1, 2. (a) Tera aia iango aika kakaokoro aomata ibukin te inaomata n rinea ae a na karaoia? (b) Tera reireiara n te Baibara ibukin inaomatara n rinea ae ti tangiria, ao baikara titiraki aika ti na rinanoi?

NGKE e karaoa ana motinnano temanna te aine, e tuanga raoraona ni kangai: “Tai kairai bwa N na I iango, ma tii tuangai te bae N na karaoia. E bebete riki anne.” E kukurei te aine aei n tuangaki te bae e na karaoia n oneani mwin are e na kamanena te bwaintituaraoi ae rangi ni kakawaki mairoun ana tia Karikiriki, ae te inaomata n rinea ae e na karaoia. Ao ngkoe tera arom? Ko kani kakaraoi am motinnano ke ko kukurei bwa a na karaoia tabemwaang ibukim? Tera am iango ibukin te inaomata n rinea ae ko na karaoia?

² A kakaokoro aia iango aomata i aon aei i nanon tienture aika bati. A taku tabeman bwa akea ae iai inaomatana n rinea ae e na karaoia bwa a a kamani baireaki iroun te Atua baika ti na karaoi. A kauntaekaia tabemwaang bwa e tii kona n reke te inaomata ni koaua anne ngkana akea tian inaomatara. Ma ngkana ti kan ota raoi n aei, ti riai ni wareka Ana Taeka te Atua ae te Baibara. Bukin tera? E kaotaki iai bwa e karikira Iehova ma te inaomata n rinea ae ti na karaoia, ao karaoan ara motinnano ma te wanawana. (Wareka Iotua 24:15.) A kaekaaki naba n te Baibara titiraki aikai: Ti na kangaa ni kamanenai inaomatara ni karaoi ara motinnano? E tiatianaki? Ti na kangaa ni kamanenai inaomatara n rinea ae ti tangiria, ni kaota iai korakoran tangiran Iehova? Ti na kangaa ni kaota karinean aia motinnano tabemwaang?

3. Tera ana katoto Iehova ni kamanenaan inaomatana?

³ Bon tii Iehova ae akea tian inaomatana ao ti kona ni karekea reireiara man arona ni kamanena. N te katoto, e rinea te natannaomata ae Iteraera bwa “ana aomata aika okoro.” (TuaKau. 7:6-8) Iai bukini karaoan te rinerine aei. E tangiria Iehova ni kakororaoa ana berita are e karaoia n tienture ake rimoa nakon raoraona are Aberaam. (KBwaai 22:15-18) Irarikin anne, e tatangira ao ni karaoa ae eti n taai nako Iehova ngkana e kamanena inaomatana. E teretere raoi aei ngke e anga ana reirei ni kaetieti nakoia tibun Iteraera, ake a okioki ni kitana te taromauri ae koaua. Ngkana a kaota te rairannano ni koaua, e kukurei Iehova ni karababaanako ana tangira ma ana nanoanga. E taku: “N na kamarurungia man aroia n aki kakaonimaki, ao N na tangiriia i aan inaomatau ni kan tangiriia.” (Otea 14:4) Ai raoiroira ana katoto ni kaineti ma kamanenaan inaomatana ibukini kakabwaiaaia aomata!

4, 5. (a) Antai are e moani karekea ana bwaintituaraoi te Atua ae te inaomata n rinea ae e na karaoia, ao tera arona ni kamanena? (b) Tera te titiraki ae ti riai n titirakinira n tatabemanira nako?

⁴ Ni moanakin ana karikibwai Iehova, e rineia bwa e na karikiia anera ao aomata ma te inaomata n rinea ae a na karaoia. Te moani karikibwai are e karekea te bwaintituaraoi aei, bon Natina ae “katotongan te Atua ae aki nonoraki.” (IKoro. 1:15) Imwain naba rokon Iesu i aon te aba, e motinnanoia bwa e na teimatoa ni kakaonimaki ni koaua nakon Tamana ao e na aki ira Tatan n ana karitei. Rimwi riki ni menan Iesu i aon te aba, e kamanena inaomatana n rinea ae e na rarawa nakon ana kariri te tia Kairiribai ae korakora. (Mat. 4:10) Ngke e kakorakoraa n tataro Iesu n te tairiki are imwaini matena, e a kamatoa ana motinnano are e na kakaraoa nanon te Atua. E taku: “Tamau, ngkana nanom ao anaa te mwangko aei mairou. Ma tiaki nanou ae e na iraki, ma nanom.” (Ruka 22:42) Ti bia katotonga Iesu ao ni kamanenai inaomatara n rinea ae ti na karaoia ni karinea iai Iehova ao ni kakaraoa nanona! Ti kona ni karaoa anne?

⁵ Eng, ti kona ni kakairi n ana katoto Iesu, bwa ti karaoaki naba n ai aron te Atua ao ni katotongana. (KBwaai 1:26) Ma e ngae n anne, iai tian ara konabwai. Ti aki anganaki te inaomata ae akea tiana are iroun Iehova. E kabwarabwaraaki n Ana Taeka te Atua bwa iai tian inaomatara mairoun Iehova, ao ti riai ni butimwaea anne. Ma te bwai ae kakawaki riki, a riai buuaine n aantaeka nakoia buuia ao naati nakoia aia karo. (IEbe. 5:22; 6:1) A na kangaa tianakira akanne n rotii arora ni kamanenai inaomatara n rinea ae ti na karaoia? E boboto maiura n aki toki n te tai ae imwaira i aoni kaekaan te titiraki anne.

6. Kabwarabwaraa bwa e aera ngkai e riai n tianaki inaomatara.

⁶ E koaua bwa te inaomata ae iai tiana bon te inaomata ni koaua? Eng! E aera bwa ti kona n taekina anne? Ibukina bwa ti kona ni kamanoaki man tianakin inaomatara. N te katoto, ti kona ni kamanena inaomatara n rinea ae ti na buti nakon te kaawa ae raroa. Ma ti namakinna bwa ti kamanoaki ni butira ni kawai ake akea iai tuan te buti, ao a inaomata aomata ni bairea butiia ke n rinea iteran te kawai are a na toua? Ti bon aki. A riai ni karaoaki tuua bwa a aonga ni bane aomata ni karekei kakabwaia n te inaomata ni koaua. Ibukini kamatataan riki te wanawana ni kamanenaan inaomatara n rinea ae ti na karaoia n aki riaon tianakira mairoun Iehova, ti na rinanoi katoto tabeua man te Baibara.

7. (a) E kangaa ni kaokoro Atam ma baika maiu riki tabeua i Eten n te bwaintituaraoi ae te inaomata n rinea ae e na karaoia? (b) Kabwarabwaraa te aro teuana are e kamanena iai Atam inaomatana n rinea ae e na karaoia.

⁷ Ngke e karika Atam are te moan aomata te  Atua, e anganna naba te bwaintituaraoi are e angania anera, ae te inaomata n rinea ae a na karaoia. E a kaokoroaki n aei Atam mairouia maan, bwa akea irouia aei. Iangoa te katoto n aron Atam ni kamanena raoi inaomatana n rinea ae e na karaoia. A karikaki maan imwaia aomata. Ma Iehova e kateimatoa kukurein te moan aomata are natina, n anganna te mwioko ae aranakia maan. Ao te Atua e “kairiia nakon te mwaane arei bwa e na noria bwa aara raa ake e na arania iai n tatabemania.” Imwin noraia maan ni kabane iroun Atam ao n angania araia aika tau, e aki waeia Iehova ao ni bitii ana ara Atam. Ma “aara ake e arania iai maan n tatabemania nako, a bon riki bwa araia.”—KBwaai 2:19.

8. E kangaa Atam ni kamanena buaka inaomatana n rinea ae e na karaoia, ao tera mwina?

⁸ E kananokawaki bwa e aki rauaki Atam ni mwiokoana mairoun te Atua are e na riki bwa te tia ununiki ao te tia tararuaa te aonnaba ae bwaretaiti. E aki naba rau nanona n inaomatana ae bati ibukini waakinani mwiokoana mairoun te Atua aei: “Kam na kabatiaia ami kariki ao kamwaitingkami, kaona te aonnaba ao taua arona, ao taui aroia [iika ao maan] . . . , aika kibakiba ma maan ni kabane n te aonnaba.” (KBwaai 1:28) Ma e rineia bwa e na riaon tiana mairoun te Atua ngke e kana uaan te kai are katabuaki. A karawawataaki ao ni maraki kanoan Atam i nanoni nga ma nga te ririki, imwin arona ni kamanena buaka inaomatana n rinea ae e na karaoia. (IRom 5:12) Ngkai ti ataa mwin ana motinnano Atam, ti riai ni kaungaaki bwa ti na kamanenai raoi inaomatara ao n aki riaon tiara mairoun Iehova.

9. Tera te motinnano are e angania ana aomata Iehova ake tibun Iteraera, ao tera aroia iai?

⁹ Bon rikiaia kanoan Atam ma Ewa te aki kororaoi ao te mate mairouia aia karo ake a aki ongeaba. Ma e ngae n anne, bon iai naba riaia ni kamanena te bwaintituaraoi ae te inaomata n rinea ae a na karaoia. E teretere aei n aron te Atua nakoia te natannaomata ae Iteraera. Rinanon ana toro are Mote, e angania ana aomata Iehova te inaomata ni butimwaea ke n rawa nakon te kakabwaia ae te riki bwa Ana aomata aika okoro. (TeOti. 19:3-6) Tera aroia iai? A bon rineia bwa a na karaoi baike a na kona n riki iai bwa ana aomata te Atua ao a katiteuanaaki ni kangai: “Ti kukurei ni karaoi baike e taekin Iehova ni kabane.” (TeOti. 19:8) E kananokawaki bwa imwina riki, a kamanena buaka inaomataia te natannaomata anne n rinea ae a tangiria ao n urua te berita anne. Ti bia aki kakairi n aia katoto aei ao ni kawakina raoi te bwaintituaraoi ae inaomatara n rinea ae ti na karaoia, n arora n nimta Iehova ao n ongeaba n ana tua aika raraoi.—1Kor. 10:11.

10. Taekini katoto aika kaota koauan ae a kona aomata aika aki kororaoi ni kamanena inaomataia n rinea ae a na karaoia ibukini karinean te Atua. (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.)

¹⁰ N Ebera mwakoro 11, ti nori iai araia 16 ana toro te Atua ake a motinnanoia bwa a na kamanena inaomataia, n rinea ae a na karaoia n aki riaon tiaia mairoun Iehova. Ao ibukin anne, a a karekei kakabwaia aika rangi ni bati ao te kantaninga ni koaua ibukin te tai ae imwaia. N te katoto, e korakora ana onimaki Noa ao e rineia bwa e na ongeaba n ana taeka te Atua are e na kabaa te ake ibukini kamaiuaia ana utu ao kanoana n taai aika a na roko. (Ebera 11:7) A kukurei n ongeaba Aberaam ma Tara ngke e kairiia te Atua nakon te aba ni berita. E ngae naba ngke a a tia ni waakina mwanangaia ae abwabwaki aei, ma e boni kona n “reke angaia n [okira]” te kaawa ae kaubwai ae Ura. E ngae n anne, a teimatoa ni kaatuui mataia n onimaki i aoni ‘kakoroani bukin ana berita te Atua,’ ao n “uaiakina . . . te tabo ae raoiroi riki.” (Ebera 11:8, 13, 15, 16) E rawa Mote nakoni kaubwain Aikubita ao e “rinea ae e na bwainikirinaki ma ana aomata te Atua, nakon are e na reke irouna te kimwareirei ae kai toki ae kakukurein te bure.” (Ebera 11:24-26) Ti bia kakairi n aia onimaki nakanne n arora ni kawakina raoi te bwaintituaraoi ae te inaomata n  rinea ae ti na karaoia ao ni kamanena ibukini karaoan nanon te Atua.

11. (a) Tera teuana te kakabwaia ae moan te kakawaki n te inaomata n rinea ae ti na karaoia? (b) Tera ae kaungako bwa ko na kamanena raoi inaomatam n rinea ae ko na karaoia?

¹¹ E ngae ngke e taraa ni bebete riki iroura karaoan ara motinnano irouia tabeman, ma ngkana ti karaoa anne ti a kabuaa iai te kakabwaia teuana ae moan te kakawaki. Ae tera? E taekinaki n Te Tua-Kaua 30:19, 20. (Warekia.) E kabwarabwaraaki ni Kibuna 19 bwa te Atua e angania tibun Iteraera te bae a na rineia. Ni kibuna 20, ti noria bwa Iehova e angania te inaomata ae kakawaki ibukini kaotan tangirana irouia. Ti kona naba ni motinnanoia bwa ti na taromauria Iehova. Akea te bwai ae kakawaki riki irarikini kamanenaan ana bwaintituaraoi te Atua, ni kaota iai tangirana iroura ao ni karekea kamoamoaana ao neboana!

12. Tera ae ti na aki karaoia ma te bwaintituaraoi ae inaomatara n rinea ae ti na karaoia?

¹² Iangoia bwa ko angan raoraom am bwaintangira ae rangi ni kakawaki. Tera am namakin ngkana ko noria bwa e karenakoa n te tabo ni maange ke ae rangi ni buakaka riki, e kamanena ni kaikoaka temanna iai? Iangoia ngkanne bwa tera ana namakin Iehova ngkai e tarataraira ao a bati aika kamanena buaka inaomataia ni karaoi aia motinnano ni maiuia ao ni kaikoakiia tabemwaang iai. Eng, e taetae ni burabetinaki n te Baibara bwa ni “kabaneani boong,” ao a na riki aomata bwa “taani bangaomata.” (2Tim. 3:1, 2) Ti bia aki kamanena buaka ana bwaintituaraoi Iehova ae kakawaki aei ke ni kakeaa bongana. Ma ti na kangaa n rarawa ni kamanena buaka te bwaintituaraoi ae inaomatara n rinea ae ti na karaoia?

13. Tera te anga teuana ae ti kona n rarawa iai ni kamanena buaka inaomatara ni Kristian?

¹³ Ti bane n inaomata ni karaoi ara motinnano ni kaineti ma raoraora, tein ara kunnikai ma katamaroaara, ao ara kaakibotu. Ma e kona n riki inaomatara bwa “rabunan te mwakuri ae buakaka” ngkana ti rineia bwa ti na riki bwa ana toro kaibwabwarun rabwatara, ke ti kakairi n tein oneaia ao aroaroia aika bubuaka kaain te aonnaba. (Wareka 1 Betero 2:16.) N oneani mwin are ti na kamanena inaomatara “n ukeri iai kaibwabwarun te rabwata,” ti riai ni kamatoai nanora bwa ti na karaoi ara motinnano aika a na buokira ni mutiakina te  kaungaunga aei: “Karaoi bwaai ni kabane ibukin neboan te Atua.”—IKar. 5:13; 1Kor. 10:31.

14. Tera irekereken onimakinan Iehova ma kamanenaan inaomatara n rinea ae ti na karaoia?

¹⁴ Te anga teuana ae ti na kawakina iai te bwaintituaraoi ae te inaomata n rinea ae ti na karaoia, bon onimakinan Iehova ao kairirara irouna rinanoni kaetieti ake e karaoi ibukini kamanoara. Bon tii ngaia ‘Teuare reireinira bwa ti aonga ni kabwaia, are Teuare kairirira n te kawai ae ti riai n nakonako iai.’ (Ita. 48:17) Ti riai ni kananorinanoira ni kakoauai taeka aika kairaki koreaia rinanon te taamnei aikai: “Tiaki ana bwai te aomata bairean arona, ao tiaki naba ana bwai te aomata kairani maiuna.” (Ier. 10:23) Ti bia aki bwaka n te bwai ni kamwane ae rinean are ti na onimakina oin ara ataibwai, n aroia Atam ma tibun Iteraera aika karitei. Ma ti bia “onimakina Iehova ma [nanora] ni kabane.”—TaeRab. 3:5.

15. Tera reireiara n te boto n reirei n I-Karatia 6:5?

¹⁵ Tianakin inaomatara teuana, bon riaira ni karinea inaomataia tabemwaang bwa a na karaoi aia motinnano ni maiuia. Bukin tera? Bwa ngkai ti bane n anganaki te bwaintituaraoi ae te inaomata n rinea ae ti na karaoia, e aki kona n titeboo raoi n taai nako aia motinnano Kristian aika uoman. E noraki koauan aei ni baika irekereke ma aroarora ao ara taromauri. Ururinga te boto n reirei n I-Karatia 6:5. (Warekia.) Ngkana ti ataia ae a riai Kristian n tatabemania nako n “uotii oin uotaia,” ti na karinea iai riaia tabemwaang ni kamanena te bwaintituaraoi ae te inaomata n rinea ae a na karaoia.

16, 17. (a) E kangaa te inaomata ni karaoi motinnano n riki bwa te kangaanga i Korinto? (b) Tera aroni Bauro n raoiakini kangaanga, ao tera reireiara ni kaineti ma inaomataia tabemwaang?

¹⁶ Iangoa te katoto n te Baibara ae kamatataaki iai bukina ngkai ti riai ni karinea inaomataia tarira ni karaoi oin aia motinnano ni kaineti ma mataniwin nanoia. A iraraure Kristian ake i Korinto ibukini kauntaekaani kanakin te amwarake are kareanaki nakoia bouannanti ao imwina e kaboonakoaki n te mwakete. A iangoa aei tabemwaang: ‘Kioina ngkai akea uaan te bouannanti e kona ni kanaki te amwarake anne, iroun ane e raoiroi mataniwin nanona iai.’ Ma tabeman ake a tataromauri ngkoa bouannanti akanne, a namakinna bwa kanakin te amwarake anne bon te aro n taromauri teuana. (1Kor. 8:4, 7) Aei te kangaanga ae karuanikai are e karekea te iraraure n te ekaretia. E kangaa ni buokiia Bauro Kristian ake i Korinto bwa a na karekea ana iango te Atua i aon te kangaanga aei?

¹⁷ Te moan, e anga te kauring nakoia naaka uakoraki aikai Bauro bwa a aki kona ni kaaniaki riki ma te Atua n te amwarake anne. (1Kor. 8:8) Imwina, e kauringia bwa a na aki kariaia “[inaomataia] bwa te bwai ni kabwakabwaka nakoia te koraki ake a mamaara.” (1Kor. 8:9) Imwina riki, e tua nakoia naake a tuamatoa riki mataniwin nanoia bwa a na aki motiki taekaia naake a rineia bwa a na kana te amwarake anne. (1Kor. 10:25, 29, 30) Ngaia are n te reirei ae kakawaki aei ae irekereke ma te taromauri, a riai Kristian n tatabemania nako ni karaoi aia motinnano ni kaineti ma mataniwin nanoia. Tiaki bwa ti riai ngkanne ni karinea inaomataia tarira bwa a na karaoi aia motinnano ni kaineti ma baika uarereke riki?—1Kor. 10:32, 33.

18. Ko na kangaa ni kaotia bwa e kakawaki iroum te bwaintituaraoi ae te inaomata n rinea ae ko na karaoia?

¹⁸ E a tia Iehova n anganira te bwaintituaraoi ae te inaomata n rinea ae ti na karaoia ao te inaomata ni koaua. (2Kor. 3:17) E kakawaki iroura te bwaintituaraoi aei ibukina bwa ti a kona iai ni karaoi ara motinnano, ae e oti iai nakon Iehova bwa e korakora tangirana iroura. Ti bia teimatoa ni kaota ara kakaitau ibukin te bwaintituaraoi aei, n arora ni kamanena n te aro ae e na karineaki iai te Atua ao ni karineaki naba iai tabemwaang n rinean ae a na karaoia.