1-2. Ni kaineti ma Mataio 5:11, tera arora ae riai n iangoan taiani kataaki?

E BERITA Iesu nakoia taan rimwina bwa e na reke irouia te kukurei ni koaua. E anga naba te kauring nakoia naake a tangiria bwa a na boni kaaitara ma kataaki. (Mat. 10:22, 23; Ruka 6:20-23) Ti karekea kimwareireira ngkai ti a riki bwa taan rimwini Kristo. Ma tera arora ngkana ti kaitaraaki irouia ara utu, ti bwainikirinaki irouia kaain te tautaeka, ke ni kairoroaki irouia raora ni mwakuri ke n reirei bwa ti na karaoa te bwai ae bure? Ti ota ae a boni kona n riki baikai ao ti kona n raraoma iai.

² A aki iangoia angiina aomata bwa te kimwareirei e reke man te bwainikirinaki. Ma bon anne ae tuangira Ana Taeka te Atua bwa ti na iangoia. N te katoto, e korea anne te tia rimwini Kristo ae Iakobo n oneani mwin ae ti na namakina te kukurei, ao ti riai n iangoia bwa bon te kimwareirei ngkana ti kaaitara ma kataaki. (Iak. 1:2, 12) Ao e taekinna Iesu bwa ti riai ni kukurei naba ngkana ti bwainikirinaki. (Wareka Mataio 5:11.) Ti na kangaa ni kateimatoa kimwareireira n aki ongei kataaki? Ti kona ni karekea reireiara ae bati n iaiangoani bwaai tabeua ake n ana reta Iakobo nakoia Kristian rimoa. Te moan, ti na rinanoni kangaanga ake a kaaitarai Kristian akanne.

3. Tera ae riki imwin tabeua te tai ngke e a riki Iakobo bwa te tia rimwin Iesu?

³ Imwin tabeua te tai, ngke e a riki bwa te tia rimwini Kristo, Iakobo are tarin Iesu mairoun tinana, e a korakora kaitaraakia Kristian ake i Ierutarem. (Mwa. 1:14; 5:17, 18) Ao ngke e a tiringaki te rimwini Kristo ae Tetebano, a bati Kristian ake a birinako man te kaawa ao a “maenako . . . nakon aonon Iutaia ma Tamaria,” ao n rokoroko n aono aika raroanako ma Kubero ao Antioka. (Mwa.  7:58–8:1; 11:19) A bon rangi ni bati kangaanga ake a rinanona taan rimwini Kristo. Ma e ngae n anne, a bon ingainga n tataekina te rongorongo ae raoiroi n taabo ake a nako iai, ao a a tei ekaretia n aonon te Embwaea n Rom. (1Bet. 1:1) Ma a bati riki kataakia aika kakaiaki aika imwaia Kristian rimoa.

4. Baikara kataaki riki tabeua ake a kaaitarai Kristian rimoa ao n nanomwaaka i aaia?

⁴ A a tia Kristian rimoa n nanomwaaka i aani kataakia aika kakaokoro. N te katoto, tao n te ririki 50 C.E., ao e tua te Embera n Rom ae Keraurio bwa a na bane I-Iutaia ni kitana Rom. Ngaia are I-Iutaia ake a a riki bwa Kristian, a kairoroaki bwa a na kitani mwengaia ao n nako n taabo tabeua. (Mwa. 18:1-3) Tao n 61 C.E., e a kororeta te abotoro Bauro n taekinna bwa a a tia n riki raona ni Kristian bwa bwaai ni kamaamaeaki, a kamatawarikaki, ao ni kuribwaiaki. (Ebera 10:32-34) Ao n aroia aomata ake tabeman, a riai Kristian n nanomwaaka i aan te maiu ni kainnano ao te aoraki.​—IRom 15:26; IBir. 2:25-27.

5. Baikara titiraki aika ti na kaekai?

⁵ Ni korean ana reta Iakobo imwain te ririki 62 C.E., e atai raoi kangaanga ake a rinanona tarina n te onimaki. E kairaki Iakobo n taamnein Iehova bwa e na kororeta nakoia Kristian, n angania te taeka n reirei ae manena are a na buokaki iai n teimatoa ni kimwareirei n aki ongei kataakia. Ti na rinanon ana reta Iakobo ao ni kaekai titiraki aikai: Tera te kimwareirei are e koreia Iakobo? Tera ae kona ni kabuaa te kimwareirei anne iroun te Kristian? Ao e na kangaa te wanawana, te onimaki, ao te ninikoria, ni buokira ni kateimatoa kimwareireira n aki ongei kataaki?

6. Ni kaineti ma Ruka 6:22, 23, e aera bwa e kona te Kristian ni kimwareirei ngkana e rinanoni kataaki?

⁶ A bae n iangoia aomata bwa a kona ni kukurei tii ngkana a marurung raoi, e bati aia mwane,  ao e kakukurei aia utu. Ma te aeka ni kimwareirei are e koreia Iakobo bon iteran uaan te taamnei are mairoun te Atua ao e aki tauaki taekana ni baike a riki iroun temanna ma temanna. (IKar. 5:22) E kimwareirei ke e kukurei ni koaua te Kristian n ataakin ae e kakukureia Iehova ao ni kakairi n ana katoto Iesu. (Wareka Ruka 6:22, 23; IKoro. 1:10, 11) N aron te ai are e kateimatoaaki urana i nanon te raenten, e teimatoa naba te aeka ni kimwareirei aei n ura i nanon te Kristian. E aki kona ni kerikaaki urana ngkana ti aoraki ke ngkana e aki tau ara mwane. Ao e aki bwerengaki ni kakanikoara ke kabuakakaara irouia ara utu ke tabeman riki. N oneani mwin are e na kerikaaki ootana, e na tabe n ririkirake ni katoaa te tai are a kataia iai taani kabuakakaira n anaa kimwareireira. Kataaki ake ti rinanoi ibukin ara onimaki e kakoauaaki iai bwa bon taan rimwini Kristo ni koaua ngaira. (Mat. 10:22; 24:9; Ioa. 15:20) Ao anne bukina ngke e korea aei Iakobo: “Tariu, kam na rangi ni kimwareirei ngkana kam kaaitara ma kataaki aika kakaokoro.”​—Iak. 1:2.

7-8. E na kangaa n ririkirake ni korakora ara onimaki ngkana ti kataaki?

⁷ E taekina bukina riki teuana Iakobo ngkai a kukurei naba Kristian ni kaaitarai kataakia aika kakaiaki. E taku: “E karekea te nanomwaaka ami onimaki ae kataaki n te aro aei.” (Iak. 1:3) A kona ni kabotauaki kataaki ma te ai ae kabonganaaki ibukini karaoani win te biti. Ngkana e kabuekaki win te biti ao ni kamariraki, e na rangi ni matoatoa te biti anne. Ai arona naba, ngkana ti nanomwaaka i aani kataakira, e a kakorakoraaki riki iai ara onimaki. Anne bukina ngke e korea aei Iakobo: “Ke e katiaa raoi ana mwakuri te nanomwaaka, bwa kam aonga ni kororaoi, ao n raoiroi n aroaromi nako.” (Iak. 1:4) Ngkana ti noria bwa e a rikirake riki ni korakora kataakira, ti na nanomwaaka ni kaitaraa ma te kimwareirei.

⁸ N ana reta Iakobo, e a manga taekini bwaai tabeua aika a kona ni kabuaa kimwareireira. Baikara baikanne, ao ti na kangaa n tokanikai i aoia?

9. E aera bwa ti kainnanoa te wanawana?

⁹ Te kangaanga: Ngkana ti aki ataa te bwai ae ti na karaoia. Ngkana ti rinanon te kataaki teuana, ti tangiria ni kawara Iehova ibukini buokara ni kaineti ma karaoani babaire ake e na kukurei iai, a na kakabwaiaaki iai tarira n te onimaki, ao ti na buokaki iai ni kateimatoa etin arora. (Ier. 10:23) Ti kainnanoa te wanawana ibukin ataakin te bwai ae ti na karaoia ao ara taeka ae ti riai n taekinna nakoia taani kaaitaraira. Ngkana ti aki ataa te bwai ae ti na karaoia, ti kona n namakina te bwarannano, ao ti kai waekoa ni kabuaa kimwareireira.

10. Ngkana ti na karekea te wanawana, tera ae ti tuangaki n Iakobo 1:5 bwa ti na karaoia?

¹⁰ Te ibuobuoki: Butiia Iehova te wanawana. Ngkana ti na kimwareirei ao n nanomwaaka i  aani kataakira, ti riai moa ni butiia Iehova te wanawana ibukini karaoan ara motinnano aika tamaroa. (Wareka Iakobo 1:5.) Tera ae ti na karaoia ngkana ti iangoia bwa e aki waekoa Iehova ni kaekai ara tataro? E taekinna Iakobo bwa ti riai n “teimatoa ni butiia” te Atua. E aki kona n un Iehova ngkana ti teimatoa ni bubutiia te wanawana. E na aki kabuakakakira iai. E “tituaraoi n anga” Tamara are i karawa ngkana ti tataroa te wanawana bwa ti aonga n nanomwaaka i aani kataaki. (TaiAre. 25:12, 13) E nori kataakira, e nanoangaira, ao e rangi ni kukurei ni buokira. Ao aei bukina ngkai ti kimwareirei! Ma n te aro raa are e anganira iai Iehova te wanawana?

11. Tera riki ae ti riai ni karaoia ibukini karekean te wanawana?

¹¹ E anganira Iehova te wanawana rinanon ana Taeka. (TaeRab. 2:6) Ngkana ti na karekea te wanawana anne, ti riai n ukeuke n reirei man Ana Taeka te Atua ao booki aika aanaki man te Baibara. Ma ti riai ni karaoa ae bati riki nako tii karekean te atatai ae bati. Ti riai ni mwakuria te wanawana are mairoun te Atua n arora ni maiuakina ana reirei n reirei. E korea aei Iakobo: “Kam na riki bwa taan toua mwin te taeka, ao tiaki tii taan ongora.” (Iak. 1:22) Ngkana ti maiuakina ana reirei ni kairiri te Atua, ti na rikirake riki n rau, n aki imanono, ao n nananoanga. (Iak. 3:17) A na buokira aroaro aikai bwa ti na nanomwaaka ni kaaitarai kataakira n aki kabuaa kimwareireira.

12. E aera bwa e kakawaki bwa ti na ataa raoi kanoan te Baibara?

¹² E riki Ana Taeka te Atua bwa kaanga te tirotaam, ae buokira n nora te bwai ae ti na kanakoraoia ao arora ni karaoia. (Iak. 1:23-25) N te katoto, imwin ara ukeuke n reirei man Ana Taeka te Atua, ti a ataia ae ti a riai n aki kakaiun. Man ana ibuobuoki Iehova, ti a kona ni maroro ma te nimamannei nakoia aomata ke n rabakau arora ma ara kangaanga. Ibukina bwa ti kaotiota te nimamannei, ti a kona ni bwaati riki arora  ma kangaanga ake ti kaaitarai. Ti a kona naba n iango n te aro ae mataata riki ao ni karaoi motinnano aika rangi n tamaroa. (Iak. 3:13) Ai kakawakira ae ti na ataa raoi kanoan te Baibara!

13. E aera bwa ti riai n reiakina aia katoto naake a taekinaki n te Baibara?

¹³ N tabetai, ti a tibwa ataa te bwai ae ti na aki karaoia ngkana ti a tia ni karaoa te kairua. Ma e kona ni kangaanga karekean reireira mai iai. Te anga ae moan te tamaroa ibukini karekean te wanawana, boni karekean reireira mairouia tabemwaang ni baike a karaoi aika nakoraoi ao aika a aki nakoraoi. Anne bukina ngke e kauringira Iakobo bwa ti na kakairi n aia katoto naake a taekinaki n te Baibara, n aroia Aberaam, Raaba, Iobi, ao Eria. (Iak. 2:21-26; 5:10, 11, 17, 18) Bon ana toro Iehova aika kakaonimaki ni koaua naakai, ake a a tia n tokanikai i aani kataakia ake e kona ni bua iai kimwareireia. Aia katoto ibukin te nanomwaaka, e kaotaki iai bwa man ana ibuobuoki Iehova ti kona naba ngaira n nanomwaaka.

14-15. E aera bwa ti riai n aki nanououa?

¹⁴ Te kangaanga: Te nanououa n ara koaua. N taai tabetai, ao e kona ni kangaanga te ota n te bwai ae taekinaki n Ana Taeka te Atua. Ke e kona n aki kaekai ara tataro Iehova n aron are ti kantaningaia. A kona baika a riki aikai ni kauekea te nanououa. Ngkana ti aki kanakoi aeka n iango akanne, e na kamamaraa ara onimaki ao n urua ara iraorao ma Iehova. (Iak. 1:7, 8) Ao a kona naba iango akanne ni kabuaa ara kantaninga ibukin te tai ae imwaira.

¹⁵ E kabotaua te abotoro Bauro ara kantaninga ibukin te tai ae imwaira ma te atinro. (Ebera 6:19) E kamatoaa te kaibuke te atinro n tain te buaka, ao e tukia bwa e na aki koro n taian rakai. Ma e bongana te atinro tii ngkana e aki raraa ao ni moti te tiein are e taua te kaibuke. N aron te raraa ae kona ni karuanikaia tieinin te atinro, e kona naba te nanououa ni kamamaraa ara onimaki. Ngkana e kataaki n te kakaaitara te aomata ae nanououa, e kona ni kabuaa onimakinan Iehova are e na kakoroi bukin ana berita. Ngkana ti kabuaa ara onimaki, ti a kabuaa naba ara kantaninga. N aron are e taekinna Iakobo, te aomata ae nanououa “ai aron naoni marawa ae ukukaki n te ang, ao e takareburebu iai.” (Iak. 1:6) Ane e namakina naba te aekaki aei, e na bae ni bua naba kimwareireina!

16. Tera ae ti riai ni karaoia ngkana ti nanououa?

¹⁶ Te ibuobuoki: Tai nanououa, karikirakea am onimaki. Tai waekoa ni karaoa te baere ko iangoia. N ana tai ni maiu te burabeti ae Eria, a a moanna ana aomata Iehova n nanououa ibukin aia onimaki. E tuangia Eria ni kangai: “Kam na maanra ni waakinako n aki momotika ami iango? Ngkana Iehova bon te Atua ae koaua, ao kam na iria, ma ngkana Baara ao kam na iria!” (1Uea 18:21) E riki naba aei n ara bong aikai. Ti riai ni karaoa te kakaae ni kakoauaa raoi ae Iehova bon te Atua, ao te Baibara bon ana Taeka, ao Ana Tia Kakoaua Iehova bon ana aomata. (1Tet. 5:21) Ni karaoan aikai, e a kona n nako mai nanora te nanououa ao ni kakorakoraaki iai ara onimaki. Ngkana ti kainnanoa buokara ibukin nanououara, ti kona ni kawariia unimwaanen te ekaretia. Ti riai ni waekoa ni karaoa te bwai teuana ngkana ti na kateimatoa kimwareireira n ara beku ibukin Iehova!

17. Tera ae e na riki ngkana ti kabuaa ninikoriara?

¹⁷ Te kangaanga: Te bwarannano. E kangai Ana Taeka te Atua: “Ngkana ko namakina te bwarannano ni bongin te rawawata, ao ane e na karako korakoram.” (TaeRab. 24:10) Te taeka n Ebera ae rairaki bwa “namakina te bwarannano” e kona n nanonaki iai “kabuaan te ninikoria.” Ngkana ko kabuaa ninikoriam, ane e na waekoa ni bua kimwareireim.

18. Tera ae nanonaki n te nanomwaaka?

¹⁸ Te ibuobuoki: Onimakina Iehova bwa e na anganiko te ninikoria bwa ko aonga n nanomwaaka. Ti kainnanoa te ninikoria ngkana ti na nanomwaaka ni kaaitarai kataaki. (Iak. 5:11) Te  taeka ae kabongana Iakobo are rairaki bwa “nanomwaaka” e nanonaki iai aron te aomata ae teimatoa n aki kaingingaki n te tabo are e tei iai. Ti kona n iangoa te tautia ae ninikoria n tei n te tabo are mwiokoaki iai ni kaitaraaia aiana, n rawa ni mwaing e ngae ngke e nang buakanaki.

19. Tera reireiara n ana katoto te abotoro Bauro?

¹⁹ E katea te katoto ae rianako te abotoro Bauro ibukin te ninikoria ao te nanomwaaka. Bon iai taai ake e mamaara iai, ma e teimatoa n nanomwaaka ibukina bwa e onimakina Iehova, are e na anganna te korakora are e kainnanoia. (2Kor. 12:8-10; IBir. 4:13) Ti kona ni karekea te aeka ni korakora ao n ninikoria anne ngkana ti nanorinano n ukera ana ibuobuoki Iehova.​—Iak. 4:10.

20-21. Tera ae ti kona ni kakoauaa?

²⁰ Ti kona ni kakoauaa bwa kataaki ake ti kaaitarai bon tiaki katuuaa mairoun Iehova. E karaui nanora Iakobo ni kangai: “Ngkana iai ae e rinanon te kataaki ao e na aki kangai: ‘I kataaki iroun te Atua.’ Bwa e aki kona ni kataaki te Atua ni baika bubuaka ao e aki kona naba ni kataa temanna iai.” (Iak. 1:13) Ngkana ti kakoauaa te koaua anne, ti a kaaniaki riki ma Tamara ae tatangira are i karawa.​—Iak. 4:8.

²¹ E “aki bibitaki [Iehova] n aron te nuu ae kai mwainging.” (Iak. 1:17) E boutokaiia Kristian n te moan tienture ngke a rinanoni kataaki, ao e na buokira naba n tatabemanira nako n ara bong aikai. Kakorakorako n ukera ana ibuobuoki Iehova ibukini karekean te wanawana, te onimaki, ao te ninikoria. E na boni kaekai naba am tataro. Ikanne are ko a kona iai ni kakoauaa bwa e na buokiko ibukini kateimatoaani kimwareireim n am tai n nanomwaaka i aani kataakim!