1. Tera te mwakuri ae ti riai ni bane n uataboia? (1 I-Tetaronike 5:11)

 IAI te tai ae e kateaki ke tao e onobwaiaki iai te Tabo n Taromauri n am ekaretia? Ngkana iai, ko na boni bae n uringa am moantai n ira te taromauri n te auti ae boou, ao ko rangi ni kaitaua Iehova. E boni bae n onrake nanom n te kimwareirei, n te aro are e a kan tiinako tangim ao ko a aki kona n ira anenean te kuna ni kaukuki. E karaoiroaki Iehova n ara Tabo n Taromauri ae taraaraoi kateana, ma e na karaoiroaki ngkana ti uataboa te aeka ni kateitei riki teuana. Ae tera? Bon te mwakuri ni kateitei ae irekereke ma te bwai ae kakawaki riki nakoni katean auti. Eng, e bon irekereke ma kateimatoaaia aomata aika roroko n taabo ni bobotaki akanne. E kamanena te taeka ae kona naba n nanonaki iai “kateimatoa” te abotoro Bauro bwa e aonga ni kamataataa iai te iango ibukini kateimatoaaia tabemwaang n aron ae taekinaki n te kibu ae aana te boto n iango n te kaongora aei n 1 I-Tetaronike 5:11.—Warekia.

2. Tera ae ti na rinanona n te kaongora aei?

² Bon te banna ni katoto te abotoro Bauro ae moan te tamaroa ibukin te aomata ae ataa arona ni kateimatoaia raona n te onimaki. E bon nanoangaiia. N te kaongora aei, ti na rinanoa iai arona ni buokiia taari bwa (1) a na nanomwaaka i aani kataaki, (2) a na karekea te rau i marenaia, ao (3) a na kakorakoraa onimakinan Iehova irouia. Ti na nora arora ni kakairi irouna bwa ti aonga ni kateimatoaia tarira ni boong aikai.—1Kor. 11:1.

3. Tera te iango ae riai ae ti noria irouni Bauro?

³ E tangiriia tarina Bauro. E aitara naba ma kangaanga Bauro, ngaia are e a kona ni kaota nanoangaaia ao n ota n aia namakin raona n te onimaki ngkana a kataaki. N te  taina, ai akea ana mwane Bauro, ao e a kakaaea ana mwakuri ibukini boutokaana ma naake a raonna. (Mwa. 20:34) E bon riki bwa te tia karaoi umwanrianna. N rokona i Korinto, e boni mwakuri moa ma taani karaoi umwanrianna ake Akura ma Beritikira. Ma “ni katoaa te bongi n taabati,” e uarongorongo nakoia I-Iutaia ma kaaini Kuriiti. Ngke a a roko Tira ma Timoteo, “e a kakorakoraa riki n tataekina te rongorongo Bauro.” (Mwa. 18:2-5) E aki kona ni mwaninga ana kantaninga ae te beku ibukin Iehova. E katea te katoto ae moan te tamaroa n arona ni mwakuri korakora n uarongorongo ao ibukin oini kainnanona, ike e a kona iai ni kaungaia taari bwa a na kakairi iai. E kauringia naba bwa a na aki kariaia karawawatan te maiu ao tabeia ni katauraoi baika kainnanoi kaain aia utu, bwa a na mwanuokin iai “bwaai aika kakawaki riki,” aika bwaai nako aika irekereke ma taromaurian Iehova.—IBir. 1:10.

4. A kangaa Bauro ma Timoteo ni buokiia raoia n te onimaki bwa a na nanomwaaka i aan te bwainikirinaki?

⁴ Teutana te tai imwin tein te ekaretia i Tetaronike, ao a a rinanon te kakaaitara ae korakora taan onimaki aika boou. A a aikoa kona n reke Bauro ma Tira irouia te koraki n akiako ake taani kakaaitara, ngaia are a a katikiia “taari tabeman nakoia taan tautaeka n te kaawa,” ao a takarua ni kangai: “A bane aomata aikai ni kaaitarai ana tua Kaitara.” (Mwa. 17:6, 7) Ko kona n iangoa korakorani maakuia Kristian aika boou aikai n norani kaitaraakia irouia mwaane n te kaawa? E kona ni kerikaaki ingaingaia n aia beku ibukin Iehova, ma e aki tangiria Bauro bwa e na riki anne. Ngke e nangi nako ma Tira, ao e taraia raoi bwa e na tararuaaki te ekaretia ae boou aei. E kauringia kaain Tetaronike Bauro ni kangai: “Ti kanakoa tarira ae Timoteo nakoimi . . . bwa e na kateimatoaingkami ao ni kabebeteingkami ni kaineti ma ami onimaki, bwa e aonga n akea temanna ae e na kaingingaki n taiani bwainikirinaki aikai.” (1Tet. 3:2, 3) E bae n tia ni kaaitara Timoteo ma te bwainikirinaki n ana kaawa are Rutetera. E nora aroni Bauro ni kakorakoraia taari ikanne. Ao e nora naba ana ibuobuoki Iehova n te tai anne, ngaia are e a kona ni karaui nanoia taari aika boou bwa a na nakoraoi bwaai ni kabane ibukia naba.—Mwa. 14:8, 19-22; Ebera 12:2.

5. Tera kakabwaiaani Bryant n ana ibuobuoki te unimwaane temanna?

⁵ Tera te anga riki teuana are e kaungaia iai raona n te onimaki Bauro? Ngke a a manga oki Bauro ma Barenaba n nako Rutetera, Ikonio, ao Antioka, ao a a “mwiokoiia tabeman bwa aia unimwaane n te ekaretia teuana ma teuana.” (Mwa. 14:21-23) A kaotia raoi mwaane akana rineaki akanne bwa bon nibwan te kabebetenano ngaiia nakoia ekaretia, n aroia naba unimwaane n te ekaretia ni boong aikai. E taku te tari te mwaane ae Bryant: “Ngke ai 15 au ririki, e kitanai tamau ao e kabaneaki tinau man te ekaretia. I namakinna bwa I a kitanaki ao e a bwara nanou.” Tera ae buoka Bryant n nanomwaaka n ana tai ni kangaanga aei? E taku: “E kakawarai temanna te unimwaane n te ekaretia ae Tony, n taai n taromauri ao n taai riki tabeua. E karakinia naba naake a a tia ni kaaitara ma kataaki, ma a bon teimatoa naba ni kukurei. E maroroakina Taian Areru 27:10 nakoiu ao e aki toki naba ni kakarakina Etekia are e kakaonimaki ni beku ibukin Iehova, e ngae ngke akea ana katoto tamana ae raoiroi.” Tera uaan te ibuobuoki aei nakon Bryant? E taku: “Ni koauana, I moana  au beku ae karaunano ae kabwaninan au tai n te mwakuri ni minita man ana kaungaunga Tony.” Unimwaane, taratara raoi bwa kam na buokiia naake ai aroni Bryant, aika a bae ni kainnanoa “te taeka ae raoiroi” ma ni kaungaunga.—TaeRab. 12:25.

6. E kangaa Bauro ni kamanenai rongorongoni maiuia ana toro Iehova ni kaungaia iai taari?

⁶ E kauringia raona n te onimaki Bauro bwa man ana kakorakora Iehova, a a tia “taani kakoaua aika uanao” n nanomwaaka i aani kangaanga. (Ebera 12:1) E ota raoi Bauro bwa rongorongoni maiuia naake a a tia n tokanikai ngkoa i aon aeka ni kangaanga nako, a a kona ni kaungaaki iai taari, ao ni buokaki naba bwa a na kaatuua iangoan “ana kaawa te Atua ae maiu.” (Ebera 12:22) E riki naba anne ni boong aikai. Eng, ti a bane n tia ni kakorakoraaki ni warekan aron Iehova ni buoka Kiteon, Baraka, Tawita, Tamuera, ao a a bati riki. (Ebera 11:32-35) Ao tera aia katoto taari aika kakaonimaki n taai aikai? Ni kautun ara botaki ao n angiin te tai ti karekei reeta mairouia taari ake a kakorakoraaki aia onimaki imwini warekan rongorongoni maiun temanna ana toro Iehova ae kakaonimaki ni boong aikai.

7. Tera reireiam n ana reirei ni kairiri Bauro n I-Rom 14:19-21?

⁷ Ti kateimatoaia tarira ni karaoani mwakuri aika karikirakea te rau n te ekaretia. Ti aki kariaia kakaokoron te iango bwa ti na iraraure iai. Ao ti aki imanonoa irakin ara iango ngkana ti noria bwa e aki uruakaki ana boto n reirei te Baibara. N te katoto, iai n te ekaretia i Rom Kristian aika I-Iutaia ao Kristian aika Tientaire. Ngke e a aikoa kamanenaaki te Tua Rinanoni Mote, a aikoa riai n tou mwin tuua ibukini katabuakan amwarake tabeua taan taromauria Iehova. (Mareko 7:19) Man te tai anne, ao tabeman Kristian aika I-Iutaia a a inaomata ni kang aeka n amwarake nako. Ma Kristian aika I-Iutaia ake tabeman riki, a namakinna bwa e boni bure naba kanakin amwarake akanne. Ngaia are e a riki te iraraure n te ekaretia i aon aei. E boni kamataataa Bauro kakawakini kateimatoaan te rau ni kangai: “E rangi n raoiroi te aki kang iriko ke te aki moi wain ke te aki karaoa te bwai ae e na bwaka iai tarim.” (Wareka I-Rom 14:19-21.) Ngaia are e a buokiia raona n te onimaki Bauro bwa a na ataa karuanikain aeka ni kauntaeka akanne nakon temanna ma temanna ke nakon te ekaretia ae bwanin. E boni kukurei naba ni bita aroarona bwa a aonga n aki bwaka tarina irouna. (1Kor. 9:19-22) Ti kona naba ni kateimatoaia tabemwaang ao ni kateimatoa te rau ngkana ti rarawa ni kauntaeka i aoni baika ti kaokoro n iango iai.

8. Tera aroni Bauro n te kangaanga are karuanikaia te rau n te ekaretia?

⁸ E katea te katoto ae tamaroa Bauro ibukini kateimatoaan te rau ma naake a rarawa nakoni baika kakawaki. N te katoto, tabeman n te ekaretia n te moan tienture a kairoroia Tientaire ake a a riki bwa Kristian bwa a na korotobibiaki, bwa a aonga n aki tiribureaki irouia I-Iutaia. (IKar. 6:12) E bon aki boraoi naba ana iango Bauro ma anne, ma n oneani mwin are e na kairoroa irakin ana iango, e kananorinanoa ni kanakoa taekan te kangaanga anne nakoia abotoro ma unimwaane i Ierutarem. (Mwa. 15:1, 2) E boni buokiia iai Kristian akanne ni kateimatoa te kukurei ao te rau n aia ekaretia.—Mwa. 15:30, 31.

9. Ti na kangaa ni kakairi n ana katoto Bauro?

⁹ Ngkana e riki te kauntaeka ae korakora, ti boni karikirakea te rau man ukoukoran te kairiri, mairouia naake e rineiia  Iehova bwa a na kawakina te ekaretia. N angiin te tai, a kona n reke ana kairiri te Baibara n ara boki aika aanaki n te Baibara ke kaetieti aika katauraoaki n ara botaki. Ngkana ti teimatoa n irii nanoni kaetieti akanne ao ti aki kairoroi oin ara iango, ti a karikirakea iai te rau n te ekaretia.

10. Tera riki are e karaoia Bauro ni karikirakea iai te rau n te ekaretia?

¹⁰ E karikirakea te rau Bauro n arona n tataekin aroaroia taari aika raraoi ma tiaki aika bubuaka. N te katoto, n raabanen ana reta Bauro nakoia kaain Rom, ao e mwanewei araia aomata aika bati ao e tataekin taeka ni kaungaunga ke rongorongoia. Ti kona ni kakairi irouni Bauro ngkana ti tataekin aroaroia aika raraoi tarira. Ni karaoan anne, ti a kateimatoa iai aia iraorao ae kaan ao te itangitangiri i marenaia kaain te ekaretia.

11. Ti na kangaa ni manga karekea te rau ngkana e riki te kauntaeka?

¹¹ N tabetai, a kona n aki boraoi aia iango Kristian aika mwaatai ke a kauntaeka i marenaia. E riki anne nakoni Bauro ma raoraona ni kaan ae Barenaba. A aki boraoi aia iango mwaane aika uoman aikai, bwa a na kaira Mareko ni mwanangaia ni mitinare are imwina ke a na aki. Ngaia are e a “korakora te kauntaeka” i marenaia ao a a iangoia bwa a nang raurenako. (Mwa. 15:37-39) Ma a manga bon raoiakinia i marenaia Bauro, Barenaba, ao Mareko, ae e oti iai bwa e kakawaki irouia te rau ao te katiteuanaaki n te ekaretia. Imwina riki ao Bauro e bon taekin aroaroia aika raraoi Barenaba ao Mareko. (1Kor. 9:6; IKoro. 4:10) Ngaira naba, ti riai n raoiakin ara kangaanga ma tabemwaang n te ekaretia, ao ni kaatuua iangoan aroaroia aika raraoi. Ni karaoan anne, ti a karikirakea iai te rau ao te katiteuanaaki.—IEbe. 4:3.

12. Taekini kangaanga tabeua ake a aitara ma ngaai taari.

¹² Ti kateimatoaia tarira ngkana ti kakorakoraa tangiran Iehova irouia. A kona ni kakanikoaki tabeman irouia aia utu aika tiaki kaain te onimaki, raoia ni mwakuri, ke raoia n reirei. Ake tabeman riki, a kekeiaki ni kaaitarai aorakia aika kakaiaki ke a kabokorakora ma taeka aika kammaraki nakoia. Ao ake tabeman riki, boni Kristian aika rangi ni maan ni bwabetitoaki, ao a a kua ni kantaningaa tokin te waaki ae ngkai i nanon te tai ae maan. A kona n riki aaro aikai bwa kataakin aia onimaki Kristian ni boong aikai. A kaaitarai naba aeka ni kangaanga akanne kaain te ekaretia n te moan tienture. Ma tera are e karaoia Bauro ni kakorakoraia iai tarina?

13. E kangaa Bauro ni buokiia naake a kakanikoaki ibukin aia koaua?

¹³ E kamanena te Baibara Bauro ni kateimatoa iai aia onimaki tarina. N te katoto, a namakinna Kristian ake I-Iutaia bwa a aki ataa te bwai ae a na taekinna ni kaineti ma aia kabuakaka aia utu ake tiaki kaain te onimaki ake a taku bwa e raoiroi riki te Aro n Iutaia nakon te Aro ni Kristian. A boni kakorakoraaki Kristian akanne n ana reta Bauro nakoia taian Ebera. (Ebera 1:5, 6; 2:2, 3; 9:24, 25) A kona ni kamanenai taeka ni kaungaunga akanne ni kaina iai wia kaain aia utu ake tiaki kaain te onimaki ake a kakaaitaraia. Ni boong aikai, ti kona ni buokiia raora n te onimaki ake a kakanikoaki bwa a na kamanenai ara boki aika aanaki man te Baibara ni kabwarabwarai iai aia koaua. Ao ngkana a kakanikoaki ara roro n rikirake ibukini kakoauaan te karikibwai, ti kona ni buokiia bwa a na kakaaei rongorongo mani  boroutia aika Was Life Created? ao The Origin of Life—Five Questions Worth Asking, ni kaota iai bukini kakoauaan te karikibwai irouia.

14. Tera are e karaoia Bauro n aki ongea tabetabena n uarongorongo ao n angareirei?

¹⁴ E kaungaia tarina Bauro bwa a na kaotiota te tangira n aia mwakuri aika raraoi. (Ebera 10:24) E buokiia tarina n ana taeka ao n ana mwakuri naba. N te katoto, ngke a rotaki raona n te onimaki n te rongo i Iutaia, e boni kanakoi baike a kainnanoi n te tai anne. (Mwa. 11:27-30) E rangi n tabetabe Bauro n uarongorongo ao n angareirei, ma e bon ukeri naba aanga ake e na buokiia iai naake a kainnanoa buokaia ni bwaai n rabwata. (IKar. 2:10) E a kakorakoraia iai tarina n te onimaki bwa a na kakoauaa ae e na bon tabeakinia Iehova. Ngkana ti anga ara tai, korakorara, ao rabakaura n ibuobuoki ni kabuanibwai aika karina ngkai, ti a kateimatoa iai aia onimaki tarira. Ti ibuobuoki naba ngkana ti katoatai n anga ara bwaintangira ibukin te mwakuri ni katobibia te aonnaba. Ni karaoan aaro aikai ke tabeua riki, ti a buokiia iai tarira bwa a na kakoauaa ae e bon aki kona ni kitania Iehova.

15-16. Tera arora ae riai nakoia naake a a mamaara aia onimaki?

¹⁵ E teimatoa Bauro ni buokiia naake a a moanna ni mamaara aia onimaki. E kaota nanoangaaia ma te tangira ao e kakaungaia. (Ebera 6:9; 10:39) N te katoto, n ana reta ni kabane nakoia taian Ebera, e kakamanenai taeka aika “ti” ao “ngaira,” ae e kaotia iai bwa e kairekerekea naba ni maiuakinan te reirei ni kairiri are e anga. (Ebera 2:1, 3) N aroni Bauro, ti riai naba n teimatoa ni buokiia naake a a moanna ni mamaara aia onimaki. Ti boni kateimatoaia man arora ni kaota tabeakinaia mai nanora.  Ni karaoan aei, ti a kaotia iai nakoia bwa ti rangi n tangiriia. Ngkana ti taetae ma te akoi ao te tangira, a na rangi n anainano riki ao ni kaungaunga ara taeka.

¹⁶ E karaui nanoia tarina Bauro bwa e nori aia mwakuri aika raraoi Iehova. (Ebera 10:32-34) Ti kona ni karaoa naba anne, n arora ni buoka raora n te onimaki ae e a mamaara ana onimaki. Ti kona n tuangnga bwa e na karakina moan reken te koaua irouna, ke ni kaungaa bwa e na ururingi taai ake e namakina iai boutokaana iroun Iehova. Ti kona naba ni kamanena ara tai anne ni kaotia raoi nakoina ae e aki kona Iehova ni mwanuokin arona ngke e kaotiota tangirana rimoa, ao E na bon aki kitanna naba n taai aika imwaina. (Ebera 6:10; 13:5, 6) A kona ni kaungaaki tarira n aeka ni maroro aikai bwa a na teimatoa ni beku ibukin Iehova.

17. Baikara rabakau aika ti kona n teimatoa ni karikirakei?

¹⁷ E ririkirake n nakoraoi rabakaun te tia kateitei imwin te tai ae maan, ngaira naba ti kona n rikirake riki ni mwaatai ni kateimatoaira i marenara. Ti kona naba ni buokiia tabemwaang bwa a na korakora ao n nanomwaaka i aani kataaki ngkana ti maroroakin aia katoto naake a nanomwaaka rimoa. Ti boni kona ni karikirakea te rau ngkana ti tataekin raoiroia tabemwaang, ti kateimatoa te rau ngkana e a ruanikai, ao ni manga karekea te rau ngkana a riki kauntaeka. Ti kona ni kateimatoai aia onimaki tarira ngkana ti tibwauai ana koaua te Baibara aika kakawaki, ti anga te ibuobuoki ae manena, ao ni boutokaia akana a moanna ni mamaara aia onimaki.

18. Tera ae ko motinnanoia bwa ko na karaoia?

¹⁸ A kukurei ao a rau nanoia naake a uataboa te mwakuri ni kateitei. Ti kona naba ni kukurei ao n rau nanora ngkana ti uataboa te mwakuri ni kateitei ni kaikonaki n te ekaretia. A kaokoro katean auti, bwa imwina riki ao a na mka, ma uaan ara mwakuri e bon teimatoa n aki toki! Ti bia motinnanoia bwa ti na ‘teimatoa ni kaungaira i marenara ao ni kateimatoaira.’—1Tet. 5:11.