1-3. (a) E aera bwa ti kona ni kakoauaa ae ti kona n riki bwa raoraon te Atua? (b) Antai aika ti na rinanoi taekaia n te kaongora aei?

TENUA te tai n te Baibara ae e taekinaki iai Aberaam bwa raoraon te Atua. (2Rong. 20:7; Ita. 41:6; Iak. 2:23) Bon tii te mwaane ae kakaonimaki anne ae e taekinaki n aron anne n te Baibara. Ti na iangoia ngkanne bwa bon tii Aberaam te aomata ae riki bwa raoraon Iehova? Tiaki ngaia anne, bwa e kaotaki n te Baibara bwa te iraorao ma te Atua bon te bwai ae ti kona ni bane ni karekea.

² E bati n Ana Taeka te Atua rongorongoia mwaane ma aine aika kakaonimaki ake a maaka Iehova, a onimakinna, ao a riki bwa raoraona ni kaan. (Wareka Taian Areru 25:14.) E korea taekaia “taani kakoaua aika uanao” te abotoro Bauro, ake bon raoraon te Atua ni kabane. (Ebera 12:1) A mena i buakoia naakai aomata aika kukukurei aika kakaokoro.

³ Ti na nora ngkai taekaia teniman raoraon Iehova ni kaan ake a kabwarabwaraaki n te rongorongo ae kairaki koreana iroun te Atua. Ti na rinanon taekan (1) Ruta ae te I-Moaba ae kakaonimaki ni koaua ae e a tia ni mate buuna; (2) Etekia ae uean Iuta ae raoiroi; ao (3) Maria ae nanorinano ae tinan Iesu. Tera reireiara man aroia n tatabemania nako ni karikirakea aia iraorao ma te Atua?

4, 5. Tera te motinnano ae kangaanga are e riai ni karaoia Ruta, ao e aera bwa e rangi ni kangaanga? (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.)

⁴ Kataamneia aine aika teniman ake a a tia ni mate buuia, ngke e ukukaki aia kunnikai n te ang ngke a nakonako ni kawain aononi Moaba ake a aoraoi. Bon Naomi ma Ruta ao Oreba ake buuia natina. Ti nora Oreba ngke e a taonnako, bwa e motikia bwa e nang okira mwengana i Moaba. E motika nanona Naomi bwa e nang okira abana ae Iteraera. Raona bon Ruta are e a kaaitara ngkai ma te motinnano ae te kabanea ni kakawaki ni maiuna. E kona n oki neiei nakoni mwengana nakoia ana koraki i Moaba, ke e na nimta Naomi are tinani buuna, ao ni mwananga nako Betereem.​—Ruta 1:1-8, 14.

⁵ E kona ni waekoa n iangoia Ruta bwa bon iai ana utu ikanne i Moaba, ae tinana ma ana koraki riki tabeman, ake a kona ni butimwaeia ao ni katauraoi baike e kainnanoi, ngkai te aine ngaia ae ataei ae e a tia ni mate buuna. Bon te I-Moaba neiei ao katein te aba aei ma taetaena bon rikiana, ma kaaina aika bon ana reeti. Akea te bwai ae raoiroi ae e kona ni beritanna Naomi bwa e na reke i Betereem. Ni koauana, e kaungaa Ruta bwa e na tiku i Moaba. E raraoma Naomi bwa e aki kona ni karekeia buuia ke mwengaia buuia natina aikai. Tera ae e na karaoia Ruta? Nora te kaokoro i marenana ma Oreba are “okira ana koraki, ma antina.” (Ruta 1:9-15, BG) E kan oki Ruta nakoia atua ni kewe ake atuaia ana koraki? E bon aki.

6. (a) Tera ana motinnano Ruta ae kaota iai te wanawana? (b) E aera Boati ngke e taekina Ruta bwa e ukoukora kamanoana i aani bain Iehova?

⁶ N taraana ao e karekea ataakin Iehova ae te Atua Ruta mairouni buuna are mate ke mairoun Naomi. E kaokoro Iehova ma atua ake i Moaba. E ataia Ruta ae e bon riai n tangira Iehova ao n taromauria. Ma e aki tau tii te atatai. E riai Ruta ni karaoa ana motinnano. E na rinea Iehova bwa Atuana? E karaoa te motinnano ae kaota te wanawana Ruta. E tuanga Naomi ni kangai: “Am koraki au koraki, ao Atuam Atuau.” (Ruta 1:16, BG) E rota te nano iangoan ana tangira Ruta ibukin Naomi, ao ai moarara riki ana tangira ibukin Iehova. Imwina riki ao te tia ababa ae Boati e kamoamoaa Ruta ngkai e ukoukora kamanoana i aani bain Iehova. (Wareka Ruta 2:12.) E kauringira anne taekan te mannikiba ae uarereke ae kamanoa i aani bain ni kiba ana karo ae korakora ae te tia kamanoa. (TaiAre. 36:7; 91:1-4) E riki Iehova bwa kaanga te karo anne nakon Ruta. E anganna kaniwangana ibukin ana onimaki, ao bon akea uringaaban neiei teutana n ana motinnano.

7. Tera ae kona ni buokiia naake a tabwara ni katabui maiuia nakon Iehova?

⁷ A bati aika a reiakina taekan Iehova, ma a tabwara n ukera kamanoaia irouna. A tautaua rikia bwa ana toro aika katabui maiuia ao ni bwabetitoaki. Ngkana ko tabwara ni katabua maium nakon Iehova, ko a tia n iangoia moa ao ni bon titirakiniko bwa bukin tera? A bane aomata aika maiu n toro iroun te atua temanna ma temanna. (Iot. 24:15) E aera bwa ko aki ukera kamanoam iroun te Atua ae tii ngaia ae materaoi te beku irouna? Katabuani maium nakon Iehova bon te anga ae rangi n tamaroa ae ko kaota iai onimakinana. E na buokiko ni maiuakina am motinnano anne ao ni kaaitarai kataakim. Anne are e karaoia te Atua ibukin Ruta.

8. Kabwarabwaraa aron ana utu Etekia.

⁸ E kaokoro Ruta ma te rorobuaka n ataei ae Etekia, bwa e bungiaki i buakon te natannaomata ae katabuaki nakon Iehova. Ma a aki bane tibun Iteraera ni maiuakina te katabu anne. E kaota raoi anne taman Etekia are te Uea ae Ata. E kaira te tautaeka n uea are Iuta teuae buakaka ae Ata nakon taromauriani bouannanti, ao e kamwaraea  naba ana tembora Iehova i Ierutarem. E kangaanga iangoan raoi maiun Etekia ngke e uarereke, bwa tabeman tarina a kamateaki n te aro ae iowawa, bwa a kabuekaki ngke a maiu ni kareanaki nakon te atua ni kewe!​—2Uea 16:2-4, 10-17; 2Rong. 28:1-3.

9, 10. (a) E aera ngkai e kona Etekia ni kai riki bwa te aomata ae iowawa? (b) E aera bwa ti aki riai n un iroun te Atua? (c) E aera bwa ti aki riai n iangoa aroia ara utu bwa e na rota anuani maiura?

⁹ N rikiraken Etekia ao e kona ni kai riki bwa te mwaane ae unun ae kaitaraa Iehova, ke te aomata ae buakaka n aron tamana. A iangoia tabemwaang ake a nanomwaaka i aan te kangaanga ae aki rangi ni korakora, bwa bon iai bukina ae riai ngkai a ‘ngurengure nakon Iehova’ ke a ribaa ana botaki. (TaeRab. 19:3, BG) Ao aomata tabeman a kakoauaa ae kaikawaaia n te utu ae buakaka e a karekea buakakan aroaroni maiuia, bwa tao a kakairi n aia kairua aia karo. (Etek. 18:2, 3) Ma a eti iango akanne?

¹⁰ E anganira te kaeka ae teretere rongorongoni maiun Etekia: A bon aki! Bon akea bukina ae riai ae ko na un iai iroun Iehova, bwa bon tiaki ngaia nibwan te buakaka ae reke irouia aomata n te aonnaba ae buakaka aei. (Iobi 34:10) E koaua ae a kona n rangi n rotaki naati irouia aia karo, n te aro ae raoiroi ke ae buakaka. (TaeRab. 22:6; IKoro. 3:21) Ma tiaki nanona bwa aron ana utu te aomata boni ngaia ae e na kaira aroni maiuna. Ni kaitaraan anne, e a tia Iehova n anganira ni kabane te bwaintangira ae rangi ni kakawaki, ae te konabwai n rineia bwa tera ae ti na karaoia ke tera anuani maiura. (TuaKau. 30:19) E kangaa Etekia ni kamanena te bwaintangira anne?

11. Tera ae karika Etekia bwa temanna i buakoia uean Iuta aika rangi n raoiroi?

¹¹ E ngae ngke Etekia bon natin temanna i buakoia uean Iuta aika rangi ni buakaka, ma e ikawairake n riki bwa temanna i buakoia ake a rangi n raoiroi. (Wareka 2 Uea 18:5, 6.) Eng, bon te katoto ae rangi ni buakaka tamana, ma iai riki katoto tabeua ake e kona n rinei. E beku bwa te burabeti Itaia ni boong akanne, ao Mika naba ma Otea. Ti kona n iangoa te Uea ae Etekia ni mutiakin raoi ana taeka te Atua mairouia mwaane akana kakaonimaki akanne, ao ni kariaia ana reirei ni kairiri Iehova ma ana kaetieti bwa a na rota nanona. Ngaia are e a moana ana waaki Etekia ni kaetii kairua aika rangi ni buakaka ake e karaoi tamana. E karaoa anne ni kaitiakan  te tembora, e karekei kabwaraan aia bure aomata, ao e kamaunai bouannanti n te aro ae korakora ao ni kabutaa te aba. (2Rong. 29:1-11, 18-24; 31:1) Ngke e kaaitara ma kangaanga aika korakora, n aron taeka ni kakamaaku ibukin niniakin Ierutarem iroun uean Aturia are Tennakeriba, ao e kaotiota te ninikoria ao te onimaki ae korakora Etekia. E onimakina te Atua ibukin te kakamaiu, ao e kakorakoraia ana aomata n ana taeka ao n ana katoto. (2Rong. 32:7, 8) Imwina riki ngke e kainnanoa kaetakina Etekia ibukini kaotan te nano ni kainikatonga, ao e nanorinano ma n raira nanona. (2Rong. 32:24-26) E teretere bwa e aki kariaia Etekia te baere e a tia n rinanona bwa e na rotakibuaka iai n te tai anne ke n taai rimwi. Ma e kaotia bwa bon raoraon Iehova ngaia, ao te banna ni katoto ae tamaroa.

12. N aron Etekia, a kangaa ni kaotiia aomata aika bati ni boong aikai bwa raoraon Iehova ngaiia?

¹² Kioina ngkai ti a maeka n te aonnaba ae iowawa ae akea te tangira iai, ti aki mimi n noriia ataei aika bati aika ikawairake ao a aki tangiraki ao ni kamanoaki irouia aia karo. (2Tim. 3:1-5) A bati Kristian ni boong aikai aika nako man utu aika rangi ni buakaka aroia, ma a a tia ni karekea aia iraorao ae kaan ma Iehova. N aron Etekia, a kaotia naba bwa e aki kairaki aroni maiun te aomata n te baere e a tia n rinanona. E kaota karineara te Atua n anganira te bwaintangira ae te inaomata n rinea ae ti kani karaoia, ao ti rangi ni kakatonga ni kabongana te bwaintangira anne n nimta Iehova ao n anganna te karineaki ma te neboaki, n aron are e karaoia Etekia.

13, 14. E aera bwa e taraa n rangi ni kangaanga mwiokoani Maria, ma tera ana kaeka nakoni Kabiriera?

¹³ I nanon tienture ake imwin ana bong Etekia, ao e karikirakea ana iraorao ae okoro ma Iehova te ateiaine ae te I-Iutaia ae nanorinano ae kaain Natareta. Bon akea temanna ae e a tia n reke irouna te aeka ni mwioko aei. E na bikoukou ao ni bungia Natin te Atua ae te rikitemanna, ao e na kaikawaia! Iangoa aron Iehova ngkai e kona n rangi n onimakina Maria ae natin Eri n aron anne. Ma tao tera aron rotakini Maria n te moantai n te bae kona n riki man te mwioko anne?

¹⁴ E bebete tii iaiangoan te tibwanga ae tamaroa are e reke irouni Maria, ao a aki bati n iaiangoaki baike a kona n riki ake a karika kangaangan te mwioko aei. E tuanga neiei ana anera te Atua are Kabiriera bwa e na bikoukou rinanon te kakai, ao e aki wene n taanga ma te mwaane. E aki nako Kabiriera nakoia ana utu Maria ke kaain rarikina ni kabwarabwaraa aroni bikoukouna. Tera ae a na iangoia? Tao e bae n tabeaianga Maria ibukin ana kabae are Ioteba. E na kangaa ni kaira teuaei bwa e na kakoauaa ae e boni kakaonimaki nakoina, e ngae ngke e a bikoukou?  Irarikin anne, bon te tabe ae bubura kaikawaan Natin Teuare Moan te Mwaaka, tararuaakina, ao reireinakina! Ti aki kona n atai tabeaiangan nako ana iango Maria ngke e kataetaeaki irouni Kabiriera. Ma ti ataia ae e kaeka ni kangai: “Noria! Ngai ana toro Iehova, ae te aine! E na karaoaki nakoiu n ai aron am taeka.”​—Ruka 1:26-38.

15. E aera ngkai e rianako ana onimaki Maria?

¹⁵ Tiaki bwa e rianako ana onimaki Maria? E tauraoi n taai nako te toro ae te aine ibukin ana toka. E onimakina Iehova bwa e na tabeakinna ao ni kamanoa. E kani beku irouna n aanga nako ake e riai iroun Iehova. E kangaa n reke ana onimaki neiei? Ko aki bungiaki ma am onimaki. Bon te bwai ae reke imwin ana kakorakora te aomata ao ana kakabwaia te Atua. (IKar. 5:22; IEbe. 2:8) Iai te bwai ni kakoaua bwa e kakorakoraa Maria ni karikirakea ana onimaki? Bon iai. Iangoa arona ni kakauongo ao n taetae.

16. Tera ae kaotia bwa e bwabwaina te kakauongo raoi Maria?

¹⁶ Aroni Maria ni kakauongo. E reireinira te Baibara bwa ti na ‘aki tabwara n ongora, ao n iremwe n taetae.’ (Iak. 1:19) E bwabwaina te kakauongo raoi Maria? Eng. E kaotaki uatai n ana Euangkerio Ruka bwa e kakauongo raoi Maria nakoni baike e ongoraei, ai moarara riki baike e reiakin ibukin Iehova, ao imwina e karekea ana tai ni kananoa ana iango iai. Ngke e bungiaki Iesu ao taani kawakintiibu a kaongoa Maria te rongorongo mairoun te anera. Imwina riki ngke ai 12 ana ririki Iesu ao e taekina te bwai ae rangi ni mimi iai Maria. N taai akana uatai akanne ao e kakauongo Maria, ao e ururinga ma n iaiangoa raoi te baere e ongo.​—Wareka Ruka 2:16-19, 49, 51.

17. Tera ae ti kona n ataia man aroni Maria n taetae?

¹⁷ Aroni Maria n taetae. A aki bati ana taeka Maria aika koreaki n te Baibara. Ma e koreaki ana taetaenikawai ae te kabanea n abwabwaki n Ruka 1:46-55. A kaotaki n taeka aikai bwa e ataa raoi te Koroboki ae Tabu Maria. N taraana ao e mwanewei tabeua kanoan ana tataro Anna are tinan te burabeti ae Tamuera. (1Tam. 2:1-10) E katautauaki bwa e mwanewei Maria kanoan te Koroboki ae Tabu 20 tabun te tai n ana taetaenikawai. E teretere bwa bon te aine ngaia ae tataekini bwaai n taamnei. E kaotinakoi taeka aika bati Maria mani nnen ana bwai aika kakawaki ae nanona, ike a kakawakinaki iai koaua aika rangi ni kakawaki ake e reiakini mairoun Raoraona ae te kabanea ni kakannato ae Iehova ae te Atua.

18. N aaro raa ae ti kona iai ni kakairi n ana onimaki Maria?

¹⁸ N tabetai ao ti kona ni karekei mwiokoara mairoun Iehova aika taraa ni kangaanga, n aroni Maria. Ma ti na kananorinanoira n aron neiei ni kaaki ngaira i nanoni bain Iehova, n onimakinna bwa e na boni karaoa ae te kabanea n tamaroa ibukira. Ti kona ni kakairi n ana onimaki Maria n arora ni kakauongo raoi n te baere ti reiakinna ibukin Iehova ma ana kantaninga, ni kananoi ara iango i aoni koaua ibukin Iehova, ao n tuangia tabemwaang ma te kimwareirei te baere ti a tia n reiakinna.​—TaiAre. 77:11, 12; Ruka 8:18; IRom 10:15.

19. Ngkai ti kakairi ni katoto aika rianako n te Baibara ibukin te onimaki, tera ae ti kona ni kakoauaa raoi?

¹⁹ Antai ae kona n nanououa bwa Ruta, Etekia, ao Maria, bon raoraon Iehova n aron Aberaam imwaia naakai? A a tia naakai n ikotaki ma naake “taani kakoaua aika uanao,” ao aomata aika bati riki aika kakaonimaki, ni kimwareirei n te tibwanga ae tamaroa ae te riki bwa raoraon te Atua. Ti bia teimatoa ni kakairi ni katoto akanne ibukin te onimaki. (Ebera 6:11, 12) Ngkana ti karaoa anne, ti kona ni kakoauaa raoi bwa e na reke kaniwangara ae rangi n tamaroa, ae te riki bwa raoraon Iehova ni kaan n aki toki!