeka ni mwane aei. Mangaia are a katauraoa aia taibora taan rai mwane aikai i nanon te tembora, ao a tangira aia bakao ngkana a raimwane. E rangi ni karekemwane naba  kaboonakoaia maan. Iruwa aika a kan angakarea a kona ni kabooi maan mairouia taan bitineti n te kaawa bwa aia karea, ma a kona naba n rawa ni butimwai maan aikai mataniwi n te tembora ngkana a taku bwa a aki tau. Ma maan aika kabooaki i nanon te tembora a na boni bae ni butimwaeaki. Ibukina bwa akea riki aia anga aomata, a karakaa boon aia man taani kaboonakoi bwaai. * Bon tiaki tii te aonikai ni kaineti ma te bobwai aei, ma bon te mwakuri naba n iraa!

⁴ E a bon aki kan tautau Iesu ni kaineti ma te babakanikawai aei, ibukina bwa bon ana auti Tamana! E karaoa ana bwai ni kataere man te roobu, ao e a kaotinakoia naba iai taian nanai ni kao ao tiibu man te tembora. Imwina e a manga kawaekoaa nakoia taan rai mwane ao e karangai aia taibora. Iangoi mwaane ake a a bane n rabinonako i aon te timanti ae karaoaki man te mabora! E tuangia taani kaboonakoa te mannikiba are te taobe ma te aki kukurei ni kangai: “Uoti nako baikai.” (Ioane 2:15, 16) Bon akea ae e kona ni kaitaraa te mwaane ae ninikoria aei.

5-7. (a) Tera aron rotakin ana kaantaninga Iesu ni kaineti ma te kaetitaeka ae riai ni maiuna ngke e tuai ngkoa n riki n aomata, ao tera ae ti kona n reireiaki iai man ana katoto? (b) Tera aron Kristo ni buakana babakanikawaian uean Iehova ao arana?

⁵ A boni manga okira naba te tabo arei taani kaboonakoi bwaai. Tao bon tenua te ririki imwina, ao e a manga kaaitara naba ma te aeka ni babakanikawai aei Iesu, ma n te tai aei e a taekina ana taeka Iehova ni kabuakakaia te koraki ake a karaoa Maneabana bwa “bangaia tani iraa.” (Mataio 21:13, BK; Ieremia 7:11) Eng, ngke e nora aonikaia aomata Iesu, ma kabarekan ana tembora te Atua, ao e bon rotaki iai n aron naba rotakin ngkoa Tamana. E bon aki kamimi aei! I nanon ririki aika aki kona ni warekaki aika mirion  ma mirion mwaitiia, ao e a bon tia n reireinaki Iesu iroun Tamana are i karawa. N tokina ao bon titeboo ana iango Iesu ma Iehova n te kaetitaeka ae riai. E a bon tonu raoi nakoina te taeka are kangai, “Boni katotongan raoi te tama, te nati.” Mangaia are ngkana ti kani kamataataira ni kaineti ma aroaron Iehova ae te kaetitaeka ae riai ao e raoiroi riki bwa ti na iaiangoa ana katoto Iesu Kristo iai.​—Ioane 14:9, 10.

⁶ E boni mena naba ikekei ana Rikitemanna Iehova ngke e ribuaka n arana Iehova ae te Atua Tatan, bwa te tia kewe ma ni kananououaa naba iai riaina ni Kairiri. Ai kamii ra te kabuakaka aei! E ongo naba ana kabuakaka Tatan te Nati aei, are e taku bwa bon akea te aomata ae kona n toro raoi iroun Iehova ibukina bwa e tangiria. Taiani bukibuki ni kewe aikai a kammaraka nanon te Nati aei ae nanona ae raoiroi. Ma ai kimwareirei ra ngke e a ataia bwa e na anganaki te mwakuri ae kakawaki ae kaetan te bukibuki ni kewe aei! (2 I-Korinto 1:20) E na kanga ni karaoa anne?

⁷ N aron ae ti reiakinna ni Mwakoro 14, e anga te kabanea n raoiroi ni kaeka Iesu Kristo nakon ana bukibuki Tatan, ni kaineti ma aia kakaonimaki ana aomata Iehova. N ana mwakuri Iesu aei, e katauraoa iai te anga are e na kakoauaki n aki toki aron riain ana tautaeka Iehova ma ni katabuaki Arana. Teuare mwiokoaki iroun Iehova bwa te tia Kamaiu ae taekan Iesu, e na kamatoaa ana kaetitaeka te Atua n te iuniweeti ni kabuta. (Mwakuri 5:31) Aroni maiuna i aon te aba e kaotiota aron ana kaetitaeka te Atua. E taekina Iesu Iehova ni kangai: “E na katanoata au eti [“te kaetitaeka ae riai,” NW] nakoia botanaomata. N na karuoa Tamneiu i aona.” (Mataio 12:18, BK) E kanga ni kakoroi bukin taeka akanne Iesu?

8-10. (a) E kanga aia tua are atongaki mataniwin Aaro aika I-Iutaia, ni kauekea riribaakia aine, ao aomata aika tiaki Iutaia? (b) E kanga te tua are atongaki, ni bita ana tua Iehova ni kaineti ma te Taabati, nakon te bwai ae e karawawataa te aba?

⁸ E tangira ana Tua Iehova Iesu ao e maiuakinna. Ma a kamangaoa te Tua anne mataniwin Aaro n ana bong, ao a aki kabongana ni maiuia. E taku Iesu nakoia: “A na reke kaimi, taani  koroboki ma Baritaio, aika taani mamana-te-aba! . . . Kam katuku bwaai aika bongana riki i buakon ana taeka te Atua, are te kaeti raoi taeka, ma te nanoanga, ma te onimaki.” (Mataio 23:23) E oti bwa a aki katereterea raoi bwa tera “te kaetitaeka ae riai,” taan reirei n ana Tua te Atua akanne. N onean mwin anne, a kamaabubua ana kaetitaeka ae riai te Atua. N te aro raa? Iangoi katoto aika tabeua aikai.

⁹ E kairiia ana aomata Iehova bwa a na teimatoa ni kaokoroia mairouia aomata aika beekan aika maeka i rarikiia. (1 Uea 11:1, 2) Ma e ngae n anne, tabeman mataniwin Aaro aika baba n aia Aro a kaungaia aomata bwa a na riribaia aomata ake tiaki I-Iutaia. I nanon te Mishnah, iai naba te Tua ae kangai: “A riai n aki kitanaki kaao n aia auti n iruwa tientaire, kioina ngkai a kanamakinaki tientaire bwa a wewene ni bure ma maan.” Te aeka n tua aei ae kaineti ma riribaakia aomata nako ake tiaki I-Iutaia bon te ribuaka, ao e kaitaraa naba nanon te Tua Mairoun Mote. (Nakoaia Ibonga 19:34) Tuua tabeua ake a karaoaki irouia aomata a kamangoria aine. E taekinaki n te tua are atongaki, bwa e riai n nakonako te aine i akun buna ao e na aki nakonako i rarikina. E kauringaki naba te mwaane bwa e na aki kakarabakau ma te aine i buakoia aomata, e ngae naba ngkana boni buuna. A aki naba kariaiakaki aine bwa a na anga aia kaotioti n te boowi, n aroia kaaunga. Iai naba te tataro ae a kakaitau iai mwaane ngkai a aki riki n aine.

¹⁰ A a taona nako ana Tua te Atua mataniwin Aaro ni kaetieti ao tuua ake a karaoi. N te katoto, e katabua te mwakuri n te Taabati te Tua, ao e kaokoroaki te bong anne ibukin te taromauri, te kaungaunga n te aro n taamnei, ao te motirawa. Ma a karawawataa te aba Baritaio n te Tua anne. A bon taua bwa aia bwai kabwarabwaran ae tera ae nanonaki n te “mwakuri” iai. A bairei mwakuri aika kakaokoro aika 39 mwaitiia, n aron taiakinan te uita ke te kaee man. Babaire aikai a kauekei titiraki aika rangi ni mwaiti. Ngkana e tiringa te uti te aomata n te Taabati, e na aranaki ngkanne bwa e kaee man? Ngkana e kinika te amwi n uita te aomata ni baina ao e kanna i nanon ana tai n rirarikina, e na aranaki ngkanne bwa e taia te uita? Ngkana e kamaiuaki temanna  ae mamaara, e na aranaki ngkanne bwa e mwakuri? A kaekaki titiraki aikai ni kateakin tuua aika a ananau ma ni matoatoa.

11, 12. E kanga Iesu ni kaota arona ni kaitaraa aia reirei Baritaio ae aki rinanon te Baibara?

¹¹ Ni kaineti ma aroia aomata anne, tera aron Iesu ni buokia aomata bwa a na ota n te kaetitaeka ae riai? E ninikoria ni kaaitaraia mataniwin Aaro ikekei n ana angareirei ao n anuan maiuna. Iangoi moa tabeua ana reirei ake e anga. E waimataiia ni kabuakakai aia tua ake a bon otei ni kangai: “N aromi anne ao kam kakeaa ana taeka te Atua ao kam kabuta oin ami reirei.”​—Mareko 7:13, BK.

¹² E rangi ni korakora Iesu n reirei taekaia Baritaio bwa a kairua n aia iango ibukin te Taabati, ao a bon aki mataata raoi n nanon te Tua. E kabwarabwaraa bwa te Mesia, bon “Uean te tabati” ma ngaia are iai inaaomatana ni kamarurungia aomata n te Taabati. (Mataio 12:8) Ni kamatataan anne, e kakaraoi kakai i mataia aomata ni kamarurungia aomata n te Taabati. (Ruka 6:7-10) Ana kakamaiu aikai boni bannan te kakamaiu are e na karaoia n te aonnaba aei ni kabutaa n tain ana Tautaeka ae Maanna Tengaa te Ririki. Te Mireniam anne bon te Taabati ni koaua are a nang bane iai ni motirawa aomata aika kakaonimaki imwin taian tienture ake e bati iai te karawawataki n te bure ao te mate.

13. Tera te tua are e a reke imwin ana mwakuri ni minita Kristo i aon te aba, ao tera kaokorona ma are mai mwaina?

¹³ E katereterea naba te kaetitaeka ae riai Iesu n te tua ae boou ae “ana tua Kristo,” ae reke imwin banen ana mwakuri ni minita i aon te aba. (I-Karatia 6:2) E aki katotonga te Tua Mairoun Mote te tua ae boou aei, bwa angiina e aanaki ni booto-n-reirei ao tiaki kaetieti aika koreaki aika mwaiti kurikuri. Ma iai naba kaetieti tabeua iai. Teuana mai buakona, e aranna Iesu bwa “te tua nabangkai.” E reireinia taan rimwina Iesu bwa a na bwaina te tangira i marenaia n arona ngkai e tangiriia. (Ioane 13:34, 35) Eng, te tangira ae te kukurei n anga boni ngkoe ibukia tabemwaang, boni kanikinaeaia te koraki ake a kabanea maiuia n ira nanon “ana tua Kristo.”

14, 15. E kanga ni kaotia Iesu bwa e ataa tian mwaakana, ao bukin tera ngkai e karaunano ataakin anne iroura?

¹⁴ E bati riki ae karaoia Iesu nakon ae e tii angareirei i aon taekan te tangira. E boni maiuakina raoi “ana tua Kristo.” E noraki te tua aei ni bwaai ake e karaoi i nanon maiuna. Iangoi aaro aika tenua ake e a katereterea iai Iesu bwa tera te kaetitaeka ae riai.

¹⁵ Te moan, e rangi n taratara raoi Iesu ni kaineti ma kararoaan karaoan ae ribuaka. Tao ko bon ataia bwa a reke mwakuri n ribuaka aika bati ngkana a rikirake ni kainikatonga aomata aika aki-kororaoi ao a a riaon tian mwaakaia. Ma e aki karaoa anne Iesu. N te taina ao e taku te mwaane temanna nakon Iesu: “Te tia Reirei, Ko na tuanga tariu ba e na tibai ana bwai nako tamara ma ngai.” Ma tera ana kaeka Iesu? “Teuaei, antai ae karaoai ba te tia motiki taekami ke te tia tiba nako imi?” (Ruka 12:13, 14) E aki kamimi ngkanne anne? Wanawanan Iesu, rabakauna ao mwaakana are e anganaki iroun te Atua, e bubura riki nakon ae reke irouia aomata nako aika i aon te aba; ma e ngae n anne, e rawa n irekereke ma te kauntaeka aei, kioina ngkai e aki anganaki te mwaaka ni karaoa taekan anne. E a kamani bwaina te nanorinano Iesu ma ngke e moani maiu i karawa imwain rokona i aon te aba. (Iuta 9) E oti aroarona ae moan te raoiroi, ngkai e nanorinano ni mwiokoa Iehova ibukin bairean te eti.

16, 17. (a) E kanga Iesu ni kaotiota te kaetitaeka ae riai ngke e tataekina euangkerion ana Tautaeka n Uea te Atua? (b) E kanga ni kaotia Iesu bwa e iriana ana kaetitaeka ae riai n te nanoanga ae bati?

¹⁶ Te kauoua ni bwai, e kamataataa te kaetitaeka ae riai Iesu n arona n uarongorongoa taekan ana Tautaeka n Uea te Atua. E aki naba i nanonano. Ma e kakorakoraa bwa e na roko irouia aomata nako aika kakaokoro, ake a kaubwai ke a kainnano. Ni kaitaraan anne, Baritaio a aki kubariia aomata aika kainnano ao a mangori, ake a araniia n te ara ni kairiribai ae ʽam-ha·ʼaʹrets, ke “kaain aon te aba.” E ninikoria Iesu ni kaeta te ribuaka anne. Ngkana e reireinia aomata te rongorongo ae raoiroi, ke ngkana e amwarake ma aomata, e kaamwarakeia, e kamarurungia man te aoraki ke e kautiia maate, ao e boutokoa ana kaetitaeka ae riai  te Atua, are e kani buokiia “aomata ni kabaneia.” *​—1 Timoteo 2:4.

¹⁷ Te katenua ngkanne, e irianaki ana kaetitaeka ae riai Iesu n te nanoanga ae bati. E rangi ni kakorakoraa Iesu ni buokiia taani bure. (Mataio 9:11-13) E boni buokiia naba aomata aika akea korakoraia ni kamanoia. N aron anne, e aki raonia mataniwin Aaro Iesu ni kauekea aki-onimakinaia Tientaire. E nanoangaiia naba Tientaire ao e buokiia tabeman n reireinia, e ngae ngke bon tabena ni koaua e na reireinia I-Iutaia moa. E kariaia naba bwa e na karaoa te kakai ibukin kamaiuan te tautia ae kaain Rom, ao e kangai: “I tuai n nora te onimaki ae ai abakin aei irouia Iteraera.”​—Mataio 8:5-13.

18, 19. (a) E kanga Iesu ni karikirakea aroia aine? (b) E kanga ana katoto Iesu ni buokira bwa ti na ataa te reitaki i marenan te ninikoria ao te kaetitaeka ae riai?

¹⁸ N aron naba anne, e aki naba irana kamangoraia aine Iesu. Ma, e ninikoria ni karaoa ae bon riai. E taekinaki bwa a aki itiaki ainen Tamaria, n aroia Tientaire. Ma e aki rawa Iesu n uarongorongo nakon ainen Tamaria i etan te mwanibwa i Tukara. Ni koauana, bon te aine aei ae e moani kaotia Iesu nakoina are boni ngaia te Mesia are beritanaki. (Ioane 4:6, 25, 26) A taku Baritaio bwa a aki riai n reireinaki aine ana Tua te Atua, ma e kabongana ana tai ao korakorana ae bati Iesu n reireinia aine. (Ruka 10:38-42) Ao e ngae ngke a aki kariaiakaki aine n te katei bwa a na kaotioti n te boowi, ma e kakabwaiaia aine tabeman Iesu, bwa e boni moani kaoti nakoia imwin utina man te mate. E tuangia naba bwa a na nako ni kaongoia taan rimwina aika mwaane te rongorongo ae rangi ni kakawaki aei!​—Mataio 28:1-10.

¹⁹ Eng, e boni katereterea raoi aron te kaetitaeka ae riai Iesu  nakoia aomata. E bati ana tai Iesu ae e kukuri n reke iai n te kangaanga ngkana e karaoia. E buokira ana katoto Iesu n ataia bwa kateimatoan karaoan te kaetitaeka ae riai, e tangira te ninikoria. Ni kaineti ma anne ao e bon tau n aranaki bwa te “Raian are riki man te baronga are Iuta.” (Te Kaotioti 5:5) Uringnga are e tei te raian ibukin te ninikoria ae irekereke ma te kaetitaeka ae riai. N te tai ae e a kaan roko ngkai, ao e na karokoi taiani kaetitaeka aika riai Iesu aika kakannato riki. E na bon roko te tai are e nang kamatoaa iai “te eti i aon te aba.”​—Itaia 42:4, BK.

20, 21. E kanga te Uea ae te Mesia ni boutokaa te kaetitaeka ae riai n te aonnaba ni kabutaa n taai aikai, ao n te ekaretia naba ni Kristian?

²⁰ E boutokaa raoiroin te kaetitaeka ae riai n te aonnaba Iesu, boni mangke e riki bwa te Uea ae te Mesia n 1914. N te aro raa? E a tabe ni kaira kakoroan bukin ana taetae ni burabeti ae kuneaki ni Mataio 24:14. Taan rimwin Iesu a a tia n reireinia aomata n te aonnaba ni kabutaa te koaua ibukin ana Tautaeka n Uea Iehova. A katotonga Iesu n uarongorongo ma te aki inanonano ao a bwaina te riai ngkai, a ukoukoriia aomata aika ataei ke kaara, kaubwai ke kainnano, mwaane ke aine, bwa a na buokia n ataa Iehova ae te Atua ae e kaetitaeka n ae riai.

²¹ E karikirakea naba te kaetitaeka ae riai Iesu i nanon te ekaretia ni Kristian, are boni ngaia Atuna. N aron ae e a kaman taetae ni burabetinaki, e anga “bwaai n tituaraoi aika mwaane,” aika unimwaane ni Kristian aika kakaonimaki ake a na kaira te ekaretia. (I-Ebeto 4:8-12, NW) N aia mwakuri ni kawakina raoi te ekaretia mwaane aikai a riai ni katotonga ana katoto Iesu Kristo ni boutokaa te kaetitaeka ae riai. A riai n ururingnga bwa e tangiriia ana tiibu Iesu bwa a na tabeakinaki ma te kaetitaeka ae riai, n aki ongeia bwa tera nakoaia, kakannatoia ke kaubwaia.

22. Tera ana kaantaninga Iehova ni kaineti ma te ribuaka ae e a taabangaki ngkai karaoana n te aonnaba aei, ao te mwakuri raa ae rinea Natina nako iai bwa e na karaoia?

²² N te tai ae e a kaan roko ngkai, ao e nang kamatoaa te kaetitaeka ae riai Iesu n te aonnaba ae te aro ae tuai n nonoraki mai  mwaina. E a taabangaki ngkai te ribuaka n te aonnaba ae babakanikawai aei. Bon te ribuaka ae kakaiaki ngkana e mate te tei ibukin te baki, ao e a moamoa riki ngkana ti iangoa te tai ao te mwane ae bati ae kabaneaki ibukin karaoan bwaai ni buaka ao katokan nanoia aomata n taiani kakukurei. Mateia aomata aika mirion ma mirion mwaitiia ni katoa ririki man kangaanga aika kona ni katokaki, bon mwakuri naba n ribuaka aika rangi ni karika unin Iehova ae riai. E a tia n rinea Natina bwa e na waakina te buaka ae raoiroi ni kaitaraa te waaki ae buakaka aei, ao e na katoki mwakuri n ribuaka ni kabane n aki toki.​—Te Kaotioti 16:14, 16; 19:11-15.

23. E na kanga Kristo ni boutokaa te kaetitaeka ae riai n aki toki imwin Aremaketon?

²³ Ma e bati riki ae nanonaki n ana kaetitaeka ae riai Iehova, nakon ae tii kamaunaaia aika buakaka. E a tia naba n rinea Natina bwa e na kairiri bwa te “Uea n Raoi.” Imwin te buaka are Aremaketon, ao e nang boni kataabangaka te raoi n te aonnaba ana tautaeka Iesu, ao e na kairiri n “te motiki-taeka ae eti.” (Itaia 9:6, 7) E na bon rangi ni kukurei Iesu ni kamauna te ribuaka ni kabanea ae e a karekea te nanokawaki ae bati ao te karawawataki n te aonnaba. E nang boni boutokaa ana kaetitaeka ae kororaoi Iehova, Iesu n aki toki. E kakawaki ngkanne bwa ti na kataia ni katotonga ana kaetitaeka ae riai Iehova ngkai. Ti na nora ngkai aroni karaoan anne.