MWAKORO TEBWI MA ITIUA
Te Kakabwaia ae te Tataro
1, 2. E aera ngkai ko iangoia bwa te tataro bon te bwaintangira ae okoro, ao e aera ngkai ti riai n ataa ana reirei te Baibara ibukin te tataro?
E RANGI n uarereke te aonnaba ngkana e kabotauaki ma te iuniweeti. Ngkana e taraa te aonnaba Iehova, titeboo taraaia aomata ni kabane man natannaomata nako ma tii te timna te ran ae bingingi man te bwaketi. (Taian Areru 115:15; Itaia 40:15) E ngae ngkai ti rangi n uarereke ni kabotauaki ma te iuniweeti, ma e kangai Taian Areru 145:18, 19: “E kaan Iehova nakoia akana weteia ni kabane, ao nakoia akana weteia ni kabane n te koaua. E kanuaiia akana maakua ni baika a tangiri. E ongo tangia ni kani buokaki ao e kamaiuia.” Ai kamimira kakabwaiaara aei! E tangiria Iehova ae te tia Karikiriki ae moan te mwaaka bwa e na kaanira ao e kan ongoraei ara tataro. Eng, te tataro bon te kakabwaia ae te bwaintangira ae okoro ae e a tia n anganira n tatabemanira nako Iehova.
2 Ma e na ongoraei ara tataro Iehova tii ngkana ti taetae nakoina n te aro ae boraoi ma nanona. Ti na kangaa ni karaoa anne? Ti na nora ae taekinaki n te Baibara ibukin te tataro.
E AERA NGKAI TI TATARO NAKON IEHOVA?
3. E aera ngkai ko riai n tataro nakon Iehova?
3 E tangiria Iehova bwa ko na tataro ke n taetae nakoina. Ti kangaa n ataa anne? Taiaoka wareka I-Biribi 4:6, 7. Iangoa te kakao ane irianaki ma te akoi anne. E rangi n tabeakiniko te tia Tautaeka n te iuniweeti ao e tangiria bwa ko na kaotii am namakin ma am kangaanga nakoina.
4. E na kangaa n rangi ni kaan am iraorao ma Iehova rinanon am katoatai n tataro nakoina?
4 Ti buokaki n te tataro bwa e na kaan ara iraorao ma Iehova. Ngkana a katoatai n taetae raao ibukin aia iango, tabeaiangaia, ao aia namakin, e na rikirake ni kaan riki aia iraorao. Titeboo naba ma te tataro nakon Iehova. E kaota nakoim ana iango ma ana namakin, ao baika e na karaoi n taai aika a na roko, rinanon te Baibara. Ko kona naba ni bunrii am namakin aika raba nakoina n arom ni katoatai n taetae nakoina. Ni karaoan aei, e na rikirake ni kaan riki am iraorao ma Iehova.—Iakobo 4:8.
TERA AE TI NA KARAOIA BWA E AONGA N ONGO ARA TATARO TE ATUA?
5. Ti kangaa n ataia bwa e aki ongoraei tataro ni kabane Iehova?
5 E ongoraei tataro ni kabane Iehova? E aki. E taku Iehova nakoia tibun Iteraera n ana tai te burabeti are Itaia: “E ngae ngke kam kabatiai ami tataro, ma I aki ongo, bwa a on baimi n te raraa.” (Itaia 1:15) Ngaia are ngkana ti aki taratara raoi, ti kona ni karaoi baika ti na kararoaaki iai ma Iehova, ao e aikoa ongoraei ara tataro.
6. E aera ngkai e rangi ni kakawaki te onimaki? Ko na kangaa ni kaotia bwa iai am onimaki?
6 Ngkana ti tangira Iehova bwa e na ongoraei ara tataro, ti riai n onimakinna. (Mareko 11:24) E kabwarabwaraa te abotoro Bauro ni kangai: “Ngkana akea te onimaki ao e aki kona ni kakukureiaki te Atua, bwa ane e kawara te Atua ao e riai ni kakoauaa bwa bon iai ngaia ao bon te tia karekei kaniwangaia te koraki ake a ingainga n ukoukoria.” (Ebera 11:6) Ma e aki tau ae ti na tii taekinna bwa iai ara onimaki. Ti riai ni kaota koauan ara onimaki n ongeabara ni katoabong iroun Iehova.—Wareka Iakobo 2:26.
7. (a) E aera ngkai ti riai n nanorinano ao ni karinerine ngkana ti tataro nakon Iehova? (b) Ti na kangaa ni kaotia bwa ti taekina ae koaua ngkana ti tataro?
7 Ti riai n nanorinano ao ni karinerine ngkana ti tataro nakon Iehova. Bukin tera? Ngkana ti na taetae nakon te uea ke te beretitenti, ti na boni karaoia ma te karinerine. Moan te Mwaaka Iehova ae te Atua, ngaia are ti aki ngkanne riai ni kaota te karinerine ao te nanorinano ae bati riki ngkana ti taetae ma ngaia? (Karikani Bwaai 17:1; Taian Areru 138:6) Ti riai naba n taekina ae koaua ao n tataro raoi mai nanora nakon Iehova, ma ti na aki tii kaokiokii ara taeka.—Mataio 6:7, 8.
8. Ngkana ti tataro ibukin te bwai teuana, tera riki ae ti riai ni karaoia?
8 Kabaneana ngkanne, ngkana ti tataro ibukin te bwai teuana, ti riai ni kabanea ara konaa ni mwakuria te baere ti tataroia. N te katoto, ngkana ti tataro nakon Iehova ibukini baika ti kainnanoi ni katoabong, ti na aki ngkanne taningaroti ao ni kariaa Iehova bwa e na anganira bwaai nako e ngae ngke ti boni kona ni mwakuri ibukini karekeaia. Ti riai ni mwakuri korakora ao ni butimwaea te mwakuri Mataio 6:11; 2 I-Tetaronike 3:10) Ke ngkana ti tataro nakon Iehova ibukini buokara ni katoka karaoan ae bure, ti riai n totokoi aanga nako aika kona ni karirira. (I-Korote 3:5) Ti na neneri ngkai titiraki tabeua aika taabangaki ibukin te tataro.
ni kareketianti ae ti kona ni karaoia. (TITIRAKI AIKA TAABANGAKI IBUKIN TE TATARO
9. Antai ae ti riai n tataro nakoina? Tera reireiara ibukin te tataro n Ioane 14:6?
9 Antai ae ti riai n tataro nakoina? E reireinia taan rimwina Iesu bwa a na tataro nakon “Tamara are i karawa.” (Mataio 6:9) E taekina naba ae kangai: “Boni ngai te kawai ao te koaua ao te maiu. Akea ae e na nakon te Tama ma tii ane e rirou.” (Ioane 14:6) Ngaia are ti bon riai n tataro tii nakon Iehova rinanon Iesu. Tera ae nanonaki n te tataro rinanon Iesu? Ngkana e na butimwaei ara tataro Iehova, ti riai ni karinea mwiokoan Iesu ae okoro mairoun Iehova. N aron ae ti a tia n reiakinna, e roko Iesu n te aonnaba bwa e na kamaiuira man te bure ao te mate. (Ioane 3:16; I-Rom 5:12) E a tia naba Iehova n rinea Iesu bwa te Ibonga ae Rietata ao te tia Motikitaeka.—Ioane 5:22; Ebera 6:20.
10. Ti riai ni karakaa teira ngkana ti tataro? Kabwarabwaraa.
10 Ti riai ni karakaa teira ngkana ti tataro? Ti aki bwa e aki tuangira Iehova bwa ti na katorobubua, ti na tekateka, ke ti na tei ngkana ti tataro. Ti reiakinna n te Baibara bwa ti kona n taetae ma Iehova n teira aika kakaokoro aika kaota te karinerine. (1 Rongorongo 17:16; Neemia 8:6; Taniera 6:10; Mareko 11:25) Te bwai ae moan te kakawaki iroun Iehova, bon arora n taetae nakoina n te aro ae riai, ma tiaki teira ngkana ti tataro. Ti kona n tataro ni kabaibati ke n tataro i nanora n taabo nako ake ti mena iai, ao n te tai are ti bon taku n te ngaina ke n te bong. Ngkana ti tataro nakon Iehova, ti kona ni kakoauaa bwa e na bon ongo ara tataro, e ngae naba ngkana akea ae ongo.—Neemia 2:1-6.
11. Baikara bwaai tabeua aika ti kona n taekin nakon Iehova?
11 Tera ae ti kona n tataro ibukina? Ti kona n tataro ibukini bwaai nako aika boraoi ma nanon Iehova. E kangai te Baibara: “Ngkana ti bubutiia te bwai teuana ae boraoi ma nanona ao e bon ongo iroura.” (1 Ioane 5:14) Ti kona n tataro ibukin oini kainnanora? Eng. Titeboo te tataro nakon Iehova ma te taetae nakon raoraom ni kaan. Ti kona n tuanga Iehova bwaai nako aika n ara iango ao i nanora. (Taian Areru 62:8) Ti kona n tataro nakoina bwa e na anganira taamneina ae raoiroi ae mwaaka bwa e na buokira ni karaoa ae eti. (Ruka 11:13) Ti kona naba ni butiia Iehova te wanawana ibukini karaoan ara motinnano aika raraoi, ao korakorara ni kaaitarai kangaanga. (Iakobo 1:5) Ti riai ni bubutiia Iehova bwa e na kabwarai ara bure. (I-Ebeto 1:3, 7) Ti riai naba n tataro ibukia tabemwaang, n ikotaki ma ara utu, tarira ao mwaanera n te ekaretia.—Mwakuri 12:5; I-Korote 4:12.
12. Baikara baika riai n rangi ni kakawaki n ara tataro?
12 Baikara baika riai n rangi ni kakawaki n ara tataro? Bon Iehova ao nanona. Ti riai ni kaitaua ma nanora ni koaua ibukini bwaai nako ake e a tia ni karaoi ibukira. (1 Rongorongo 29:10-13) Ti ataa aei ibukina bwa ni menan Iesu n te aonnaba ao e reireinia taan rimwina aron te tataro. (Wareka Mataio 6:9-13.) E taekinna bwa a riai moa n tataro ibukini katabuan aran te Atua, ae nanona bwa e na iangoaki bwa e tabu ke e itiaki. Imwina ao e kaotia Iesu bwa ti riai n tataroa rokon ana Tautaeka n Uea te Atua, ao kakororaoan nanon Iehova ni kabutaa te aonnaba. E taku Iesu bwa ti a tibwa kona n tataro ibukin oini kainnanora imwin ara tataro ibukini baikana kakawaki riki akanne. Ngkana ti moanibwaia Iehova ma nanona n ara tataro, ti a kaota iai te bwai ae moan te kakawaki iroura.
13. Maanra ara tataro?
13 Maanra ara tataro? Akea taekan anne n te Baibara. A kona ni kimototo ke n ananau ara tataro bwa e kaineti ma te bwai ae ti tataroia. N te katoto, a kona ni kimototo ara tataro imwain amwarakera, ma e a ananau riki ngkana ti 1 Tamuera 1:12, 15) Ti aki kani kaananaui ara tataro tii ibukin anaakin nanoia aomata n aron are a karaoia tabeman n ana tai Iesu. (Ruka 20:46, 47) E aki kukurei Iehova n aeka n tataro akanne, ma te bwai ae kakawaki irouna bon ara tataro ae nako mai nanora.
a kaitaua Iehova ke n tuangnga baika ti tabeaianga iai. (14. Mwaitira te tai ae ti riai n tataro iai, ao tera reireiara n aei ibukin Iehova?
14 Mwaitira te tai ae ti riai n tataro iai? E kaoira Iehova bwa ti na katoatai n taetae nakoina. E taekinaki n te Baibara bwa ti riai n “tatataro,” ni “botumwaaka n tataro,” ao n “tataro n aki toki.” (Mataio 26:41; I-Rom 12:12; 1 I-Tetaronike 5:17) E tauraoi n taai nako Iehova ni kakauongo iroura. Ti kona ni kaitaua ni katoabong ibukin ana tangira ma ana tituaraoi. Ti kona naba ni butiia ibukin ana kairiri, te korakora, ao te kabebeteaki. Ngkana e rangi ni kakawaki iroura te kakabwaia ae te tataro nakon Iehova, ti na boni kabonganai ara tai ni kabane n taetae nakoina.
15. E aera ngkai ti riai n atonga “amen” ni motin te tataro?
15 E aera ngkai ti riai n taekina “amen” ni motin te tataro? Te taeka ae “amen” nanona “boni ngaia” ke “ngaia anne.” Boni kaotan ae ti nanona raoi te baere ti taekinna n ara tataro, ao ti bon taekina ae koaua. (Taian Areru 41:13) E reireinira te Baibara bwa e raoiroi naba taekinan “amen,” i nanora ke ni kabaibati ni motin te tataro ibukia aomata nako, bwa ti kaotia iai ae ti inanoi ma te bwai are taekinaki.—1 Rongorongo 16:36; 1 I-Korinto 14:16.
ARON TE ATUA NI KAEKAI ARA TATARO
16. E boni kaekai ara tataro Iehova? Kabwarabwaraa.
16 E boni kaekai ara tataro Iehova? Eng. E aranaki n te Baibara bwa “te tia Ongo te tataro.” (Taian Areru 65:2) E ongoraei Iehova ao ni kaekai aia tataro ni koaua aomata aika mirion ma mirion n aanga aika kakaokoro.
17. E kangaa Iehova ni kabonganaia anera ao ana toro aika n te aonnaba ibukini kaekaan ara tataro?
17 E kabonganaia anera Iehova ao ana toro aika n te aonnaba ibukini kaekaan ara tataro. (Ebera 1:13, 14) A bati katoto ni kaineti ma aomata ake a tataroi buokaia bwa a na ota n te Baibara, ao teutana te tai imwina a a kawaraki naba iroun Ana Tia Kakoaua Iehova temanna. E kaotaki n te Baibara bwa a uataboa naba tataekinan “te rongorongo ae raoiroi” anera ni kabutaa te aonnaba. (Wareka Te Kaotioti 14:6.) A bati naba i buakora ake a a tia n tataroa buokaia mairoun Iehova ibukin aia kangaanga teuana ke te bwai ae a kainnanoia ao a a tia naba n reke buokaia mairouia tariia ao mwaaneia ni Kristian.—Taeka N Rabakau 12:25; Iakobo 2:16.
18. E kangaa Iehova ni kabongana taamneina ae raoiroi ao te Baibara ni kaekai iai tataro?
18 E kabongana Iehova taamneina ae raoiroi ibukini kaekaan ara tataro. Ngkana ti tataroa buokara ibukini kaitaraan ara kangaanga teuana, e kona ni kabongana taamneina ae raoiroi ni kairirira iai ao ni kakorakoraira. (2 I-Korinto 4:7) E kabongana naba te Baibara Iehova ni kaekai iai ara tataro ao ni buokira ni karaoi motinnano aika manena. Ngkana ti wareka te Baibara, ti kona ni kunei kiibu aika a na buokira. E kona naba Iehova ni kaira temanna are e anga ana kaeka n te botaki bwa e na taekina te bwai ae ti kainnanoia, ke te unimwaane temanna n te ekaretia bwa e na tibwaa te reirei ae kakawaki ibukira man te Baibara.—I-Karatia 6:1.
19. E aera ngkai e kona n taraa n tuai ni kaekai ara tataro Iehova?
19 Ma n tabetai ti kona n iango ni kangai, ‘E aera ngkai e tuai mani kaekai au tataro Iehova?’ Uringnga are e bon ataa te tai ao te aro ae e na kaekai iai ara tataro. E atai baika ti kainnanoi. Ti kona n teimatoa n tataro i nanon tabeua te tai ni kaotia ae ti nanona raoi te bwai are ti taekinna nakoina ao ti kaotia naba nakoina bwa ti bon onimakinna. (Ruka 11:5-10) N tabetai, e kaekai ara tataro Iehova n te aro ae ti aki kantaningaia. N te katoto, ti kona n tataroa te kangaanga teuana, ao e aki katokia ma e kona n anganira te korakora bwa ti na nanomwaaka iai.—Wareka I-Biribi 4:13.
20. E aera ngkai ti riai n tatataro nakon Iehova?
20 Ai tamaroara kakabwaiaara ae te tataro nakon Iehova! Ti kona ni kakoauaa bwa e na ongoraei ara tataro. (Taian Areru 145:18) Ao ngkana ti tatataro mai nanora nakon Iehova, e na kaan riki iai ara iraorao ma ngaia.