E A TIBWA tia Etekiera n nora te miitara are e a bae n oki iai ana iango nakon aia bong Mote ao Iotua, e kaania 900 te ririki imwaina. N te tai anne ao e kabwarabwarai tian nako te Aba ni Berita Iehova nakoni Mote, ao imwina riki e tuanga Iotua aron tibwaan te aba i aoia aia baronga I-Iteraera. (WarIte. 34:​1-15; Iot. 13:7; 22:​4, 9) Ma n te ririki 593 B.C.E., ao e anga te kaetieti Iehova nakon Etekiera ma raona n taenikai bwa a na manga tibwaa riki te Aba ni Berita i aoia aia baronga I-Iteraera!​—Etek. 45:1; 47:14; 48:29.

² Tera te rongorongo ae reke n te miitara aei ibukin Etekiera ma raona n taenikai? E aera bwa a rangi ni kaungaaki ana aomata te Atua ni boong aikai, n te miitara aei? Iai kakoroani bukina ae kakawaki riki n taai aika imwaira?

3, 4. (a) Baikara karaunano aika aua ake a reke irouia taenikai n ana kabanea ni miitara Etekiera? (b) Tera te berita ae ti na neneria n te mwakoro aei?

³ E koreaki ana kabanea ni miitara Etekiera ni mwakoron ana boki aika ruaiwa. (Etek. 40:1–48:35) E angania taenikai  karaunano aika aua ibukini kaokan te natannaomata ae I-Iteraera. Baikara karaunano aikai? Te moan, e na kaokaki te taromauri ae itiaki n ana tembora te Atua. Te kauoua, a na kairiri ibonga aika raoiroi ao taani kawakintiibu i aon te natannaomata ae kaokaki. Te katenua, a na kawakinaki aaba ake tibwanga ibukia naake a na okira Iteraera. Ao te kaaua, e na mena irouia Iehova ao ni manga maeka i buakoia.

⁴ A rinanoaki ni Mwakoro 13 ao 14 n te boki aei, aroni kakororaoan te moan ao te kauoua ni berita, ae kaokan te taromauri ae tiaki ao aia kairiri taani kawakintiibu aika raoiroi. N te mwakoro aei ao ti na kaatuua riki te katenua ni berita ae taekan te aba ae te tibwanga. N te mwakoro ae imwina ao ti na rinanon te berita ni kaineti ma menan Iehova i buakoia aomata.​—Etek. 47:​13-21; 48:​1-7, 23-29.

5, 6. (a) Tera “te aono” are n ana miitara Etekiera ae e na tibwaaki? (Nora te taamnei ni moan te mwakoro aei.) (b) Bukin tera bwa a anganaki te miitara aei ibukin tibwaakin te aba?

⁵ Wareka Etekiera 47:14. E kaira Etekiera Iehova n te miitara bwa e na iangoa te mwakoro n aba are e nang riki bwa kaanga “te onnaroka are Eten.” (Etek. 36:35) Ao e taku Iehova: “Aio te aono ae ko na rineia bwa te aba ae a na bwaibwai iai aia baronga tibun Iteraera ake 12.” (Etek. 47:13) “Te aono” are e na tibwaaki bon abaia I-Iteraera are kaokaki are a na okiria taenikai. Are imwina n aron ae koreaki n Etekiera 47:​15-21, e kamataataa raoi Iehova tian raoi te aba ni kabutaa.

⁶ Bukin tera bwa a anganaki te miitara aei ibukin tibwaakin te aba? E rau nanon Etekiera ma raona n taenikai ni kabwarabwaraan abwakin taian tia aika eti raoi bwa e na boni kaokaki abaia are mamaten nanoia. Iangoa aron ana karaunano Iehova aei ae bwarabwara raoi ao ni mataata, n tia ni kaungai nanoia taenikai! Te koaua bwa a anganaki ana aomata te Atua rimoa te aba ae tibwaaki bwa tibwangaia? Eng, a anganaki.

7. (a) Baikara baika riki n 537 B.C.E., ao a kauringira taekan tera? (b) Tera te titiraki ae ti na rinanona moa?

⁷ N 537 B.C.E., ae 56 tabun te ririki imwin anganakin Etekiera te miitara, ao nga ma nga taenikai ake a a okira Iteraera ao n abanna. Baikana rianako akanne ake a riki n taai akekei, a kauringira te bae e a tia naba n riki i buakoia ana aomata te Atua n taai aikai. Kaanga a reke naba tibwangaia n te aba. N te aro raa? E kariaia Iehova ana toro bwa a na rin n te aba ni kaikonaki ao n abanna. Ibukin anne, ao ti kona n reiakina ae bati ibukini kaokakin abaia ni kaikonaki ana aomata te Atua ni boong aikai, mani kaokakin te Aba ni Berita rimoa. Ma imwain ae ti rinanon reirei aikai, ti na kaekaa moa te  titiraki ae, “E aera ngkai ti kakoauaa bwa bon iai ngkai te aba ni kaikonaki?”

8. (a) E onea mwin te natannaomata ae Iteraera Iehova iroun te natannaomata raa? (b) Tera te aba ni kaikonaki ke te bwaretaiti n taamnei? (c) E tei n ningai ao antai kaaina?

⁸ N te miitara are mai mwaina are e anganaki Etekiera ao e kaotia Iehova bwa taetae ni burabeti ibukini kaokan Iteraera a na kakororaoaki n te aro ae kakawaki riki, imwini moanakin ana kairiri bwa te Uea ana ‘toro ae Tawita’ are taekan Iesu Kristo. (Etek. 37:24) E riki anne n 1914 C.E. N te tai anne, ao te Iteraera n taamnei e a kaman onea mwia tibun Iteraera bwa ana aomata te Atua, ae kaainaki irouia Kristian aika kabiraki. (Wareka Mataio 21:43; 1 Betero 2:9.) Ma e aki tii onea mwin te natannaomata ae Iteraera Iehova n te natannaomata n taamnei, ma e onea naba mwin te aba are Iteraera n te aba ni kaikonaki, ke n te bwaretaiti n taamnei. (Ita. 66:8) N aron ae ti noria ni Mwakoro 17 n te boki aei, te aba ni kaikonaki aei bon aroia ae a mano raoi iai ni kaineti  ma te onimaki, are a kona ni mwamwakuri ma n tataromauria Iehova iai nikiraia taani kabiraki man 1919. (Nora bwaoki 9B ae, “Bukin Tera Ngkai 1919?”) Ni waakinakon te tai ao naake a kantaningaa te maiu n te aonnaba ake “tiibu tabemwaang,” a ababa naba n te aba ni kaikonaki. (Ioa. 10:16) E a teimatoa n rikirake ao n raababanako te bwaretaiti n taamnei ngkai, ma a nang toki nanora ni kakabwaia mai iai, tii ngkana e tia Aremaketon.

9. Baikara kaetieti aika mataata raoi ake e anga Iehova ni kaineti ma tibwaan te aba?

⁹ Wareka Etekiera 48:​1, 28. Imwini katean tian te aba ake mai tinaniku ao e a kamataataa raoi Iehova aron tibwaan te aba. E tua bwa a na tibwaaki abaia baronga ake 12, n te aro ae a na boraoi ao n eti raoi, ni moa mairoun te baronga are Tan mai tabon te aba mai meang ni karokoa te baronga are Kata n tian te aba mai maiaki. Kanoan taian tibwa ake 12, bon te mwakoro n aba ae tiki man tian te aba ae tabwanin ae mai mainiku, nakon Taari ae Abwabwaki, ke Taari ae te Meriteranian mai maeao.​—Etek. 47:20.

10. Baikara karaunano aika bae n reke irouia taenikai ni kanoan te miitara aei?

¹⁰ Tera karauan nanoia taenikai ni kanoan te miitara aei? E bae ni kakukurei irouia taenikai kabwarabwaraan tibwaan te aba are e anga Etekiera, ae e na baireaki raoi tibwaakia. Irarikin anne, tibwaan raoi te aba i aoia baronga aika 12, e teretere iai bwa a na reke tibwangaia taenikai ake a oki n tatabemania nako, n te aba are kaokaki. Akea ae e na aki reke abana ke mwengana.

11. Baikara reireiara man te miitara ae te taetae ni burabeti ae taekan tibwaan te aba? (Nora te bwaoki ae “Tibwaan te Aba.”)

¹¹ Baikara reireiara man te miitara aei aika ti kona ni kakorakoraaki iai ngkai? Tiaki tii ibonga, tibun Rewi, ao mataniwi aika a na ababa n te Aba ni Berita are kaokaki, ma boni kaain naba baronga ake 12. (Etek. 45:​4, 5, 7, 8) Ni boong aikai naba ao tiaki tii taani kabiraki ao taani kairiri ake kaain te “koraki ae uanao” aika a na ababa n te bwaretaiti n taamnei, ma bon te koraki ae uanao naba ni kabane. * (TeKao. 7:9) E ngae ngkana a mangori mwiokoara n ara botaki, ma ti boni mena n te aba ni kaikonaki ae ti mano raoi iai, ao iai tabera ae kakawaki iai. Ai kakukureira te karaunano anne!

12, 13. Baikara kaetieti aika okoro ake e anga Iehova ni kaineti ma aaba ake tibwaia taiani baronga?

¹² E bae n aki ota Etekiera n ana kaetieti tabeua Iehova ni kaineti ma tibwaan te aba ibukina bwa a kaokoro ma ake E angani Mote. Iangoi kaokoro aika uoua aikai. E irekereke teuana ma te aba ao are teuana ma kaain te aba.

¹³ Te moan, bon te aba. E tuangaki ngkoa Mote bwa e na  kabuburai riki abaia baronga ake a bati kaaia nakoia ake a karako kaaia. (WarIte. 26:​52-54) Ma n ana miitara Etekiera ao e anga Iehova kaetieti aika okoro bwa a na anganaki baronga ni kabane ‘tibwaia ae titeboo [“temanna ma temanna n ai aron tarina,” kbn.].’ (Etek. 47:14) Ngaia are raroan tian tibwangan te baronga teuana mai meang nako maiaki, titeboo raoi ma abwakin tibwanga ake 12 n tatabeua nako. N aki ongeia bwa kaain te baronga raa te I-Iteraera temanna, ma a bane ni kona ni kakabwaiaaki mani marin te Aba ni Berita are bati te ran iai.

14. N te aro raa ae e raka riki iai aron ana kaetieti Iehova ibukia aomata aika maeka n iruwa, nakon ake e taekin n te Tua Rinanoni Mote?

¹⁴ Te kauoua, kaain te aba. A kamanoaki iruwa n te Tua Rinanoni Mote ao a buokaki iai bwa a na uataboa taromaurian Iehova, ma akea tibwaia n te aba. (NakIbo. 19:​33, 34) Ma e a raka riki aron te bae e tuanga Etekiera ngkai Iehova nakon ake E taekin n te Tua. E kangai Iehova nakoina: “Angan te aomata ae maeka n iruwa tibwangana n ana aono te baronga are e maeka i buakoia.” N te kaetieti anne ao e a kamauna iai Iehova te bae kakarika te kakaokoroaki i marenaia “aomata aika bungiaki bwa tibun Iteraera” ao naake a maeka  n iruwa n te aba. (Etek. 47:​22, 23) N te aba ae kaokaki are e noria Etekiera n te miitara, ao e a nora te aki kakaokoroaki ao te katiteuanaaki n te taromauri irouia kaaina.​—NakIbo. 25:23.

15. Tera te koaua ae aki bibitaki ibukin Iehova ae kamatoaaki n ana kaetieti ibukin te aba ao ibukia kaaina?

¹⁵ A bae n rau nanoia taenikai aikai ni kaetieti aika uoua aika rianako aikai ake e anganaki Etekiera ibukin te aba ma kaaina. A ataia ae Iehova e na katauraoa tibwangaia ae titeboo e ngae ngkana a bungiaki bwa I-Iteraera ke iruwa ngaiia aika taromauria Iehova. (Etira 8:20; Neem. 3:26; 7:​6, 25; Ita. 56:​3, 8) E kamatoaaki naba ni kaetieti aikai te koaua ae kaungaunga ma n aki bibitaki ae a bane n rangi ni kakawaki iroun Iehova ana toro. (Wareka Akai 2:7.) Ni boong aikai ao e ngae ngkana ti kantaningaa te nako karawa ke te tiku n te aonnaba, ma moan te kakukurei iroura ataakin anne.

16, 17. (a) Ti kangaa ni kakabwaiaaki man rinanoan taekan te aba ao kaaina? (b) Tera ae ti na rinanona n te mwakoro ae imwina?

¹⁶ Ti kangaa ni kakabwaiaaki man rinanoan taekan te aba ao kaaina? Ti kauringaki iai bwa e riai n noraki te aki kakaokoroaki ao te katiteuanaaki n ara botaki n itaritari ni boong aikai. E aki inanonano Iehova. Ti riai n titirakinira ni kangai: ‘I kaotiota aroaron Iehova ae aki inanonano? I karineia raoi raou n te onimaki n tatabemania nako n aki ongeia bwa tera aia reeti, ke aroni maiuia?’ (IRom 12:10) Ti kimwareirei ngkai e a tia Iehova n anganira n tatabemanira nako, te maeka n te bwaretaiti n taamnei, ike ti a kona iai ni kabanea nanora ni beku ibukin Tamara are i karawa ao ni karekei ana kakabwaia.​—IKar. 3:​26-29; TeKao. 7:9.

¹⁷ Ti na rinanoni ngkai te kaaua ni karaunano ae reke n raabanen iteran ana kabanea ni miitara Etekiera, ae te berita ae e na boni mena Iehova i buakoia taenikai. Baikara reireiara man te berita anne? Ti na nora kaekaana n te mwakoro ae imwina.