Kabwarabwaraana
-
Kinaakini Baburon ae Kakannato
-
E na Kaoti n Ningai te Mesia?
-
Waaki ni Bwainnaoraki Aika Irekereke ma te Raraa
-
Te Raure Irouia Taanga
-
Boong ni Motirawa ao Bukamaru
-
Aoraki Aika Ewewe
-
Waaki ni Bitineti ao Baika Irekereke ma te Tua
1. Kinaakini Baburon ae Kakannato
Ti kangaa n ataia ae “Baburon ae Kakannato” e tei ibukia Aaro aika kewe ni kabane? (Te Kaotioti 17:5) Iangoi baikai:
-
Iai ni katobibia te aonnaba. E taekinaki bwa e tekateka Baburon ae Kakannato i aoia “aomata aika uanao ao natannaomata.” E “tautaeka i aoia uean te aonnaba.”—Te Kaotioti 17:15, 18.
-
E aki kona n tei ibukin te tautaeka ke te waaki ni bitineti. A aki kamaunaaki ma ngaia “uean aonnaba” ao “taan iokinibwai”.—Te Kaotioti 18:9, 15.
-
E taekin keewe ibukin te Atua. E aranaki bwa te kabekaau ibukina bwa e itabon ma tautaeka ibukin te mwane ao ibukin rekeni baika e tangiri. (Te Kaotioti 17:1, 2) E burebureiia aomata nako. Ao e karekei mateia aomata aika bati.—Te Kaotioti 18:23, 24.
2. E na Kaoti n Ningai te Mesia?
E a kaman taekinna te Baibara bwa e na kaoti te Mesia imwin wiki aika 69.—Wareka Taniera 9:25.
-
E moanaki n ningai wiki aika 69? N te ririki 455 B.C.E. Anne te ririki are e roko iai i Ierutarem te Kowana are Neemia ibukini “manga kaokan ao manga katean” te kaawa.—Taniera 9:25; Neemia 2:1, 5-8.
-
Maanra wiki aika 69? N taetae ni burabeti tabeua n te Baibara ao e tei teuana te bong ibukin teuana te ririki. (Warekaia Iteraera 14:34; Etekiera 4:6) Teuana te wiki ngkanne e tei ibukin itiua te ririki. N te taetae ni burabeti aei ao 69 te wiki, e boraoi ma 483 te ririki (69 te wiki x 7 te bong).
-
A toki n ningai wiki aika 69? Ngkana ko wareka 483 te ririki ni moa man 455 B.C.E. ao e uotira nakon te ririki ae 29 C.E. a Aei raoi te ririki are e bwabetitoaki iai Iesu ao n riki bwa te Mesia!—Ruka 3:1, 2, 21, 22.
3. Waaki ni Bwainnaoraki Aika Irekereke ma te Raraa
Iai waaki ni bwainnaoraki aika kamanena oin raraan te aoraki. Tabeua mai iai, ko anga raraam bwa e na kabonganaaki, ke e anaaki raraan te aoraki ni kawakinaki imwain te korokoro, ao aikai waaki ni kuakua aika aki kariaiakaki ibukia Kristian.—Te Tua-Kaua 15:23.
Ma iai tabeua waaki ni bwainnaoraki aika butimwaeaki. N aron tuoakin te raraa, te hemodilution, ke kamanenaan te cell-salvage, ke kabutan te raraa n te mitiin ae te heart-lung bypass. E riai te Kristian temanna ma temanna ni motinnanoia bwa e na tera aroni kamanenaan raraana, ni waakinan te mwakuri ni bwainnaoraki nakoina, ke ni karaoan ana tutuo, ke ni marorona ma te taokita. E kona te taokita temanna ma temanna n karaoi baikai n aanga aika kakaokoro. Ngaia are imwaini butimwaean te aeka ni korokoro teuana, ke te mwakuri ni bwainnaoraki, ke te maroro ma te taokita temanna, e riai te Kristian n ukeria raoi bwa e na tera aroni kabonganaan raraana. Iangoi titiraki aikai:
-
Tera arou ngkana e otinako teutana raraau ao e a manga toki moa teutana te tai butin raraau? E kariaia mataniwin nanou ae te raraa aei bon raraau naba, ke e a riai ni ‘kabwaroaki i aontano’?—Te Tua-Kaua 12:23, 24.
-
Tera arou ngkana e anaaki teutana raraau n tain te mwakuri ni bwainnaoraki, e kaitiakaki, ao e a manga kaokaki nakon rabwatau? E tabeaianga iai mataniwin nanou, ke I kona ni butimwaea te waaki ni bwainnaoraki anne?
4. Te Raure Irouia Taanga
E aki kaungaaki te raure n Ana Taeka te Atua, ao e kamatataaki iai bwa ngkana ko raure, tiaki nanona bwa ko a konaa ngkanne ni manga mare. (1 I-Korinto 7:10, 11) Ma iai taai ake a kona iai Kristian tabeman n iangoa te raure.
-
Akean te nano ni kani boutoka: E rawa te buu te mwaane ni katauraoi kainnanoia ana utu n te aro n rabwata, n te aro are a maiu ni kainnano ana utu bwa e a aki reke kainnanoia ni katoabong.—1 Timoteo 5:8.
-
Te iowawa n te aro e riao: Te iowawa ae riao are e a kona n ruanikai iai marurungin ke maiun te buu.—I-Karatia 5:19-21.
-
Uruakan ana reitaki te buu ma Iehova: E tuka buuna temanna bwa e na aki kona n toro iroun Iehova.—Mwakuri 5:29.
5. Boong ni Motirawa ao Bukamaru
A aki uataboi Kristian boong ni motirawa aika e aki kukurei iai Iehova. Ma e riai te Kristian ni kabongana mataniwin nanona ae kataneiaaki n te Baibara, ni motinnanoia bwa tera ae e na karaoia ngkana a roko boong ni motirawa aikai. Iangoi tabeua katoto aikai.
-
Ngkana e katekeraoiko temanna n te bong ni motirawa teuana. Ko kona n tii kangai, “Ko rabwa.” Ngkana e kan ataa ae bati riki te aomata anne, ko kona ni kabwarabwaraa bukina ngkai ko aki bukamarua te bong ni motirawa anne.
-
Ngkana e kaoko buum ae tiaki Ana Tia Kakoaua Iehova nakon aia kanabuaka ma ana utu n te bong ni motirawa teuana. Ngkana e kariaia mataniwin nanom bwa ko na iri, ko kona ni kabwarabwaraa moa nakoni buum ae ko na bon aki amwarake, ngkana e irekereke te kanabuaka anne ma te katei ni beekan.
-
E anganiko am boneti am tia kammwakuri n tain te bong ni motirawa. Ko na rawa ni butimwaeia? Tiaki ngaia anne. E iangoia am tia kammwakuri bwa am boneti anne bon iteran naba te bukamaru, ke e iangoia bwa bon tii ana anga ni kakaitau n am mwakuri ae tamaroa?
-
E bwaintangiraiko temanna n te bong ni motirawa. E kona ni kangai te aomata are e bwaintangiraiko: “I ataia ae ko aki bubukamarua te bong ni motirawa aei, ma I boni kan anganiko.” Tao e kaotiota te akoi iai te aomata anne. N te itera are teuana, ko iangoia bwa e kataia ni kataa am onimaki ke ni kairekerekeko ma bukamaruan te bong ni motirawa anne? Ngkana ko tia n iaiangoi baikai, e a nakoim ngkanne iangoana bwa ko na butimwaea te bwaintangira anne ke ko na aki. Ti kani karekea mataniwin nanora ae raoiroi ao ni kakaonimaki nakon Iehova, n ara motinnano ni kabane.—Mwakuri 23:1.
6. Aoraki Aika Ewewe
Ibukina bwa ti tangiriia aomata, ti taratara raoi bwa ti na aki kabutiinako aoraki aika ewewe nakoia tabemwaang. Ngaia are ti taratara raoi ngkana iai iroura te aoraki ae ewewe ke ngkana ti bon ataia bwa iai te mannaoraki iroura. Ti karaoa aei ibukina bwa e tua ni kangai te Baibara: “Ko riai n tangira raom n aomata n aron tangiram i bon iroum.”—I-Rom 13:8-10.
E na kangaa te aomata ae aoraki ni kaotiota tangiraia aomata? Te aomata ae aoraki e aki riai ni biririmoa n irabwati ke ni kaboria ma temanna. E aki riai naba n un ngkana iai aika a aki kaoia nakoni mwengaia ibukini kamanoaia aia utu. Ao imwaini bwabetitoana, e riai ni kaongoa te tia babaire n te rabwata n unimwaane taekan aorakina, bwa e aonga ni karaoaki te babaire ni kaineti ma kamanoaia naake a na bwabetitoaki naba. Imwain te iraorao ni karekenano, e riai temanna are e a tia n rotaki n te aoraki ae ewewe ni kukurei bwa e na tuoaki raraana. Ni karaoan aei, ko kaotia iai bwa ko ‘aki tii tabeakina oin arom, ma ko tabeakina naba aroia tabemwaang.’—I-Biribi 2:4.
7. Waaki ni Bitineti ao Baika Irekereke ma te Tua
Ti kona n totokoi kangaanga aika bati ngkana ti kokorei mwini boraraoi aika irekereke ma te waaki ni bitineti, e ngae naba ngkana ti karaoia ma raora ni Kristian. (Ieremia 32:9-12) N tabetai, a kona n riki kangaanga aika uarereke i marenaia Kristian ibukin te mwane ke bwaai riki tabeua. A riai ni kanakoraoi kangaanga akanne n te tai ae waekoa ao ni karaoia n tii ngaia.
Ti na kangaa ni kanakoraoi kangaanga aika kakaiaki n aron te babakanikawai ao te uarao? (Wareka Mataio 18:15-17.) E anganira Iesu mwaneka aika tenua bwa ti na kakairi iai:
-
Kataia ni kanakoraoa te kangaanga i bon i marenami.—Nora kibuna 15.
-
Ngkana e aki nakoraoi iai, kaira temanna ke uoman taari aika ikawai n te onimaki bwa a na raoniko.—Nora kibuna 16.
-
Ngkana e aki naba nakoraoi iai te kangaanga, kawariia ngkanne unimwaane n te ekaretia.—Nora kibuna 17.
N angiin te tai, ao ti aki riai ni kateiia tarira n te onimaki n te boowi, ibukina bwa e kona n taekanabuaka iai Iehova ao te ekaretia. (1 I-Korinto 6:1-8) Ma iai kangaanga tabeua aika kainnanoa kanakoraoaia n te boowi n aron: te buuraure, bairean taekaia ataei imwin te buuraure, kabwakaan te mwane nakon te buu bwa maiuna, karekean te mwane ni kaboomwi man te mwane n tabwi ibukin te kamanomano, te ruuti, ke te kaburebwai. Te Kristian are e kanakoraoa te kangaanga ae aron anne n te boowi, e aki urua ana reirei ni kairiri te Baibara.
Ngkana iai te kangaanga ae kakaiaki n aron te mwakuri n tautau, tangakoaia ataei, te iowawa ae tiritiri, te iraa ae bubura, ke te tiriaomata, e bon aki urua ana reirei ni kairiri te Baibara te Kristian ane ribootina taekan anne nakoia kaain te tautaeka.
a Ngkana ko warekia man 455 B.C.E. nakon 1 B.C.E. ao e koro raoi 454 te ririki. Man 1 B.C.E. nakon 1 C.E. bon teuana te ririki (akea te ririki ae te akea ke te zero). Ao man 1 C.E. nakon 29 C.E. bon 28 te ririki. Ao e anganira ikotana ae 483 te ririki.