1, 2. (a) E aera bwa ti aki riai ni mimi ngkana ti namakina te raraoma? (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.) (b) Tera ae ti na rinanona n te kaongora aei?

TI A maeka n taai aika rangi ni karawawata. E a rangi n un Tatan te Riaboro ao e “nakonako . . . ni bekorara n ai aron te raian, n ukoukora ae e na ongnga.” (1Bet. 5:8; TeKao. 12:17) Ngaia are ti na aki mimi bwa n tabetai, ngaira aika ana toro te Atua ti bon namakina naba te raraoma. Ni koauana, a “tabeaianga” n tabetai ana toro Iehova rimoa ake a karinea, n aron te Uea are Tawita. (TaiAre. 13:2) Uringnga naba are e namakina te “tabeaianga ibukin taian ekaretia ni kabane,” te abotoro Bauro. (2Kor. 11:28) Ma tera ae ti kona ni karaoia ngkana ti a taonakinako n te raraoma?

² E buokiia ana toro ake rimoa ni kabebetei raraomaia Tamara are i karawa, ao e karaoa naba anne nakoira ni boong aikai. E kaumakira te Baibara ni kangai: “Kabanei ami iango n raraoma [“katabetabe; tabeaianga,” kabwarabwara mai nano] ni kaaki i aona, ibukina bwa e mumutiakiningkami.” (1Bet. 5:7) Ko na kangaa ni karaoa anne? Ti na rinanoi aanga aika aua ibukini karaoan anne, rinanon te tataro ma nanora ni koaua, warekan Ana Taeka te Atua ma kananoan te iango iai, butiian Iehova taamneina ae raoiroi, ao maroroakinan am namakin nakon raoraom ae ko onimakinna. N  ara tai n neneri mwaneka aika aua aikai, kataia iangoi aanga aika manena ake ko kani karaoi.

3. Ko na kangaa ni “kaaki rawawatam i aon Iehova” rinanon te tataro?

³ Te moani mwaneka ae ti kona ni karaoia boni kawaran Iehova rinanon te tataro ma nanora ni koaua. Bunra nanom nakon Tamam ae tatangira are i karawa ngkana ko aitara ma baika karika tabeaiangam, maakum, ke raraomam. E onnonia Iehova te tia areru ae Tawita ni kangai: “Ongora n au tataro ngkoe ae te Atua.” E a manga taku imwina n te areru naba anne: “Kaaki rawawatam i aon Iehova ao e na kateimatoako.” (TaiAre. 55:1, 22) Imwini karaoan am kabanea ni konaa ibukini katokan am kangaanga, e na boni kakororaoi baika bati riki am tataro ma nanom ni koaua, nakon are ko na raraoma. Ma e na kangaa te tataro ni buokiko n aki taonakinako n te iango n raraoma ao te rawawata?​—TaiAre. 94:18, 19.

4. E aera bwa e rangi ni kakawaki te tataro ngkana ti raraoma?

⁴ Wareka I-Biribi 4:6, 7. E kona Iehova ni kaekai ara kakorakora n tataro, ara tataro ma nanora ni koaua, ao ara botumwaaka n tataro. N te aro raa? N arona n anganira raun nanora ae kona ni kamwaawai namakin aika katabeaiangai ara iango ao nanora. A bati aika kakoauaa aei mani baike a a tia n rinanoi. Ngkana a namakina te raraoma ao te maaku, e kona te Atua ni buokiia ni karekea te raunnano ae korakora ae riaon aia iango aomata. Ko kona n namakina naba anne. E kona “te rau are mairoun te Atua” ni buokiko n tokanikai i aoni kangaanga nako ake ko rinanoi. Ko kona n onimakina raoi ana berita Iehova aei ae kaota iai ana akoi: “Tai raraoma bwa bon Atuam ngai. N na kakorakorako, eng, N na buokiko.”​—Ita. 41:10.

5. E na kangaa n reke raun nanora n Ana Taeka te Atua?

⁵ Te kauoua ni mwaneka ae ti kona ni karekea iai te raunnano boni mani warekani kiibu n te Baibara ao kananoan ara iango iai. E aera bwa e kakawaki aei? E mena i nanona ana kairiri ae manena te Atua ae kona ni buokiko ni kakerikaaka raraomam ke n tokanikai i aona. Tai kakeaa bongan te koaua ae e rangi n ibuobuoki ao ni kabebetenano Ana Taeka te Atua, ibukina bwa iai i nanona ana taeka te tia Karikiriki ae anganga te wanawana. Ngkana ko uringi ana iango te Atua n taai nako ao n iaiangoa raoiroin riki kamanenaan te kairiri ae manena man te Baibara, ko na rangi ni kakorakoraaki iai. E kairekerekea riki Iehova warekan ana Taeka ma te ‘ninikoria ao te korakora’ ao tiaki te ‘maakunrang ke te maaku.’​—Iot. 1:7-9.

6. Ko na kangaa ni kakabwaiaaki man ana taeka Iesu?

⁶ Ti nori ana taeka ni karaunano Iesu n Ana Taeka te Atua. Bon nibwan te kaunganano ana taeka ao ana angareirei nakoia naake a ongora. A mwaitikurikuri aika katikaki nakoina ibukina bwa e karaui nanoia aika rawawata, e kakorakoraia aika mamaara, ao e kabebeteia aika karawawataaki. (Wareka Mataio 11:28-30.) E kaotiota nanoangaaia tabemwaang ni kaineti ma aia onimaki, aia namakin, ao baika a kainnanoi ibukini maiuia. (Mareko 6:30-32) E teimatoa naba ngkai ana berita Iesu anne ibukini boutokaara. E kona n riki anne nakoim n aron are riki naba nakoia abotoro ake a mwamwananga ma Iesu. Tiaki nanona bwa ko na tii kakabwaiaaki ngkana ko bon airi ma Iesu. E teimatoa n nanoangaira Iesu ngkai e a Uea i karawa. Ngaia are ngkana ko raraoma, e kona n nanoangaiko ni ‘buokiko n te tai are ko kainnanoia iai.’ Eng, e kona Iesu ni buokiko n tokanikai i aoni karawawataam, ao n anganiko  naba te kantaninga ao te ninikoria.​—Ebera 2:17, 18; 4:16.

7. Ko na kangaa ni kakabwaiaaki ngkana e kaekaa te Atua am bubutii ibukin te taamnei ae raoiroi?

⁷ E berita Iesu bwa e na anga te taamnei ae raoiroi Tamara are i karawa nakoia akana butiia. (Ruka 11:10-13) Ko kairaki n aei nakon te katenua ni mwaneka ae mwaaka ibukini kakerikaakan raraomam, ae uaan te taamnei. E kaotaki aroaron raoi te Atua ae moan te mwaaka n aroaro aika raraoi aikai aika reke mani mwaakana ae mwamwakuri. (Wareka I-Karatia 5:22, 23; IKoro. 3:10) Ngkana ko karikirakei uaan te taamnei akanne, e na kanakoraoaki iai am iraorao ma tabemwaang. Ao ko na noria bwa a aikoa ueke bwaai aika bati ake a kona ni karekea te raraoma. Iaiangoa aroni buokam n uaan te taamnei.

8-12. E na kangaa ni buokiko uaan te taamnei ae raoiroi are mairoun te Atua n tokanikai ke n rarawa nakoni baika rangi ni karawawata?

⁸ “Te tangira, te kimwareirei, te rau.” Ngkana ko kakorakorako ni karineia aomata, ane ko na noria bwa e na karako riki raraomam. N te aro raa? Eng, ngkana ko bwaina te itangitangiri n tari, te akoi, ao te karinerine, ane a na aki reke baika a kona ni karekea raraomam.​—IRom 12:10.

⁹ “Te taotaonakinnano, te akoi, te raoiroi.” Ko karikirakea te iraorao ae rau mani mutiakinan te kaungaunga aei: “Kam na iakoakoi i marenami, n atataiaomata ao n tauraoi n ikabwarabure i marenami.” (IEbe. 4:32) Ni karaoan anne, ko a totokoi iai rikini baika kona ni karekea raraomam. E na bebete riki iai naba kaitaraani baika kona n riki man aki kororaoira.

¹⁰ “Te onimaki.” Ni boong aikai, e irekereke n angiin te tai raraomara ma te tabeaianga ibukin te mwane ao ara bwaikoraki. (TaeRab. 18:11) Ni kaineti ma anne, e kona ni kakorakorako onimakinan ana mwamwannano Iehova bwa ko na tokanikai ke n rarawa nakon te aeka n raraoma anne. E na kangaa n riki anne? Ko kona n totokoa te raraoma ae korakora ngkana ko mutiakina ana reirei ni kairiri te abotoro Bauro ae a na “rau nanomi n ami bwai akana iroumi.” E reitia ni kangai Bauro: “Bwa e kangai ngkoa te Atua: ‘N na bon aki kaakiko ao N na bon aki kitaniko.’ Ai ngaia ae ti rangi n ninikoria ao ti kangai: ‘Te tia buokai Iehova, N na aki maaku. Tera ae e kona ni karaoia te aomata nakoiu?’​—Ebera 13:5, 6.

¹¹ “Te nimamannei, ao te taubaang.” Iangoa aroni buokam ao manenan aroaro akanne ngkana ko kaotiotii. Ane ko na bae n rarawa nakoni mwakuri aika kona ni karekea raraomam ao ko na kakabwaiaaki ngkana ko rarawa nakon “te riribai ae korakora . . . , te marakinnano, te un, te takakaa, ao te tinaraa.”​—IEbe. 4:31.

¹² N etina, ko riai n nanorinano bwa ko aonga n nanoraoi i aani “bain te Atua ae mwaaka” ao ni “kabanei [am] iango n raraoma ni kaaki i aona.” (1Bet. 5:6, 7) Ma ngkana ko karikirakea te nanorinano, ane ko na toua te kawai ae reke iai akoam iroun te Atua ao ana boutoka. (Mika 6:8) Ngkana ko ota raoi n ana tangira ma ana boutoka te Atua, e na bae ni kangaanga riki taonakinakoam n te raraoma bwa ko onimakinna.

13. Tera are e nanonna Iesu ngke e kangai: “Tai iango n raraoma”?

¹³ Ni Mataio 6:34 (warekia), ti nora iai ana taeka n reirei Iesu ae manena aei: “Tai iango n raraoma.” Ma e kona n taraa ni kangaanga iroura maiuakinan te reirei ni kairiri anne. Tera are e nanonna Iesu ngke e kangai: “Tai iango n raraoma”? E mataata bwa e aki kona n nanonna ae e na bon aki aitara ma te raraoma ana toro te Atua, bwa ti a tia n ataia ae a bon raraoma naba Tawita ma Bauro n te taina. Ma e boni buokiia taan rimwina Iesu  bwa a na ataia ae e aki kona n toki te kangaanga n te raraoma ae aki riai, ke ae riao. E tannako te bong ma kangaangana, ngaia are a aki riai Kristian ni kauaataoi raraomaia ngkai n aroia n iaiangoi aia kangaanga ake mai mwaina ao ibukin taai aika a na roko. Ko na kangaa ni kabebeteaki man te raraoma ae korakora mani maiuakinan ana taeka n reirei Iesu?

14. Ko na kangaa n tokanikai i aon raraomam ibukin arom rimoa?

¹⁴ E kona n riki te raraoma n tabetai man ana mwakuri temanna rimoa ke kabwakana. E bae ni karawawataaki n uringaabana n te bwai are e karaoia rimoa, e ngae naba ngkana i nanon ririki aika bati aika bwakanako. E namakinna n tabetai te Uea ae Tawita bwa ‘a riaon atuna ana bure.’ E taku: “E kairai korakain nanou bwa N na ngirangira n takarua.” (TaiAre. 38:3, 4, 8, 18) Ngke e riki anne, tera te bwai ae e karaoia Tawita ae e oti iai bwa e wanawana? Tera are e karaoia? E onimakina ana nanoanga Iehova ao kabwaraani buure irouna. E taku: “E a kukurei ane e kabwaraaki ana bure.”​—Wareka Taian Areru 32:1-3, 5.

15. (a) E aera bwa ko aki riai n raraoma ibukini boong aikai? (b) Baikara mwaneka aika manena aika ko kona ni kakerikaaka iai raraomam? (Nora te bwaoki ae “ Aanga Tabeua Aika Manena Ibukini Kakerikaakan te Raraoma.”)

¹⁵ N tabetai, tao ko bae n raraoma ibukini boong aikai. N te katoto, ngke e korea Taian Areru 55 Tawita, e maaku bwa e boni kona ni kamateaki. (TaiAre. 55:2-5) Ma e aki kariaia te raraoma bwa e na uruana onimakinan Iehova irouna. E moanibwai irouna tataroakinan ana kangaanga, ma e ataa naba kakawakini karaoani mwaneka aika manena ni kaaitarai baika karika raraomana. (2 Tam. 15:30-34) Karekea reireiam mairoun Tawita. N oneani mwin are ko na kariaia taonakinakoam n te raraoma, karaoi bwaai tabeua ake ko kona n tokanikai iai ao imwina katikui bwaai ni kabane i nanoni bain Iehova.

16. E na kangaa nanon aran te Atua ni kakorakoraa am onimaki?

¹⁶ N angiin te tai, e reke te raraoma ae aki riai iroun te Kristian ngkana e iaiangoi kangaanga aika kona n riki n taai aika a na roko. Ma e ngae n anne, ko aki riai ni kabatiaa te raraoma ke te tabeaianga ibukini baika akea am atatai iai. Bukin tera? Ibukina bwa n angiin te tai, a kona n aki buakaka n aron are ti kantaningaia. Irarikina, akea te bwai ae e aki konaaki iroun te Atua are ko kona ni kaaki rawawatam ni kabane i aona. E ataaki raoi nanon arana bwa “E Karaoia Bwa E na Riki.” (TeOti. 3:14) A karauaki nanora bwa nanon aran te Atua ae kakawaki, e boni kona n taraia raoi bwa a na kakoroaki bukin ana kantaninga ibukia ana toro. Ko boni kona ni kakoauaa ae e kona te Atua ni karekei kaniwangaia ana toro aika kakaonimaki ao ni buokiia n tokanikai i aon raraomaia ibukin taai ake rimoa, boong aikai, ao taai aika a na roko.

17, 18. E na kangaa te maroro ni buokiko n tokanikai i aon te raraoma?

¹⁷ Te kaaua ni mwaneka ibukini buokam n  tokanikai i aon te raraoma, bon te maroro, ae taekinan am namakin nakon ane ko onimakinna. E kona ni buokiko raom ni mare, raoraom ni kaan, ke unimwaanen te ekaretia, bwa ko na ota raoi n raraomam. “E karawawataa te nano te raraoma are i nanon te aomata, ma e unga n te taeka ae raoiroi.” (TaeRab. 12:25) E bati buokam n te maroro ae ko aki imamaakin iai bwa ko na ota raoi ao n tokanikai i aon tabeaiangam nako. E tuangira te Baibara aei: “A matebuaka babaire ngkana akea te mamaroro, ma a nakoraoi bwaai rinanoia taan angareirei n ibuobuoki aika bati.”​—TaeRab. 15:22.

¹⁸ A buokaki naba Kristian iroun Iehova n tokanikai i aon raraomaia nako ni bobotaki n te ekaretia ni katoa wiki. Ko kona n iraorao iai ma raom n te onimaki ake a tabeakiniko ao a tangiria n ikaungaunga i marenaia. (Ebera 10:24, 25) E na buokiko “te ikaungaunga” anne ni karikirakea am onimaki ao ni kabebeteko riki bwa ko na tokanikai i aon raraomam nako.​—IRom 1:12.

19. E aera bwa ko kakoauaa raoi ae e na kakorakorako am iraorao ma te Atua?

¹⁹ Iangoa aron te unimwaane n te ekaretia i Kanata ngke e a ataia ae e kakawaki bwa e na kaaki rawawatana i aon Iehova. Iai ana mwakuri ae rangi ni kakua ngkai te tia reirei ao te tia anga te reirei ni kairiri, ao e boni kekeiaki naba ma aorakina ae karekea raraomana. E kangaa n tokanikai iai? E taku: “Te bwai ae moan te kakawaki, I kunea bwa te mwakuri korakora ibukini kamatoaan au iraorao ma Iehova, e karekea korakorau ae nene ibukini kaitaraani kangaanga ni kaineti ma te namakin. E rangi ni kakawaki aia boutoka raoraou ni koaua ao tariu n te onimaki n taai ni karawawata. I kaotii bwaai ni kabane ao I bwabwaina te koaua nakoni buu ni kaineti ma au namakin. A rangi ni buokai raou n unimwaane ao ara mataniwi n te aono bwa N na iaiangoi baika riki nakoiu n aron iangoaia iroun Iehova. I kakaaea naba buokau man te onnaoraki, I karaoi bitaki tabeua n arou ni babairea au tai ao I kamwawaa naba au tai ibukin au kaokirii ao au kamarurung. Teutana imwin teutana, I a moanna n namakinna bwa I a marurung riki. Ngkana iai baika I a aki kona ni karaoi, I boni katikui i nanoni bain Iehova.”

20. (a) Ti na kangaa ni kaaki raraomara i aon te Atua? (b) Tera ae ti na maroroakinna n te kaongora ae imwina?

²⁰ N te kaongora aei, ti a ataia ae e kakawaki ae ti na kaaki raraomara i aon te Atua rinanon ara tataro ma nanora ni kabane, warekan ana Taeka, ao kananoan ara iango iai. Ti a tia naba ni maroroakina kakawakini karikirakean uaan te taamnei, maroroakinan ara namakin ma ane ti onimakinna, ao karekean te korakora mani bobotakira ma Kristian. E na maroroakinaki n te kaongora ae imwina aron riki Iehova ni kakorakoraira n arona ni katauraoa kaniwangara ae ti kantaningaia.​—Ebera 11:6.