Nakoni kanoana

Kiiba nakoni kanoana

MWAKORO 16

Rarawa Nakon te Riaboro ma Ana Kunemwaan

Rarawa Nakon te Riaboro ma Ana Kunemwaan

“Rarawa nakon te Riaboro, ao ane e na birinako.”IAKOBO 4:7.

1, 2. Antai aika kimwareirei n taai ni bwabetito?

NGKANA ko a tia ni beku ibukin Iehova i nanon ririki aika bati, ko a bae n tia n ongora ni kabwarabwara aika bati ibukin te bwabetito n ara runga ao n ara bwabwaro. Ma n aki ongea okiokim ni kaei botaki aikai, e bae n rangi n rotaki nanom n taai ake ko a noriia iai naake a tekateka i moa, n teirake ni kaotiia ibukin te bwabetito. A taonaki kaain te botaki n te kimwareirei n te tai anne, ao n rimwiaki n te uboubo ni kukurei. A bae n ranran matam ngkai ko a manga noriia te koraki aika tangiraki ake a a tia n rinea ae a na boutokaa Iehova. Ai kakimwareireira taai aikai!

2 Ngkai ti kona n nori bwabetito n tabetai n ririki nako n ara aono, a kakabwaiaaki anera ngkai e bati riki aia tai n nori taiani bwabetito. Ko kona n iangoa “te kimwareirei i karawa” ae reke ngkana a noriia nga ma nga aomata ni katoa wiki ni katobibia te aonnaba bwa a a kaaina ana botaki Iehova i aon te aba? (Ruka 15:7, 10) A boni bae n rangi ni kimwareirei anera n noran te rikirake aei!Akai 2:7.

“E NAKONAKO” TE RIABORO “NI BEKORARA N AI ARON TE RAIAN”

3. E aera ngkai e nakonako Tatan “ni bekorara n ai aron te raian,” ao tera ae e kani karaoia?

3 Ma ni kaitaraan anne, iai anera ake a mataku n taiani bwabetito aikai ma te un. Boni kaunaia Tatan ma taian taimonio, noraia nga ma nga aomata aika tinanikua te waaki ae buakaka n te aonnaba aei. Bwa ni koauana, e kamoamoa n taku Tatan bwa akea aomata aika beku ibukin Iehova aika tangiria ni koaua, ao akea ae kona n teimatoa ni kakaonimaki i aan te kataaki ae korakora. (Wareka Iobi 2:4, 5.) Ni katoatai are e kairaki iai temanna bwa e na katabua maiuna nakon Iehova, e a kaotaki iai bwa e kewe Tatan. Ai aron ae e karetabaaki iai Tatan nga ma nga te tai ni katoa wiki i nanon te ririki. Maroaka ae “e nakonako . . . ni bekorara n ai aron te raian, n ukoukora ae e na ongnga”! (1 Betero 5:8) E ingainga te “raian” aei n ongira n te aro ni kaikonaki, n arona n uruani arora ke ni katoka ara iraorao ma te Atua.Taian Areru 7:1, 2; 2 Timoteo 3:12.

Ni katoatai are e katabua iai maiuna temanna nakon Iehova ao ni bwabetitoaki, e a kaotaki iai bwa e kewe Tatan

4, 5. (a) Baikara aanga aika uoua aika kakawaki ae e tiatiana iai mwaakan Tatan Iehova? (b) Tera ae kona ni karauaki iai nanon te Kristian ni koaua?

4 E ngae ngke ti kaaitara ma ara kairiribai ae rangi n tiritiri, ma ti aki riai n taonakinako n te maaku. Bwa bukin tera? Bwa e a tia Iehova n tiatiana mwaakan te ‘raian ae bekorara’ aei n aanga aika uoua aika kakawaki. Baikara aanga akanne? Te moanibwai, e a kaman taetae ni burabetinna Iehova bwa a na kamaiuaki “te koraki ae uanao” aika Kristian ni koaua man “te rawawata ae korakora.” (Te Kaotioti 7:9, 14) A aki kona na aki koro bukin ana taetae ni burabeti te Atua. Mangaia ae e a boni kaman ataia Tatan bwa a aki kona ni bane ni mwane irouna ana aomata te Atua.

5 E teretere te anga ae te kauoua n ana taeka te mwaane rimoa ae onimakina te Atua, ae e oti iai te koaua ae kakawaki. E taku te burabeti ae Ataria nakon te Uea ae Ata: “E boni mena Iehova i roumi, ngkai kam mena i rouna.” (2 Rongorongo 15:2, BG; wareka 1 I-Korinto 10:13.) A bati rongorongon rimoa aika koreaki, ae a oti iai bwa e kabwaka Tatan n ongia ke ni kamwaneia ana toro te Atua aika teimatoa ni kaania te Atua. (I-Ebera 11:4-40) N taai aikai, e kona te Kristian ae kaania te Atua ni kaitaraa te Riaboro ao n tokanikai naba i aona. Ni koauana, e karaui nanora Ana Taeka te Atua ni kangai: “Rarawa nakon te Riaboro, ao ane e na birinako mairoumi.”Iakobo 4:7.

“TI KAUNRABWATA . . . MA TAANGA N TAAMNEI AIKA BUAKAKA”

6. E kanga Tatan ni buakania Kristian n tatabemania nako?

6 E aki kona n tokanikai Tatan n te buaka ni kaikonaki, ma ti kona ni konaaki irouna ngkana ti a aki taratara raoi. E ataia Tatan bwa e kona n ongira ke ni kamwaneira ngkana e kona ni kamamaraa ara reitaki ma Iehova. E kanga Tatan ni kataia ni karaoa aei? N arona n ninira n te aro ae korakora, n tatabemanira nako, ao n ana nanowanawana. Ti na iangoi ngkai ana anga Tatan aikai.

7. E aera Tatan ngkai e a kakorakoraa niniaia ana aomata Iehova?

7 Niniara n te aro ae korakora. E taku te abotoro Ioane: “A bane kaain te aonnaba ni mena i aani mwaakan teuare buakaka.” (1 Ioane 5:19) A kaongoaki Kristian ni koaua n te kibu aei taekan te bwai ae karuanikai. Kioina ngkai e a tia Tatan n onga ke n reke irouna te botannaomata ae buakaka ni kabane, e a kona ngkai ni kaatuua ao ni kakorakoraa niniaia te koraki ake a rawa irouna, ake ana aomata Iehova. (Mika 4:1; Ioane 15:19; Te Kaotioti 12:12, 17) E a korakora unna ngkai e ataia bwa e a kimototo ana tai. Mangaia ae e a kakorakoraa riki te rawawata. Ti a kaaitara ngkai ma ana iowawa Tatan ae te kabanea ni korakora ni kaineti ma kamaunaan ara iraorao ma te Atua. Mangaia ae e kakawaki riki ngkai bwa ti na ‘iangoi kanoan taai aikai bwa ti na ataa ae riai bwa ti na karaoia.’1 Rongorongo 12:32, BG.

8. Tera ae e nanonna te abotoro Bauro ngke e taku bwa ti “kaunrabwata” ma taimonio?

8 Ara kaunrabwata. E anga te kauring te abotoro Bauro nakoia raona ni Kristian ni kangai: “Ti kaunrabwata ma . . . taanga n taamnei aika buakaka i karawa.” (I-Ebeto 6:12) E aera ngkai e kabongana Bauro te taeka ae “kaunrabwata”? Ibukina bwa e kaota te iango ae ti bon aitara raoi ni boo ke ni kaunrabwata ma ngaiia. E katerea Bauro ni kabonganaan te taeka anne, bwa ti boo ni buaka ngaira n tatabemanira nako ma taimonio. Na aki ongeia bwa ti maeka n te aba ae taabangaki iai kakoauaaia taimonio ke ti aki, ma ti riai na aki mwaninga ae ngke ti katabui maiura nakon Iehova, ti a eweka iai te tabo ni kaunrabwata n te aro ni kaikonaki. Man te tai are e katabua iai maiuna te Kristian, e a rin naba i nanon te buaka aei ma na aki kona ni birinako mai iai. Maroaka ae e nora iai Bauro riaini kaumakaia Kristian ake i Ebeto tenua te tai bwa a na “tei n nene”!I-Ebeto 6:11, 13, 14.

9. (a) E aera ngkai a kabonganai ‘kunemwaan’ aika kakaokoro Tatan ma taimonio? (b) E aera ngkai e kataia ni kabuakakai ara iango Tatan, ao ti na kanga ni kaaitarai ana kakorakora? (Nora te bwaoki ae “ Tarataraiko n Ana Nanowanawana Tatan!”) (c) Tera te kunemwaan ae ti na rinanona ngkai?

9 Ana nanowanawana. E kaumakiia Kristian Bauro bwa a na tei n nene ni kaaitarai “ana kunemwaan nako” Tatan. (I-Ebeto 6:11) Noria bwa e taekinna Bauro bwa a mwaiti ana kunemwaan. A aki kabongana te anga ae tii teuana taimonio, ma a kabonganai aanga n nanowanawana aika kakaokoro, bwa e nakoraoi riki anne. Ni waakinakon te tai, a a tia n tei n nene taan onimaki tabeman ni kaitaraa te aeka ni kataaki teuana, ma a a manga bwaka ngkana a kaaitara ma te aekaki teuana. Mangaia ae a mamataukiroi aroarora n tatabemanira nako te Riaboro ma taimonio, bwa a aonga ni kunea arora ae ti mamaara riki iai. Imwina, a a kabonganai mamaarara nako aika kona n urua ara iraorao ma te Atua. Ma e ngae n anne, ti kakaitau bwa ti kona n atai ana anga te Riaboro aika bati, bwa a kaotaki raoi n te Baibara. (2 I-Korinto 2:11) Ti maroroakini mai mwaina n te boki aei ana kamwane n aron te mataai ni kanibwaibwai, te iraorao ae buakaka, ao te wene ni bure. Ti na rinanoni ngkai teuana riki ana kunemwaan Tatan ae te tabunea.

TE TABUNEA BON TE MWAKURI N AKI KAKAONIMAKI

10. (a) Tera te tabunea? (b) Tera ana iango Iehova n te tabunea, ao tera ngkoe am iango iai?

10 E reitaki ma taimonio, te aomata ae tatabunea ke ae itoman ma taamnei aika buakaka. Te kaiwa, te bonobono, te wauwi, ao te taetae ma maate, bon aeka n tabunea tabeua. N aron ae ti bon ataia, e iangoi taian tabunea Iehova bwa ‘baika riai ni bati n ribaaki.’ (Te Tua-Kaua 18:10-12, BG; Te Kaotioti 21:8) Kioina ngkai ti riai naba n “ribaa te buakaka,” e bon aki riai bwa ti na ukera reitakira ma taanga n taamnei aika buakaka. (I-Rom 12:9) Bon te mwakuri ae rangi ni buakaka ae ti kaotia iai bwa ti aki kakaonimaki nakon Tamara are i karawa ae Iehova!

11. E aera ngkai e na tokanikai Tatan ngkana e kona ni kairaraangira nakon te tabunea? Taekina te kabotau ni kaineti ma aei.

11 Ma ibukina bwa te irekereke n te tabunea bon te bwai ae rangi ni buakaka ae e kakeaaki iai Iehova, e kakorakoraa Tatan ni karekeia tabeman i buakora bwa a na reketaati iai. Ni katoatai are e kona iai Tatan ni kairaraanga te Kristian nakon te tabunea, e a reke iai ana tokanikai. Bukin tera? Iangoa te kabotau aei: Ngkana e kona n anaaki nanon te tautia temanna bwa e na kitania kaain ana taanga ni buaka ma ni kamwaneia, ao ni kaaina aia taanga aiaia, e na rangi ni kukurei aia mataniwi taani kairiribai. Tao e kona te mataniwi aei n rangi ni kakatia ao ni kaokaota te tia kamwane aei bwa kaanga te kaniwanga ni kauna iai mataniwin ana taanga ni buaka ngkoa te tautia aei. N aron anne, te Kristian ae rairakinako nakon te tabunea e kariaia ao n ataia raoi bwa e a kitana Iehova ao e butimwaea ae e nang tautaekanaki iroun Tatan. Iangoa te kukurei ae na reke iroun Tatan ngkana e a kaokaota te aomata are e kakeaa Iehova bwa kaanga te kaniwanga n tokanikai n te buaka! Iai i buakora ae kan anga te tokanikai anne nakon te Riaboro? Bon akea! Ti bon aki kona ni katotonga te tautia are te tia kamwane.

TABEKAN TITIRAKI IBUKINI KAUEKEAN TE NANOUOUA

12. Baikara aanga ake e kabonganai Tatan n rota iai ara iango ni kaineti ma te tabunea?

12 Ngkana ti teimatoa n ribaa te tabunea, e aki kona n tokanikai Tatan ngkana e kabongana ni kaaitaraira iai. Ma e ataia ae e riai moa ni bitii ara iango. N te aro raa? E ukeri aanga ake e na kamangaoi iai aia iango Kristian, n te aro ae a na iangoia tabeman bwa ‘te raoiroi bon te buakaka ao te buakaka bon te raoiroi.’ (Itaia 5:20, BG) Ibukini karaoan anne, e okioki Tatan ni manga kabongana teuana mai buakon ana anga ni kamwane ae e a rangi ni bongata irouna, ae tabekan titiraki aika kauekea te nanououa.

13. E kanga Tatan ni kabongana ana anga ae tabekan titiraki ibukini kauekean te nanououa?

13 Nora aron Tatan rimoa ni kabongana ana anga anne. E titirakina Ewa i Eten ni kangai: “E koaua ke e aki ba E kangai te Atua, Kam na tai amarake mani kaai ni kabane aika i nanon te ne n aroka aei?” N ana tai Iobi ngke a botaki anera i karawa, ao e tabeka te titiraki ae kangai Tatan: “E mamaka te Atua Iobi n aki kani kaboaki ke e aki?” Ngke e moana ana mwakuri ni minita Iesu i aon te aba, e kataa Kristo Tatan ngke e kangai: “Ngkana ngkoe temanna natin te Atua, ao tuangia atibu aikai bwa a na riki bwa taian amwarake.” Iangoa te baere e karaoia Tatan nakon Iesu. E aki maaku ni kakanikoi ana taeka Iehova ake e bon taekin onoua tabun te wiki mai mwaina, ni kangai: “Natiu ae tangiraki Teuaei, ae I kakatonga i Rouna”!Karikani Bwaai 3:1, BG; Iobi 1:9, BG; Mataio 3:17; 4:3.

14. (a) E kanga Tatan ni kabongana ana anga ae kauekean te nanououa n te tabunea? (b) Tera ae ti na rinanona ngkai?

14 N taai aikai, e kabongana naba te aeka n anga anne te Riaboro ni kauekea iai te nanououa ibukini buakakan te tabunea. E kananokawaki bwa e a tia n nakoraoi ana waaki ni kauekea te nanououa irouia kaain te onimaki tabeman. A a moanna n nanououa naakai bwa a boni buakaka aeka n tabunea tabeua ke a aki. Mangaia ae a iango ni kangai, ‘Te koaua’ bwa a rangi ni buakaka tabunea aikai? (2 I-Korinto 11:3) Ti na kanga ni buokiia te koraki aikai ni kaetii aia iango? Ti na kanga n ataia raoi bwa ti aki rotaki n ana kunemwaan Tatan? Ni kaekaana, ti na rinanoi iterani maiura aika uoua ake e a tia ni kabaarekai Tatan ni waaki n tabunea. Bon te kaakibotu ao kawakinani marurungira.

KABONGANAANI BAIKA TI TANGIRI AO BAIKA TI KAINNANOI

15. (a) Tera aia iango aomata aika bati n aaba ake i Maeao ni kaineti ma te tabunea? (b) A kanga n rotaki Kristian tabeman n aia iango kaain te aonnaba ni kaineti ma te tabunea?

15 E rikirake n aaba ake i Maeao iangoan ae e aki rangi ni buakaka te bwainikawai, te kakaraoi, ao aeka n tabunea riki tabeua. E a ririkirake kaotakin aia mwakuri taimonio n taiani birim, booki, kamataku n te TV, ao n taian takaakaro n te kaombiuta, bwa takaakaro aika kaunga, a kaota te wanawana, ao akea buakakaia. A a tia n rangi n tanoata taekani birim tabeua ao booki ake a boboto kanoaia i aon te bwainikawai, n te aro are a a baireia naake a mateakinna bwa a na katei botaki aika kaainaki irouia taani boutokai baikai. E teretere bwa a a tia taimonio ni kairiia aomata bwa a na tarariaoa karuanikain te bwainikawai. A rotaki naba Kristian n te iango aei? A a tia n rotaki aia iango tabeman iai. N te aro raa? N te katoto, imwini matakun temanna te Kristian n te birim ae boto i aon te bwainikawai ao e taku, “I mataku iai ma I aki karaoa te tabunea.” E aera ngkai e karuanikai te aeka n iango aei?

16. E aera ngkai e karuanikai rinean te kaakibotu ae boboto iai te bwainikawai?

16 E ngae ngke iai okoroni karaoan te tabunea ma matakuakinana, ma tiaki nanona bwa e aki karuanikai matakuakinani mwakuri ni bwainikawai. Bwa bukin tera? Iangoa aei: E kaotaki n Ana Taeka te Atua bwa akea ana konabwai Tatan ke ana taimonio n atai baika ti iangoi. * Ngaia are n aron are taekinaki mai mwaina, ngkana a na kakaaea te bae ti iangoia taimonio ke ngkana a na ataa mamaarara ni kaineti ma ara onimaki, a mataukiroi ara mwakuri ni ikotaki ma ara kaakibotu ae ti rineia. Ngkana e oti n aroaron te Kristian bwa e unga ni birim ke booki aika boto i aon taekan te ibonga, mwanibuakaan te aomata, taniakia aomata irouia taimonio, ke aeka ni mwakuri riki tabeua aika irekereke ma taimonio, e a kanakorongorongo iai nakoia taimonio. Ai aron ae e a kaongoia taimonio mamaarana! A kona iai taimonio ni kakorakoraa riki aia kaunrabwata ma te Kristian aei ni kabongana mamaarana ane e kaotia anne, ni karokoa tokanikaia ni booia aei. Ni koauana, iai tabeman ake a moani karaoi mwakuri n tabunea ngke e moan ueke irouia iangoan te tabunea imwini kabonganaan te waaki ni kakibotu are e oti iai te bwainikawai.Wareka I-Karatia 6:7.

Karekea kabwaiam man ana boutoka Iehova n am tai n aoraki

17. Tera te kunemwaan ae kona ni kabongana Tatan ni kataiia iai ake a aoraki?

17 E aki tii kataia Tatan ni kabongana tangiran te kaakibotu iroura, ma e kabongana naba te bae ti kainnanoia ibukini kawakinani marurungira. N te aro raa? E kona ni bwara nanon te Kristian ae aki marurung raoi na aki ongea ana kakorakora ae bati ni kakaaea bwainnaorakiana. (Mareko 5:25, 26) E kona n reke ana tai iai Tatan ma taimonio ni kabongana buaka mamaarana. A ataia raoi ae e anga te kauring Ana Taeka te Atua bwa ti na aki ukoukora ‘buokara mairouia akana kakaraoa ae aki riai.’ (Itaia 31:2, BG) A kona taimonio ni kariria te aomata ae aoraki bwa e na ukeri bwainnaoraki ke waaki aika irekereke ma te “mwaaka ae kamimi” ke te tabunea, ae te bwai ae rangi ni karuanikai, bwa a aonga ni kaira te Kristian bwa e na ekaanako te kauring anne. Ngkana e nakoraoi aia kunemwaan taimonio aei, e a kona ngkanne te aomata ae aoraki ni kamamaraaki ana iraorao ma te Atua. N te aro raa?

18. Baikara waaki ake e na rawa nako iai te Kristian, ao bukin tera?

18 E anga te kauring Iehova nakoia I-Iteraera ake a kabongana te “mwaaka ae kamimi” ni kangai: “Ngkana kam arori baimi, ao I a karaba matau nakoimi. E ngae ngkai kam kabatiai ami tataro, ao I aki ongo.” (Itaia 1:13, 15, BG) E koaua bwa ti kan rarawa nakoni baika kona n tuka ara tataro ke ni kakerikaaka te boutoka are ti karekea mairoun Iehova, ai moarara riki ngkana ti aoraki. (Taian Areru 41:3) Mangaia ae ngkana e oti bwa e irekereke ma te tabunea te waaki ibukin ataakin te aoraki ke te bwainnaoraki, e riai n rawa iai te Kristian ni koaua. * (Mataio 6:13) N te aro anne, e na kakoauaa raoi bwa e na teimatoa ni boutokaia Iehova.—Nora te bwaoki ae “ Bon te Tabunea Raoi?

NGKANA E A TAOTIRA KARAKINAIA TAIMONIO

19. (a) Tera ae e mwamwanaiia iai aomata aika bati te Riaboro, bwa a na kakoauaa ni kaineti ma mwaakana? (b) Baikara karaki ake a riai n rawa iai Kristian ni koaua?

19 E ngae ngke a bati aomata n aaba ake i Maeao ae e taraa na aki karuanikai irouia mwaakan Tatan, ma boni kaitaraan raoi anne aia taratara kaain aaba ake tabeua. E a tia te Riaboro ni mwamwanaiia aomata aika bati n taabo aikai bwa a na kakoauaa bwa aongkoa e riao riki mwaakana nakon are boni mwaakana. Tabeman aomata a amwarake, a mwakuri, ao a matu, ma maakakia taimonio. A a taotira karaki aika karakinani mwaakaia taimonio. A kakukurei kakarakinani baikai irouia tabeman ao a rangi ni kakaongora irouia aomata. Ti na karakini baikai ni kabutiinako? Tiaki ngaia anne, a rawa ni karaoa aei ana toro te Atua ni koaua ni kaineti ma bukina aika uoua aika kakawaki.

20. E na kanga te aomata ni kabutiinako ana rongorongo Tatan aika kewe, e ngae ngke tao bon tiaki nanona?

20 Te moan, e boutokaa ana waaki Tatan te aomata ae karakina nakoraoin aia waaki taimonio. N te aro raa? E kamatoaaki n Ana Taeka te Atua bwa e kona Tatan ni karaoi kakai, ma e anga naba te kauring ana Taeka bwa e kabonganai “kanikina ni kewe” ao baika “mwamwanaa te aba.” (2 I-Tetaronike 2:9, 10) Kioina ngkai bon te tia mwamwanaa te aba Tatan ae te kabanea ni buakaka, e ataa aroni bureburean aia iango naake a nano n te tabunea, ao aroni kairaia bwa a na kakoauai baika aki koaua. A kona ni kakoauaa raoi aomata aikai bwa a bon nori ke n ongo bwaai tabeua, ao a kona ni karakinna bwa ai bon te koaua. Ni waakinakon te tai, e a tabe ni bebetanaki aia karaki ibukini kakarakinana. Ngkana e karakini baikanne te Kristian ni kabutiinako, e a karaoa iai are e kantaningaia te Riaboro are “taman te kewe.” E na kabutiinako iai ana rongorongo Tatan aika kewe.Ioane 8:44; 2 Timoteo 2:16.

21. Tera ae ti kani kabotoi ara maroro i aona?

21 Te kauoua, e ngae ngke e a tia te Kristian n niniaki irouia taimonio, ma e na rawa ni kakarakin taekani baikai ni kaongoraaia iai raona n te onimaki. Bukin tera? Bwa ti kaungaaki bwa ti na “tataraa teuare te Mataniwi ae Rietata ao te tia Kakororaoa ara onimaki ae Iesu.” (I-Ebera 12:2) Eng, ti riai ni kaatuui ara iango i aoni Kristo ao tiaki Tatan. E kakawaki ataakin ae ngke e mena Iesu i aon te aba, e aki kakarakinia taimonio nakoia taan rimwina, e ngae ngke e kona ni kabatiaa taekinan te bae e kona ni karaoia Tatan ke ae e aki kona. Ma e kaatuua taekan te Tautaeka n Uea Iesu. Mangaia ae ti kani kabotoi ara maroro i aon “ana mwakuri te Atua aika moanibaa n tamaroa” ngkana ti na kakairi iroun Iesu ma abotoro.Mwakuri 2:11; Ruka 8:1; I-Rom 1:11, 12.

22. Tera ae ti kona ni karaoia ae e na kateimatoa reken “te kimwareirei i karawa”?

22 E koaua bwa e kabonganai Tatan kunemwaan aika kakaokoro n ikotaki ma te tabunea, ni kataia ni kamauna iai ara reitaki ma Iehova. Ma e ngae n anne, ti na aki angan te Riaboro ana tai bwa e na kamamaarai nanora n rawa nakon aeka n tabunea nako, n arora n ribaa ae buakaka ao n nimta ae raoiroi. (Wareka I-Ebeto 4:27.) Iangoa batin “te kimwareirei i karawa” ngkana ti teimatoa n “tei n nene ni kaaitarai ana kunemwaan nako te Riaboro” ni karokoa kamaunaana!I-Ebeto 6:11.

^ bar. 16 Aara ake e aranaki iai Tatan (te tia Kakaaitara, te tia Uarao, te tia Mwamwanaa te aba, te tia Kariri, te tia Kewe) a aki kaotia bwa iai ana konabwai n tuoi nanora ao ara iango. Ni kaitaraan anne, e kabwarabwaraaki Iehova bwa te tia “katai naano,” ao Iesu te tia “tutuoi naano aika raba ma taian iango.”Taeka N Rabakau 17:3, BG; Te Kaotioti 2:23.

^ bar. 18 Ibukin rongorongona riki, nora te kaongora ae “A Health Test for You?” n Te Taua-n-Tantani ae bwain Ritembwa 15, 1994, iteraniba 19-22 n te taetae n Ingiriti, ao te kaongora ae “The Bible’s Viewpoint: Your Choice of Medical Treatment—Does It Matter?” n te Awake! ae bwain Tianuare 8, 2001.